Koronavirus zaustavio je globalnu ekonomiju, a od tih negativnih efekata nije pošteđena ni Hrvatska. Zasad se ne zna koliko će taj period ekonomske kontrakcije potrajati, no otvara se pitanje kako će on utjecati na potrošnju energije i poslovanje energetskih kompanija.
Logika je jasna: kako pada ekonomska aktivnost, pada i intenzitet korištenja energije. Taj trend najvidljiviji je u industrijskom sektoru. Za razliku od potrošnje kućanstava koja u većoj mjeri ovisi o drugim egzogenim pokazateljima – poput meteoroloških uvjeta – potrošnja energije u industriji izravno je vezana za proizvodni output. Što je manja potražnja za proizvodima, manja je i njihova proizvodnja, a samim time i potreba za energijom koja se koristi za tu proizvodnju. Kolika je razlika u fleksibilnosti potrošnje energije uslijed ekonomske krize među različitim sektorima, ilustriraju i podaci iz Sjedinjenih Američkih Država nakon izbijanja velike financijske krize koja je počela krajem 2008. Urušavanjem ekonomije početkom prva tri mjeseca 2009. godine zabilježen je pad u svim sektorima potrošnje energije u SAD-u, no dok je rezidencijalna potrošnja smanjena za 2,5 posto, a komercijalna potrošnja za 4,7 posto – industrijska potrošnja pala je za čak 13,8 posto.
Brzina reakcije
Utoliko, evidentno je kako će se prvi efekti krize nastale zbog koronavirusa vidjeti upravo u tom segmentu. Pri tome, također, valja napomenuti kako brzina reakcije nije jednaka za sve energente. Općenito se smatra kako je najbrži indikator za takve promjene tržište električne energije, ne samo kroz promjene ukupnog volumena potrošnje, nego i kroz promjene dnevnog profila potrošnje. Talijanski upravitelj električnog distributivnog sustava prošle je srijede izvijestio kako je ukupna potrošnja struje u Italiji pala za 16 posto u odnosu na isto razdoblje dva tjedna ranije, uz nestanak određenih tipičnih momenata “vršne” potrošnje tijekom dana. Pritom je važno znati kako je dvije trećine talijanske industrijske potrošnje energije koncentrirano baš u regijama gdje je epidemija koronavirusa najjača. Od eskalacije koronavirusa Španjolska bilježi pad potrošnje električne energije od desetak posto, a posebno će zanimljivo biti promatrati događaje u Njemačkoj, gdje industrijska proizvodnja zauzima otprilike 40 posto ukupne potrošnje električne energije. Kako velika njemačka industrijska poduzeća najavljuju privremeno gašenje dijela ili cjelokupne proizvodnje, evidentno je da će ukupni pad potrošnje energije biti osjetan. Sličan trend vidljiv je i na tržištu prirodnog plina, no ipak uz određene razlike. Naime, potrošnja plina znatno je sezonalnija od potrošnje električne energije. Za vrijeme sezone grijanja – a ona u Europi još traje – lavovski dio potrošnje otpada na sektor kućanstava, te je praktički neovisan o ekonomskim prilikama. Ipak, i u takvim okolnostima, utjecaj krize s koronavirusom na industrijsku potrošnju prirodnog plina je znatna. Prema informacijama servisa Platts, samo tijekom ožujka potrošnja plina u Italiji je pala na oko 38 milijuna kubičnih metara dnevno, što je 6 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Taj pad dijelom je povezan i s padom potražnje za električnom energijom – potražnja plina za potrebe talijanskih plinskih termoelektrana pao je za 20 posto. Sukladno tom padu potrošnje, zabilježen je i pad cijena energije na tamošnjem tržištu. Cijena terminskih ugovora za preuzimanje električne energije u travnju pala je za oko dvadeset i tri posto. Na nizozemskom plinskom čvorištu TTF – najvažnijoj plinskoj burzi u Europi – samo jednog dana (prošlog ponedjeljka) cijena plinskih terminskih ugovora za travanj pala je za više od 6 posto.
Niska cijena plina
Inače, cijena prirodnog plina na europskom tržištu tijekom posljednjih godinu i pol dana bila je na iznimno niskoj razini, a viškovi ukapljenog prirodnog plina (LNG) sa svjetskog tržišta slijevali su se u Europu koja ih je apsorbirala zahvaljujući svojim značajnim skladišnim kapacitetima. Sve to rezultiralo je velikom likvidnošću i relativno niskim cijenama, a novi pad cijena zbog pada potrošnje mogao bi izazvati nove izazove sektoru.
Bez smanjenih potreba
No, kako kaže Antonija Glavaš, članica Uprave PPD-a – najvećeg hrvatskog uvoznika i trgovca prirodnim plinom, ti trendovi zasad još nisu vidljivi na hrvatskom tržištu. “U ovome trenutku nismo osjetili smanjene potrebe u potrošnji plina kada govorimo o industrijskoj potrošnji (npr. Petrokemija), najveće promjene u vidu smanjene potrošnje su zbog temperaturno ovisnih korisnika. U razgovorima s partnerima čiji proizvodi su planirani za inozemna tržišta doznajemo da zasad također rade prema planovima, što ne znači da će nužno tako i ostati. Kako sada kreće sezona punjenja skladišta, svi eventualni viškovi će se moći uskladištiti. Nije ni to najsretnije rješenje jer plin koji je kupljen prošle godine, a namijenjen isporukama ove godine ima daleko veću cijenu, tako i spomenuti viškovi koji bi se eventualno morali prisilno uskladištiti neće biti najpovoljnija opcija. S druge strane, fleksibilnost koju imamo kod svojih dobavljača ćemo koristiti najviše što je to moguće”, rekla je Antonija Glavaš.
Čini se, utoliko, da je trenutno ključan utjecaj koronavirusa na energetski sektor izražen kroz nepredvidljivosti i nesigurnost. Nitko još nije u stanju precizno predvidjeti koliko će kriza trajati, koje će razmjere dosegnuti i koliko će sveobuhvatna biti. Neizvjesnost je najveći neprijatelj svih tržišta, pa tako i onog energetskog. Kao i uvijek, histerija će potrajati neko vrijeme, a kad se slegne, prosperirat će oni najfleksibilniji, najagilniji, najspremniji. Najbolji odgovor na krizu je onaj koji je spreman u trenutku dok kriza još nije ni na vidiku. Kako u poduzetništvu, tako i u energetici, tijekom narednih mjeseci opet ćemo se uvjeriti u ispravnost takve maksime.