Izuzeće isporuke prirodnog plina od oporezivanja općom stopom poreza na dodanu vrijednost (PDV) od 25 posto bit će produljeno za još godinu dana. Naime, prema pripadajućem zakonskom prijedlogu koji je Vlada u četvrtak odaslala u Sabor na hitno usvajanje, stopa PDV-a na isporuku plina od pet posto, uvedena 1. travnja 2022., vrijediti će do 31. ožujka iduće godine.
Potonji Vladin prijedlog dolazi u trenutku kada su burzovne cijene nafte i plina doživjele nagli skok zbog izraelsko-američkih zračnih udara na Iran i raketnog odgovora Irana na protivničke ciljeve u Arapskom zaljevu u sukobu koji traje već šest dana. Na pomolu je i inflacijska spirala ako se rast cijena nafte i plina nastavi.
Najesen poskupljuje plin za kućanstva? Cijena na glavnoj europskoj burzi opako narasla
Vlada će znati odgovoriti na mogući rast cijena energenata uslijed ove krize na Bliskom istoku i spremni smo donositi akte kojima ćemo ograničiti cijene energenata ukoliko to bude potrebno, kao i uvoditi druge mjere poput onih kojima smo već ranije pomagali građanima i gospodarstvu, poručio je premijer Andrej Plenković, upozorivši kako dugotrajan sukob na Bliskom istoku može imati ozbiljne humanitarne i sigurnosne posljedice, uključujući mogućnost novih eventualnih izbjegličkih valova, ali i značajne ekonomske implikacije na globalno tržište energenata.
Što se tiče fiskalnih učinaka značajno manje stope PDV-a na plin u odnosu na ostale robe, prema Vladinu prijedlogu državni proračun ostat će bez 47 milijuna eura u tekućoj godini. Budući da je smanjeni PDV na plin na snazi već šest godina, država se dosad odrekla 282 milijuna eura u korist nižih cijena plina za građane i poduzetništvo. Nesporno je, naime, da bi obračunavanje pune stope PDV-a na isporuke plina opskrbljivači plinom iskazali na računima za građane, ustanove i poduzetništvo.
Burzovni skok
Postojeći, sedmi energetski Vladin paket pomoći građanima i dijelu poduzetništva istječe krajem ožujka ove godine. U odnosu na prethodne, važeći paket pomoći značajno je reducirao subvencije energetskom sektoru, a posredno i građanima i poduzetništvu, jer se računalo na stabiliziranje svjetskih cijena i opskrbe. Nakon 28. veljače i otpočinjanja američko-izraelskog napada na Iran, sve se promijenilo. Otkako traje rat u Arapskom zaljevu, burzovne cijene sirove nafte skočile su oko 16 posto, a prirodnog plina za gotovo 100 posto. Domaći lanci benzinskih crpki odmah su reagirali dizanjem cijena goriva za dva do četiri posto, ovisno o vrsti benzina i dizela i trgovcu.
EU skladišta plina su na loših 30 posto popunjenosti, a jutarnji podatak za RH je dramatičan
U četvrtak je burzovni rast cijena nafte i plina nastavljen, ali ne po stopama koje su se očekivale zbog blokade Hormuškog tjesnaca koju je Iran uveo u srijedu. Trgovanje sirovom naftom tipa Brent na Njujorškoj burzi, primjerice, iskazalo je rast cijena od 2,2 posto, tek povremeno prelazeći cijenu od 84 dolara za barel Brenta. Na najvećoj europskoj burzi plina TTF u Nizozemskoj, nakon što je u srijedu megavatsat plina dosezao cijenu od 61 eura, početak trgovanja u četvrtak donio je spuštanje na 54 eura, a nastavak i cijene ispod 50 eura. Još uvijek je to značajno iznad 32 eura za megavatsat koliko je trgovanje na TTF-u rezultiralo krajem prošlog tjedna i prije eskalacije sukoba u Arapskom zaljevu.
Blago smirivanje cijena nafte i plina na svjetskim tržištima može se, među ostalim, pripisati pritiscima Kine na Iran da oslobodi Hormuški tjesnac za prolaz tankera o čijem teretu ovisi značajan dio kineske ekonomije te najavama da bi Saudijska Arabija, Irak i Ujedinjeni Arapski Emirati mogli početi izvoziti naftu alternativnim pravcima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....