Europski je parlament izglasao u srijedu da se tekst trgovinskog sporazuma s državama Mercosura uputi na provjeru zakonitosti Sudu Europske unije, što predstavlja ozbiljan politički udarac ovom dogovoru i EK. Ujedno je to velika pobjeda europskih poljoprivrednika koji mjesecima prosvjeduju diljem EU. Čini se da su europski proizvođači hrane ipak uvjerili javnost i parlamentarce EU da će biti golem udarac europskoj poljoprivredi i tržištu hrane ako se dopusti uvoz jeftine hrane iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja, koja se proizvodi po znatno nižim standardima kvalitete nego u EU.
Suspendiran megasporazum između EU i Mercosura!
Sudbina ovog, kako se stalno isticalo, povijesnog trgovinskog sporazuma, o kojem se pregovaralo 20 godina i koji je potpisan prošli vikend, sada je, barem privremeno, dovedena u pitanje. Za slanje sporazuma na sudsku provjeru glasala je tijesna većina zastupnika - s 334 glasa za i 324 protiv zastupnici su odlučili sporazum poslati na razmatranje Sudu - okupljena oko inicijative zelenih i lijevih političkih skupina, uz potporu dijela liberala, socijalista i zastupnika desnog centra.
Ova odluka predstavlja ozbiljan politički udarac dogovoru koji se godinama pregovarao s Brazilom, Argentinom, Paragvajem i Urugvajem, a čija je ratifikacija sada privremeno zaustavljena. Rezolucija traži od Suda EU da ispita jesu li pojedini dijelovi u skladu s europskim ugovorima i pravnim okvirom, a posebno je sporan mehanizam predviđen sporazumom, koji bi državama Mercosura omogućio da osporavaju europske propise ako procijene da ugrožavaju njihov pristup tržištu EU.
Ako Sud EU prihvati zahtjev, mogao bi donijeti mišljenje tek za godinu dana ili dulje. U slučaju da utvrdi neusklađenost s pravom EU, dijelovi sporazuma morali bi se mijenjati, što bi otvorilo novu rundu političkih i diplomatskih pregovora. Dotad proces ratifikacije ostaje zamrznut. Ipak, dio zastupnika izražava zabrinutost da bi EK mogla pokušati privremeno primjenjivati sporazum, što je mogućnost koja formalno još uvijek postoji.
Tijekom glasanja ponovno su održani veliki prosvjedi poljoprivrednika ispred zgrade Parlamenta u Strasbourgu, koji su počeli prethodni dan uz dolazak traktora i potporu pojedinih eurozastupnika.
Tisuće poljoprivrednika u Strasbourgu prosvjedovale zbog sporazuma EU-a i Mercosura
Odgađanje primjene ovog sporazuma dobra je vijest i za hrvatske poljoprivrednike koji su sudjelovali na prethodnim prosvjedima u Bruxellesu u prosincu prošle godine, ali i dalje jako malo znaju kakav bi utjecaj sporazum s Mercosurom u konačnici mogao imati na domaće tržište.
Mladen Kušeković, vlasnik tvrtke Natura Beef i predsjednik Odbora za krške pašnjake HPK, u podcastu Jutarnjeg lista "Tko nas hrani" izjavio je kako je odgađanje ovog sporazuma prilika svima u Hrvatskoj, posebice političarima, da dobiju na vremenu i počnu ozbiljnije razmišljati o ovoj i sličnim situacijama koje nas i u budućnosti očekuju, a koje mogu utjecati na daljnje urušavanje domaće proizvodnje i rast jeftinog uvoza.
"Ovo je prilika da se konačno resetiramo i počnemo baviti golemim problemima naše poljoprivrede. Mi poljoprivrednici u Hrvatskoj smo protiv sporazuma, ali smo jako umorni od borbe s vlastitim sustavom i našim ‘malim Mercosurima‘, pa neke stvari prolaze pokraj nas. O ovom sporazumu znamo samo iz medija i tek je prošli tjedan održan prvi sastanak s Ministarstvom poljoprivrede na ovu temu", kaže Kušeković.
Ističe da ovakva vrsta sporazuma, koliko mu je poznato, ne bi trebala imati veći utjecaj na hrvatsku poljoprivredu, barem kada je riječ o mesu. No, i dalje nije poznato kakav bi utjecaj imao na druge proizvode i proizvodnje.
"Kvote koje se spominju za, primjerice, govedinu i junetinu, a radi se godišnje od 91.000 do 200.000 tona, za pet godina su otprilike ekvivalent za 230.000 do 500.000 komada junadi. Ako se zna da Hrvatska godišnje tovi od 150.000 do 160.000 junadi, za EU to nije velika brojka. No, indirektno će utjecati na hrvatske tovljače junadi koji svoju robu najviše izvoze, pa će sada dobiti veliku konkurenciju i srušit će im cijene. Posebno je opasno i zato što naši tovljači svoju proizvodnju uglavnom temelje na uvoznoj teladi, pa je takav posao bez ulaganja u vlastito stočarstvo i stočni fond dugoročno vrlo upitan", kaže Kušeković.
