U nastavku donosimo:
- demografske projekcije Eurostata i što one znače za tržišta stanovanja u Europi i Hrvatskoj
- ključne poruke istraživanja Dubravka Mihaljeka (HNB/BIS) o pritiscima na potražnju i priuštivost
- specifične izazove hrvatskih gradova, od prostornog širenja do regulative i troškova gradnje
- ideje za povećanje dostupnosti: uloga mirovinskih fondova, socijalni stanovi i porezni poticaji
- uvid u raspodjelu bogatstva i stavove Ivice Rubila o ulozi nekretnina u rastu nejednakosti
Vrhunac naseljenosti Europa će dosegnuti 2029. godine, kada će imati 453,3 milijuna stanovnika, 1,5 milijuna više nego danas. Potom slijedi razdoblje kontinuiranog i ubrzanog demografskog pada, pokazuju najnovije projekcije Eurostata.
Već do 2050. broj stanovnika smanjit će se za 8,3 milijuna, dok bi ih na kraju stoljeća u Europi trebalo živjeti 398,8 milijuna. Projekcije se temelje na pretpostavkama o budućim kretanjima fertiliteta, smrtnosti i neto migracije.
Prema tim projekcijama, u idućih 75 godina 19 zemalja EU trebale bi zabilježiti pad broj stanovnika, od 10,6 posto u Njemačkoj do 33,9 posto u Latviji. Hrvatska pripada skupini zemalja s izraženijom depopulacijom, do kraja stoljeća mogla bi ostati bez oko 27 posto stanovnika. Hoće li ti negativni demografski trendovi ublaži...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....