Nakon četiri godine u cijelosti je završen projekt državnog oblaka. Vlada, agencije i razna tijela državne uprave te tijela regionalne i lokalne samouprave sad imaju svoj cloud sličan onome koji imaju Amazon, Google i Microsoft.
Nova državna infrastruktura, stručno nazvana Centar dijeljenih usluga ili CDU, dosad je omogućila da građani i poslovnjaci više od 100 milijuna puta nisu morali ići na šaltere već su razne dozvole, upite i potvrde mogli riješiti online.
Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za digitalno društvo kaže da je uspostava državnog clouda najveći IT infrastrukturni projekt ikad napravljen u Hrvatskoj.
Digitalna autocesta
- Uspostavom CDU-a pojednostavnili smo građanima rad s državom, a Hrvatska je postigla digitalnu neovisnost budući da smo jedna od rijetkih država u Europi koja podatke svojih građana čuva na svom teritoriju - naglasio je Gršić.
Dodao je da je značaj ovog projekta za budući razvoj Hrvatske jednak onome koji smo postigli izgradnjom autocesta te izgradnjom Pelješkog mosta.
- Ova digitalna infrastruktura povezala je ministarstva i druga tijela državne uprave elektronički, postavila temelj da se jednostavno mogu na njoj graditi nove usluge na usklađen i sustavan način, izgrađena je na redundantnim sustavima koji su cijelo vrijeme bili dostupni čak i u vrijeme potresa i pandemije te su u nju ugrađeni svi elementi kibernetičke zaštite o čemu brine SOA - kaže Gršić.
Tehnički, državni cloud čine dva podatkovna centra kojima upravlja državno-gradska IT tvrtka APIS IT. Jedan se nalazi u Jastrebarskom, a drugi u Zagrebu. Riječ je o takozvanim Tier 3 podatkovnim centrima koji su po kvaliteti i sigurnosti globalni standard i na takvim se podatkovnim centrima odvije većina internetskom prometa na svijetu.
U ta dva podatkovna centra smješteno je više od 3000 takozvanih virtualnih servera na kojima se vrte različiti softveri. Oni su omogućili da se poveže većina državnih registara, počevši od matice rođenih pa sve do sudskog registra. Omogućili su da država ima vlastiti email, slično kao što svi korisnici Googlea imaju Gmail.
Kartoni u Hrvatskoj
Omogućili su i da dio velikih bolnica te druge zdravstvene ustanove pređu na cloud i upravo na državnom cloudu čuvaju podatke o pacijentima. Naime, između 40 i 50 posto postojećih kapaciteta CDU-a koristi upravo zdravstvo što znači da su i kartoni pacijenata, njihove rengenske snimke, krvni nalazi i drugi zdravstveni podaci ostali u Hrvatskoj.
Jedan od servisa koji se nalazi na državnom cloudu je i servis eGrađani, koji koristi 1,86 milijuna građana. Usto, interno, unutar države, ovaj cloud koristi 50 tisuća državnih službenika. Oni su zahvaljujući ovoj infrastrukturi mogli tijekom pandemije raditi i od doma.
Gršić navodi da je glavni doprinos državnog clouda što službenici koji koriste ovu infrastrukturu više ne moraju tražiti podatke u registratorima, a građani više ne moraju obilaziti šaltere. Dakako, državni cloud nije u cijelosti uklonio potrebu za šalterima. Na njega je prešlo više od 300 institucija, a plan je države da u idućih nekoliko godina pređe još 450.
Drugim riječima, završetak projekta uspostave državnog clouda zapravo je tek početak njegovog standardnog funkcioniranja i daljnjeg razvoja.
Državni cloud usto je hrvatski proizvod. Razvila ga je tvrtka APIS IT, koja je u miješanom državno-gradskom vlasništvu, zbog čega je Vlada u nekoliko navrata dosad pokušala preuzeti puno vlasništvo nad tom tvrtkom.
Saša Bilić, predsjednik uprave APIS IT-a kaže da su na projektu radili hrvatski stručnjaci i da su oni razvili ovaj cloud.
Domaći stručnjaci
- Mi smo mnogo dijelova, točnije tehničke opreme za ovaj cloud kupili, ali dizajn ovog clouda, znači arhitektura, kao i sve što je razvijeno kako bi taj cloud funkcionirao kao digitalna platforma na kojoj država može nastaviti svoju digitalnu transformaciju rezultat je rada 83 stručnjaka koje smo okupili u APIS IT-u - naglasio je Bilić.
Dodao je da će na održavanju ove infrastrukture nastaviti raditi 46 stručnjaka, a kako se planira i njegova nadogradnja, zapošljavat će i nove stručnjake.
Navodi da su domaći stručnjaci primjerice razvili na otvorenom kodu takozvanu državnu sabirnicu. Ona je dio državnog clouda i služi za razmjenu podataka između ministarstava i drugih tijela te između registara.
- Od kad je krenuo projekt preko tog dijela državnog clouda razmijenjeno je preko 100 milijuna poruka, a upravo to znači da toliko puta državni službenici nisu morali vaditi podatke iz registara i da građani nisu morali ići na šaltere - kaže Bilić.
Austrija, Danska i Švedska
Navodi da im u APIS IT-u puno znači rad na ovom projektu zbog međunarodnog interesa koji je izazvao.
- Iduće godine slavimo 60 godina postojanja, što je mnogo u razvoju kompanije, i posebno kad se cijelo vrijeme bavimo s ovako kompleksnim zadacima. Zato smo ponosni što je CDU izvozni proizvod Republike Hrvatske, i to digitalni proizvod za koji interes pokazuju države koje su redovito u vrhu DESI indeksa - kaže Bilić te dodaje da sad konzultiraju pri izradi sličnih sustava u Austriji, Danskoj i Švedskoj.