Oporezivanje duhanskih proizvoda i u 2021. godini vruća je tema. Kako treba posložiti sustav trošarina, o čemu treba voditi računa, razgovarali smo s doc. dr. sc. Markom Primorcem s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kojemu je upravo oporezivanje jedan od fokusa znanstvenog rada.
Koja je, po vama, ključna svrha oporezivanja duhanskih proizvoda - javnozdravstvena ili fiskalna?
- Trošarine su, uz PDV, najizdašniji prihod državnog proračuna. Prihodi od trošarine na duhanske prerađevine u Hrvatskoj u konstantnom su porastu, a 2019. su iznosili 5,1 mlrd. kuna, što je otprilike 5% ukupnih poreznih prihoda. Drugim riječima, oporezivanje duhanskih proizvoda trošarinama ima značajan fiskalni učinak. Međutim, neovisno o fiskalnim učincima, razlozi oporezivanja duhanskih proizvoda prije svega su nefiskalni. Primarni cilj trošarina općenito je ispravljanje negativnih eksternalija ili, pojednostavljeno rečeno, štetnih učinaka koje za društvo ima konzumiranje ili proizvodnja pojedinih proizvoda. Specifični ciljevi uvođenja trošarina mogu biti socijalni - odvraćanje od neprimjerenog ponašanja, ekološki - očuvanje okoliša i zdravstveni - zaštita zdravlja. S obzirom na razloge uvođenja, visinu trošarina treba podesiti tako da ukupni prihodi od trošarina budu jednaki troškovima društvene štete povezane se konzumacijom ili proizvodnjom određenog proizvoda. Kada govorimo o fiskalnim učincima trošarina - važno je naglasiti kako se oni ne odnose samo na proračunske prihode koji se prikupe naplatom trošarina, već i na rashode proračuna koji se smanjuju kao posljedica destimuliranja proizvodnje ili potrošnje štetnih proizvoda.
Postoji li empirijski utvrđena veza između visine poreza i potražnje za nekim proizvodom?
- Naravno. Prije svega, kada govorimo o oporezivanju, treba razlikovati dvije osnovne skupine poreza - izravne i neizravne poreze. Kod izravnih poreza teret oporezivanja snosi porezni obveznik. Primjer za izravno oporezivanje je oporezivanje dobiti ili dohotka. Međutim, kod neizravnih poreza, kao što su PDV i trošarine, teret oporezivanja uglavnom se "prevaljuje" s poreznog obveznika na krajnjeg kupca kroz cijenu proizvoda. Dakle, iako krajnji kupac nije zakonski obveznik PDV-a i trošarina, on će u konačnici snositi porezni teret jer će u maloprodajnu cijenu proizvoda biti uračunati i PDV i trošarine. U tom kontekstu, visina poreza bez sumnje utječe na cijenu proizvoda, a između cijene i potražnje za proizvodima postoji nedvosmislena empirijski utvrđena veza. Dakle, povećanje poreza koje za posljedicu ima povećanje cijene proizvoda utječe na smanjenje potražnje za tim proizvodom i često rezultira povećanjem potražnje za jeftinijim supstitutima. S obzirom na višestruke posljedice izmjena u trošarinskom sustavu, Vlada i Ministarstvo financija sve promjene visine i strukture trošarina moraju temeljiti na kvalitetnim procjenama njihova utjecaja na strukturu proizvodnje i potrošnje, cijene proizvoda i prihode državnog proračuna.
Kojim se načelima moraju voditi decision makeri pri formuliranju sustava oporezivanja "štetnih" proizvoda?
- Sustav oporezivanja štetnih proizvoda mora biti uređen tako da porez po jedinici štetnog proizvoda bude jednak graničnoj šteti pri učinkovitoj razini proizvodnje, uzimajući u obzir i društvenu štetu koja nastaje proizvodnjom i/ili konzumacijom proizvoda. Pritom je posebno važno da se nekonzistentnom poreznom politikom ne utječe na cijene proizvoda na način da kupci prelaze na jeftinije i blaže oporezovane supstitute koji mogu imati jednako štetne (ili čak štetnije) učinke. Porezna politika, posebno u ovom slučaju, mora biti u funkciji ostalih politika - zdravstvene politike, politike zaštite okoliša pa i ulaganja u istraživanje i razvoj. Poreznom politikom moguće je stimulirati istraživanje i razvoj u industrijama koje proizvode štetne proizvode ili proizvode čija proizvodnja neizravno rezultira štetnim učincima. Primjereno uređen porezni sustav može potaknuti proizvođače na određene preinake u poslovanju s ciljem smanjenja zagađenja okoliša ili na poboljšanje karakteristika proizvoda s ciljem smanjenja štetnih posljedica za zdravlje. U konačnici, trošarinski sustav mora stimulirati - ili bolje rečeno - nagrađivati proizvodnju i potrošnju proizvoda koji su inovativni i manje štetni. Proizvođači inovativnih proizvoda ulažu značajna sredstva u istraživanje i razvoj pa je i cijena tih proizvoda uglavnom veća od neinovativnih supstituta. Dobro strukturiranom trošarinskom politikom moraju se prepoznati i pozitivno porezno tretirati inovativni proizvodi koji su manje štetni, manje debljaju ili manje zagađuju okoliš. Zamislimo, primjerice, da je porezni tretman električnih automobila i automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem jednak. Teško je zamisliti kako bi u tim okolnostima netko uložio u istraživanje i razvoj električnog automobila koji je realno skuplji. Međutim, prednosti električnih automobila, u smislu zaštite okoliša, prepoznate su i nagrađene povoljnijim poreznim tretmanom ovih automobila u odnosu na automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem. To je pravi primjer razborite porezne politike koja je u funkciji općeg gospodarskog i društvenog razvoja.
Kad govorimo o poreznom (i trošarinskom) opterećenju duhanskih proizvoda u Hrvatskoj, je li ono usporedivo sa sustavima nama bliskih zemalja?
- To je iznimno važno pitanje. Razlike u visini i strukturi trošarina utječu na različite cijene duhanskih proizvoda među zemljama. Posljedično, prekomjerno oporezivanje duhanskih proizvoda u jednoj zemlji može rezultirati povećanom kupovinom proizvoda po nižim cijenama u susjednim zemljama koje imaju niže porezno opterećenje. U ekstremnim slučajevima, povećanja razlike u cijeni proizvoda na domaćem i stranim susjednim tržištima može potaknuti ilegalnu trgovinu, odnosno šverc. Doduše, do značajne razlike u cijeni proizvoda u maloprodaji ne mora doći samo uslijed prekomjernog oporezivanja. Naprotiv, moguć je i suprotan slučaj u kojem zemlje s ciljem povećanja prodaje određenih proizvoda, prvenstveno kroz izvoz, smanjuju poreznu stopu, te - da tako kažem - podoporezuju proizvode. Takva porezna politika može potaknuti štetnu poreznu konkurenciju među susjednim državama pri čemu se one počinju natjecati u snižavanju poreznih stopa narušavajući tako potencijal ostvarenja poreznih prihoda. Kako bi doskočili tom problemu, posebno imajući u vidu zajamčenu slobodu kretanja robe na unutarnjem tržištu, u EU je oporezivanje duhanskih proizvoda harmonizirano. To znači da postoje jedinstvena pravila u pogledu porezne osnovice te minimalne visine i strukture poreza. U tom kontekstu, ako se nama bliskim zemljama smatraju zemlje EU, tada možemo reći da je porezno opterećenje među zemljama koliko-toliko usporedivo. No, ako govorimo o zemljama iz okruženja koje nisu članice EU, tu postoje određena odstupanja.