Europska komisija odobrila je nešto više od 311 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za obnovu i gradnju 44 kilometra duge dionice željezničke pruge Zagreb - Rijeka od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, objavljeno je jučer iz Europske komisije.
Riječ je o najvećem ulaganju Europske unije u gradnju i obnovu željezničke infrastrukture u Hrvatskoj. Dionica Hrvatski Leskovac - Karlovac dio je nizinske pruge koja se trebala protezati od Rijeke do mađarske granice.
EKOLOŠKI ASPEKT
U priopćenju iz Bruxellesa naglašava se kako će projekt ograničiti utjecaj prijevoza na okoliš tako što će se njime pridonijeti prelasku s cestovnog na željeznički prijevoz tereta i putnika, smanjenju trajanja putovanja i većoj sigurnosti.
“Omogućavanje i poboljšanje održivih i ekološki prihvatljivih načina prijevoza ključni su za borbu protiv klimatskih promjena, koja je dodatno naglašena jučer predstavljenim europskim zelenim planom.
Ovim ulaganjem iz Kohezijskog fonda u jednu od glavnih željezničkih pruga činimo upravo to”, rekla je u povodu te odluke Elisa Ferreira, povjerenica za koheziju i reforme.
Nakon što je Europska komisija odobrila sufinanciranje ovog projekta, HŽ Infrastruktura će početkom sljedeće godine raspisati natječaj za građenje.
Prema najavama, ova dionica nizinske pruge trebala bi biti završena do listopada 2023. godine, ali s obzirom na način provođenja natječaja to se ipak čini malo vjerojatno.
U sklopu projekta predviđena je modernizacija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka. Uz to, predviđena je i obnova stajališta Mavračići, Desinec, Domagović i Lazina.
Ilustracija
FINANCIRANJE
Rješavanjem financija za ovu dionicu pred hrvatskom je Vladom odluka o modelu financiranja gradnje 170 kilometara pruge od Karlovca do Rijeke. Riječ je o najtežoj dionici ove pruge čija je vrijednost gradnje 1,6 milijardi eura.
Hrvatska se mora odlučiti između dvije opcije: davanja dijela te dionice u koncesiju ili financiranja iz fondova EU. Ministar prometa Oleg Butković je prije nekoliko mjeseci priznao da je koncesija nepovoljniji model za Hrvatsku, ali je realan i ostvariv. Drugi je model putem fondova EU i on je povoljniji, ali Europska komisija prije nije imala sluha za taj projekt. Štoviše, proglasila ga je financijski neisplativim. No, nakon što su pojedine kineske kompanije izrazile interes da prugu od Karlovca prema Rijeci grade prema koncesijskom modelu, iz Bruxellesa su stigle puno povoljnije vijesti. Naime, visoki dužnosnici Glavne uprave Europske komisije za promet hrvatskim su novinarima prije nekoliko mjeseci otvoreno poručili da je Komisija spremna sufinancirati ovaj projekt i da je on vrlo važan dio planiranja europskog proračuna u razdoblju koje počinje 2021. godine.
U ovom trenutku na pruzi od Rijeke do mađarske granice, odnosno Botova najviše se aktivnosti odvija na njezinu sjevernom dijelu. U tijeku je modernizacija postojećeg i gradnja novog kolosijeka na dionici Dugo Selo - Križevci.