Ministarstvo financija poduzelo je pripremne korake za smanjenje stope PDV-a i trošarina koje je Vlada najavila u slučaju eskalacije sukoba na Bliskom istoku i snažnog rasta cijena energenata. Pripremljene su izmjene Zakona o PDV-u koje su trenutačno na razmatranju u Uredu predsjednika Vlade. One bi omogućile da se, u slučaju promjene cijena goriva, ne mora svaki put ići u saborsku proceduru izmjena zakona, već bi se stopa PDV-a određivala uredbom, odnosno odlukom Vlade, po uzoru na ranije intervencije u slučaju goriva.
Plenković: ‘Plivajući‘ PDV samo kao krajnja mjera
Stopa PDV-a na naftne derivate mogla bi se smanjiti za maksimalno deset postotnih bodova, s 25 posto na 15 posto, koliko minimalno iznosi po pravilima EU. U Ministarstvu financija napominju da bi mjera bila vrlo kratkoročna, „do normalizacije situacije“, ali vjeruju da za njezino donošenje ipak neće biti potrebe. Najavljujući ranije izmjenu zakona, premijer Andrej Plenković također je naglasio da bi „plivajući PDV“ bio privremena i krajnja mjera u slučaju velike eskalacije te da bi se koristio po potrebi.
Važan razlog isticanja privremenosti ove mjere jest i njezin fiskalni učinak. Imajući u vidu da je od PDV-a lani uprihodovano 978 milijuna eura, smanjenje za jedan postotni bod podrazumijevalo bi gotovo 40 milijuna eura manje prihoda od goriva godišnje. Ukoliko bi se Vlada odlučila za smanjenje PDV-a od maksimalnih deset postotnih bodova, procjena Ministarstva financija govori da bi to značilo oko 380 milijuna eura manje prihoda u proračunu.
Kada je riječ o trošarinama, u slučaju snažnog rasta cijena goriva Vladi još preostaje smanjivanje njihova europskog dijela. Ministarstvo financija prošli je tjedan uputilo pismo Europskoj komisiji kojim traži odobrenje za daljnje spuštanje trošarina. Vlada je već intervenirala u trošarine i snižene su za nekoliko centi, čime su gotovo dosegnute minimalne razine dopuštene prema pravilima EU-a. Za dizel, primjerice, iznos je 33 eurocenta, pa ukoliko se želi spuštanje trošarina ispod dopuštenog minimuma, svaka zemlja za sebe treba tražiti dopuštenje Komisije. U Ministarstvu podsjećaju da su sličan potez tijekom pandemije i energetske krize 2022. povukle Španjolska i Poljska, koje su na kraju i dobile odobrenje Bruxellesa. Procedura je, međutim, dugotrajna i Hrvatska trenutačno dostavlja dodatna pojašnjenja kako bi otvorila pregovore o mogućem odstupanju od pravila.
Svako daljnje smanjenje trošarina značilo bi i gubitak prihoda za proračun. Ukoliko bi situacija oko sukoba na Bliskom istoku ostala nepromijenjena, u Ministarstvu procjenjuju da bi gubitak prihoda u dijelu trošarina ove godine iznosio nešto više od 200 milijuna eura. Premda u javnosti postoje kalkulacije da bi se pad prihoda od trošarina mogao kompenzirati većim prihodima od PDV-a zbog viših cijena, projekcije pokazuju da bi se oni mogli povećati za oko 100 milijuna eura. To bi u konačnici ipak značilo „minus“ od oko 100 milijuna eura.
Plenković: Pred Vladom su još dvije mogućnosti u vezi cijena goriva
Unatoč novim okolnostima i promjenama u pogledu proračunskih prihoda i rashoda, u ovom se trenutku o rebalansu proračuna ne razmišlja. U prvom kvartalu ove godine, ističu u Ministarstvu, stanje proračuna „u skladu je s očekivanjima“, a gospodarska aktivnost i dalje je solidna, posebno u područjima građevinarstva, turizma i potrošnje. No, imajući u vidu dosadašnju praksu, prilično je izgledno da će rebalans uslijediti na jesen. Do kraja ovog mjeseca Ministarstvo će izaći s revidiranim makroekonomskim pokazateljima, pri čemu ističu da su njihove prognoze bile konzervativne i na kraju prošle godine, rast BDP-a od 2,7 posto. Ako kriza potraje, u Ministarstvu računaju s određenim negativnim učincima, ponajprije na turističku sezonu u Hrvatskoj, u pogledu dolazaka i noćenja turista. Ipak, nadaju se smirivanju situacije prije početka špice sezone. HNB je ranije smanjila svoje projekcije rasta BDP-a s 2,8 na 2,6 posto, dok je stopu inflacije po osnovnom scenariju podigla na 4,4 posto (IPC indeks) s 3,1 posto krajem prošle godine.
Najnovije procjene o nastavku sukoba na Bliskom istoku i dalje su obilježene visokom neizvjesnošću, pri čemu ključni faktor ostaje trajanje rata i moguća šteta na opskrbnim lancima energenata i pomorskom prometu. Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva ističe da bi u scenariju stabilizacije, ako se održi primirje i poremećaji u opskrbi nafte ostanu kratkotrajni, kamatne stope mogle ostati nepromijenjene, uz tek blago ubrzanje inflacije. Prema njezinim riječima, prerano podizanje kamata moglo bi nepotrebno oslabiti potražnju i pretvoriti šok ponude u širi gospodarski pad.
Cijene nafte u petak su neznatno porasle, ali uslijed opreznog optimizma da bi se rat na Bliskom istoku mogao bližiti kraju terminske su cijene ovaj tjedan pale za oko 12 posto, na razinu od 96 i 98 dolara po barelu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....