Nakon godina koje su obilježile najprije pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini i s njim povezana energetska kriza pa na kraju i inflacija, u 2023. hrvatsko se gospodarstvo počelo oporavljati. Rast je bio i veći od prosjeka Europske unije, a ulaskom u Schengen postali smo još zanimljiviji stranim investitorima. O izazovima i prilikama za ulaganje u Hrvatskoj razgovarali smo s Matom Marčinkovićem, direktorom društva Marčinković i partneri, koje je specijalizirano za usluge financijskog i poslovnog savjetovanja. Nedavno su postali nezavisni član prestižne grupacije Geneva Global International, a, osim detalja o tom novitetu, Marčinković je otkrio u kojoj je fazi širenje Koykana, lanca restorana u kojem je jedan od glavnih investitora.
* Koji su najveći izazovi s kojima se danas suočavaju oni koji posluju u Hrvatskoj?
Kada se sve zbroji i oduzme, rekao bih da kod nas i dalje postoji nedovoljna pravna sigurnost za investiranje. Stanje se, doduše, posljednjih godina značajno popravlja pa Hrvatska postaje sve interesantnija stranim kupcima. Tome je svakako doprinio ulazak u eurozonu, koji pokazuje stabilnost neke države. Još jedan problem, koji se posebno osjeti u građevinskom sektoru, jest trajanje ishođenja dozvola za projekte. Ponekad cijeli proces traje nekoliko godina, a to odvraća ozbiljne investitore od rada na takvim projektima.
* I kamatne stope na kredite značajno su rasle. Kako to utječe na poslovanje i uopće interes za ulaganje?
Za srednje poduzetnike, kakvih je kod nas najviše, to je sigurno veliki udar na novčane tijekove. Kamate se sada kreću u prosjeku između 5,5 i šesto posto, a neke znaju biti i blizu sedam posto. Očekujemo da bi kroz treći i četvrti kvartal ove godine trebale ponovno padati ako dođe do smanjenja referentnih kamatnih stopa ECB-a, pa će se krenuti prema stabilizaciji. U prva dva kvartala to se sigurno neće dogoditi. Ako se prisjetimo 2008., tada je situacija bila gora i dulje je trajala, sada očekujemo bržu stabilizaciju zbog toga što smo dio eurozone, a povukli smo i sredstva iz fondova za oporavak i održivi razvoj. Zbog toga mislim da će ova godina biti relativno dobra, iako možda ne kao 2023., koja je imala zamah nakon korone. Svakako vjerujem da u ovom trenutku nije izgledna značajnija recesija.
* Spominjete da je Hrvatska sve zanimljivija stranim investitorima. Postoji li sektor koji se pri tome posebno ističe?
Svakako su najviše zainteresirani za turizam jer je to grana koja je u Hrvatskoj uvijek bila uspješna. Postoji veliki interes za male i srednje hotele, manje za velike projekte, a upravo su srednji projekti ono što Hrvatskoj najviše treba. Osim toga, uslijed rata u Ukrajini, njihovi investitori ulažu kod nas, a u Slavoniji i Baranji u proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju jako puno investiraju Mađari. Upravo je u tom dijelu zemlje stranim korporacijama zanimljiv niz trgovačkih društava, kao i velike površine poljoprivredne zemlje.
* Koji je udio stranih u odnosu na domaće investitore?
U Hrvatskoj ima malo privatnih investitora. Ima onih koji ulažu na burzi i onih koji razvijaju specifične projekte, primjerice kada hotelijer razvija projekt vezan uz hotelijerstvo. Strani investitori stoga čine između 60 i 70 posto, a najčešće ulažu preko fondova. Slovaci i Česi kontinuirano ulažu u Hrvatsku kroz fondove, što se može objasniti, s jedne strane, našim geografskim položajem, a s druge gospodarskim rastom i predviđanjima da će i ove godine rast biti bolji nego što se procjenjuje.
* Od ove godine u Europskoj uniji kreće obveza izvještavanja o održivosti. Jesu li hrvatske kompanije spremne za taj novitet?
Rekao bih da jesu, prije svega one velike. Za kompanije je čak i dobro da naprave nekakav novi okvir koji će lako dopunjavati kako se stvari budu mijenjale. I sami smo dobivali upite o tome možemo li pružiti podršku u implementaciji i pripremi svih potrebnih dokumenata kako bi se uskladilo s ESG metodologijom. Ne znam koliko su neki manji i srednji subjekti svjesni, ali do promjena dolazi brzo i morat će se implementirati. Ipak, ne vjerujem da će to biti nekakav problem ni veliki izazov s obzirom na to da mali i srednji poduzetnici navedeno moraju implementirati 2026. godine, što ostavlja dovoljno vremena za pripremu i implementaciju. Danas postoji niz savjetnika koji mogu pomoći u pripremi sve dokumentacije i svih protokola koji trebaju za usuglašenost s regulativom.
