Visoke cijene plina i električne energije, upozoravaju ekonomisti, dodatno će potaknuti inflaciju u Europi, ugroziti kućne proračune i povjerenje potrošača, kao i ekonomski oporavak nakon pandemije.
"S obzirom na to da su cijene prirodnog plina već dosegnule rekordne vrijednosti u Europi uoči rastuće zimske potražnje, u idućim mjesecima mogle bi se još više povećati", rekla je za Bloomberg Stacey Morris, direktorica istraživanja Aleriana u Dallasu. Pozivajući se na najvećeg europskog proizvođača prirodnog plina, norveški Equinor, FT navodi kako bi se visoke cijene energenata mogle nastaviti do 2022. godine. Rast cijena energenata, rekao je Daniel Krall, ekonomist Oxford Economics Instituta, "ubrzat će ukupnu inflaciju u eurozoni".
Od početka godine europske referentne cijene prirodnog plina su se utrostručile, a iza toga je više razloga, od pada europskih zaliha energije i američke oluje do rastuće potražnje uslijed otvaranja gospodarstava, ali i politike klimatskih promjena koja uključuju rastuće cijene ugljika. Prema podacima Eurostata, cijene energenata u eurozoni rastu po dvoznamenkastoj stopi od travnja, a u kolovozu su skočile rekordnih 15,4 posto i dosegnule najvišu razinu od 1996. Tako je ukupna inflacija porasla na tri posto, sa 2,2 posto u srpnju. Inflacijski pritisci dosad su se pripisivali jednokratnim razlozima, ali sada se strahuje da bi dugoročni rast cijena energije mogao potkopati dosadašnje prognoze. Ekonomistica Barclaysa Silvia Ardagna procjenjuje da bi ukupna stopa inflacije u europodručju u studenom mogla doseći 4,3 posto. Ostaje vidjeti kako će to utjecati na temeljnu inflaciju, koja isključuje promjenjive cijene energije i hrane. Samo veća inflacija energije, smatraju ekonomisti, neće potaknuti Europsku središnju banku na promjenu monetarne politike. No, mnogo je izvjesnije da će to imati negativan utjecaj na ekonomiju. Veće cijene energenata, kazao je za Nick Andrews, analitičar u tvrtki Gavekal, smanjit je potrošnju i usporiti oporavak u Europi.