Za prosječnog proizvođača i potrošača može biti umirujuće to što se iz tih država uglavnom uvozi smrznuta govedina koja se koristi najviše u preradi.
"Hrvatska danas ima tri velika sustava koji dominiraju u preradi mesa, a koji većinom uvoze meso za preradu. Poražavajuće je za državu da imamo i dalje jake brendove, ali nemamo meso te preradu temeljimo uglavnom na uvoznoj sirovini. Mi smo svojim poljoprivrednim politikama sami sebe dokusurili i bez Mercosura. Doveli smo se u situaciju da smo postali ovisni o uvozu gotovih prehrambenih proizvoda, a izvozimo sirovine", naglašava Kušeković.
Ovaj proizvođač eko mesa, s farmom u Udbini, dodaje kako u EU 40 posto goveđeg i junećeg mesa ide u preradu, a 60 posto u krajnju potrošnju, a kod nas je taj udjel i veći. Kada je riječ o mesu, uvjeren je da bi na uvozu iz država Mercosura mogli profitirati prerađivači, ali sumnja da bi se jeftiniji uvoz mesa za preradu pretočio na krajnju cijenu proizvoda, odnosno da bi bili jeftiniji.
"Zemlja koja se ne može sama prehraniti ima male mogućnosti i u velikoj je opasnosti. Ovih dana u Davosu je i kanadski premijer poslao jasnu i snažnu poruku kako su države koje nemaju vlastitu hranu, energiju i obranu u velikom problemu", kaže Kušeković.
Dodaje da i bez sporazuma s Mercosurom poljoprivrednici imaju goleme probleme, posebice jer 2028. počinje novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike EU, koje najavljuje manje novca za poljoprivredu, a to znači manja ulaganja i daljnje zatvaranje farmi.
"Nama proizvodnja pada u gotovo svim sektorima proizvodnje, i to unatoč golemim ulaganjima. Sve više poljoprivrednika u EU i kod nas odustaje od proizvodnje, pogotovo u stočarstvu koje traži angažman 365 dana u godini 24 sata dnevno. Kada se jednom farma zatvori, više nema povratka, a posebice u proizvodnji mlijeka. Zato i jesu toliki otpori i pobune poljoprivrednika diljem EU", objašnjava Kušeković.
Ističe da EU stalno uvodi sve strože uvjete proizvodnje za svoje poljoprivrednike, pa je licemjerno da sada otvara prostor za uvoz proizvoda poput GMO soje ili hrane koja se proizvodi uz više pesticida, gnojiva i po mnogo nižim standardima.
"U svijetu se očito događaju nova velika preslagivanja, a onaj tko nema dovoljno svijesti i pameti da pokrene neke stvari u vlastitom interesu, prvenstveno mislim na proizvodnju hrane, bit će u problemu. Zato je vrijeme da redefiniramo naše politike. Dovoljno smo mali da zbog svoje veličine možemo brzo posložiti stvari, a ako sad propustimo tu priliku, nemamo šanse u budućnosti. Dovoljno je otići u golem broj naših trgovačkih lanaca i vidjeti da domaće hrane gotovo nema na policama", zaključuje Kušeković.
Zanimljivo je da otpor sporazumu s Mercosurom ne dolazi samo iz političkih krugova. Austrijski trgovački lanci sve otvorenije poručuju da ne namjeravaju u svoju ponudu uvrstiti meso iz zemalja Mercosura. Prema pisanju specijaliziranog portala Spożywczy, među trgovcima koji su već javno zauzeli takav stav su Spar, Billa, Hofer, Lidl, Penny i Adeg. Njihove odluke odnose se na cijele skupine proizvoda, uključujući govedinu, svinjetinu i teletinu, a motivirane su, kažu, brigom za standarde proizvodnje, sljedivost hrane i pritisak domaće javnosti.
U Hrvatskoj zasad nema reakcije trgovačkih lanaca, barem nisu javno iskazani, pa ostaje pitanje hoće li se iste politike, ako ih trgovci usvoje, primjenjivati i na našem tržištu. Poznato je da je Hrvatska jedan od većih uvoznika hrane u EU, s uvozom većim od 6,5 milijardi eura u 2024. godini i deficitom od 2,5 milijardi.
Zato bi Vlada RH, koja je dala svoj glas za sporazum, trebala u budućnosti bolje razumjeti strah koji postoji među poljoprivrednicima u Hrvatskoj i diljem Europe, a koji upozoravaju da bi uvoz jeftinijeg mesa proizvedenog po nižim standardima mogao ozbiljno ugroziti konkurentnost domaće proizvodnje. I ova posljednja poruka iz Parlamenta EU jasno pokazuje da je očito pogrešan put onih koji ne slušaju svoje poljoprivrednike.