* Društvo Marčinković i partneri postalo je dio prestižnog Geneva Consulting Groupa. O čemu je točno riječ? Kako će se to odraziti na vaše poslovanje u budućnosti?
Prvog lipnja smo se unutar Hrvatske pripojili u jednu grupu s tvrtkom Technology Accounting Partners i tako osigurali urede u Pazinu, Zagrebu, Dubrovniku i Splitu. Alijansi Geneva Global International pristupili smo jer smo smatrali važnim da iza sebe imamo i neku međunarodnu akreditaciju. Tijekom 2023. prošli smo njihove kontrole i naposljetku postali nezavisna članica grupe koja ima više od 800 ureda u svijetu koji se odnose na financijski consulting, porezno savjetovanje, računovodstvo i reviziju. To znači da sada svojim klijentima puno lakše možemo pružiti kvalitetnu uslugu, ali i plasirati informaciju na svjetsko tržište ako za to postoji interes. Osim toga, naši zaposlenici moraju se kontinuirano educirati u raznim zemljama svijeta kako bi stekli nova znanja i vještine. Sve što se događa primjerice u Njemačkoj prije ili kasnije postat će standard i u Hrvatskoj. Očekujemo da će članstvo u Geneva Global Internationalu značajno doprinijeti kvaliteti naših dokumenata i projekata za sve naše klijente, od mikro do velikih.
* Kada je hrvatski fast-casual lanac restorana Koykan prošle godine na Funderbeamu prikupljao investicije za proširenje na europsko tržište, bili ste vodeći investitor. U kojoj je fazi taj projekt?
Ulagač u Koykan bilo je društvo MM Ugostiteljstvo Zagreb d.o.o., moja druga firma koja je projektna. U Koykan smo uložili, još smo unutra. U Arena centru otvoren je novi redizajnirani Koykan restoran, u Tkalčićevoj ulici u završnoj je fazi, a očekujemo da će se u prva dva kvartala 2024. otvoriti nekoliko restorana u Njemačkoj. Na tom se planu aktivno radi i intencija je da Koykan postane međunarodna franšiza. Trenutno se radi s jednom velikom njemačkom firmom koja ima iskustva i već tristotinjak lokala koje su otvarali za druge. Koykan je dobio listu sa stotinama parametara koje treba ispuniti kako bismo mogli dalje, a taj je proces sad pri kraju i aktivno se traže konkretne lokacije. Prvih nekoliko restorana bili bi svojevrsni test nakon kojeg slijedi rast u segmentu vlastitih lokala, pretežito u inozemstvu, i kroz franšizno širenje.
* Koykanov direktor za franšizno širenje Marko Gnjidić je u srpnju, u razgovoru za Jutarnji list, rekao da se prvi restoran u Münchenu planira otvoriti do kraja 2023. Zbog čega je došlo do pomicanja tog roka?
Planovi su se promijenili jer se na kraju odlučilo da je bolje pričekati da restorani u Arena centru i Tkalčićevoj budu probni okvir prije nego što se krene dalje. Vjerujem da će se sve brzo izrealizirati jer je i njemačka kompanija koju sam spomenuo sama potvrdila da su iznenađeni kako je Koykan uspio ispuniti gotovo sve što mu je zadano u iznimno kratkom roku. Trebate uzeti u obzir da je bila riječ o kompleksnim koracima koji uključuju rebrendiranje i prilagodbu menija, pa se željelo najprije uvesti te promjene u Zagreb i vidjeti kako sve funkcionira. Prema informacijama koje dobivam, rebranding i dorada menija pokazali su se vrlo uspješnim.
* Vidite li se dugoročno u Koykanu?
Kao financijski i/ili strateški investitor apsolutno, ali bez direktnog sudjelovanja u operativnim aspektima unutar tvrtke, te očekujem da će biti prilike za dodatno investiranje u širenje društva u narednim godinama.
* Planirate li još neku sličnu investiciju?
U ovom trenutku ne. U pripremi je nekretninski projekt, ali je on u početnoj fazi. U posljednje dvije godine dosta smo sredstava uložili u svoju temeljnu djelatnost pa smo doveli nove ljudi i klijente. Rasli smo duplo u odnosu na godinu prije, očekujemo i novi rast pa ne planiram nove investicije dok se društvo ne stabilizira. Ovaj posao iziskuje jako puno vremena pa se čovjek i ne može paralelno baviti s deset stvari. U Koykanu smo više kao financijski i strateški investitor koji je na dispoziciji kad im treba pomoć, pratimo što se događa i pružamo im podršku ako za to ima potrebe. U našem poslu ima malo dugoročnih ugovora i s 1. siječnja uvijek sve kreće ispočetka, što je dosta izazovno samo po sebi, pa sumnjam da ću uskoro ulagati u još nešto.