Financijski inspektorat Ministarstva financija kaznio je Zagrebačku banku zbog niza propusta u sprečavanju pranja novca sa 33 milijuna kuna, što je dosad najviša kazna za bilo koju kreditnu instituciju u Hrvatskoj koja je prekršajno kažnjena po bilo kojoj osnovi. Cijelu istragu i analizu napravila je Hrvatska narodna banka, a Financijski je inspektorat, de facto, potvrdio njezine navode.
Talijanska tipologija
U osnovi je ključni prigovor Zagrebačkoj banci neprijavljivanje Uredu za sprečavanje pranja novca velikog broja transakcija talijanskih državljana s jednim ili više punomoćnika. Po toj "talijanskoj tipologiji" aplikacija Zabe za otkrivanje pokušaja pranja novca generirala je indikatore za 1088 spornih transakcija te uputila 2925 upozorenja, ali Zaba to ipak nije prijavila Uredu za sprečavanje pranja novca. U rješenju Financijskog inspektorata, uz načelne primjedbe o nepoštovanju odredbi o sprečavanju pranja novca, spominje se i niz inicijala imena i prezimena fizičkih osoba. Broj sumnjivih transakcija koje je banka propustila prijaviti tu je također vrlo velik, kao i ukupni iznosi, ali su inicijali tih osoba u rješenju Financijskog inspektorata izmišljeni kako bi se zaštitila bankarska tajna.
U ovom je slučaju Hrvatska narodna banka, kao nadzorno tijelo i ovlašteni tužitelj, udovoljavajući obvezi iz Prekršajnog zakona, obavijestila Zagrebačku banku o njezinu pravu na mogućnost sporazumijevanja, što je Zagrebačka banka i iskoristila te je priznala krivnju i pristala na izrečenu novčanu kaznu, navodi se u priopćenju HNB-a.
"Zagrebačka banka odlučno je provela sve dospjele regulatorne mjere u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima i ostaje snažno posvećena kontinuiranom jačanju sustava i procesa. Cjelokupni set mjera (75) koje je Zagrebačka banka identificirala, a Hrvatska narodna banka naložila u svojem rješenju, u potpunosti je proveden tri mjeseca prije roka koji je zadao HNB", odgovorili su iz Zagrebačke banke na zamolbu da komentiraju kaznu.
Valja podsjetiti da je svojedobna istraga HNB-a o kršenju pravila sprečavanja pranja novca u Zagrebačkoj banci glavni razlog odlaska dotadašnje predsjednika Uprave, Miljenka Živaljića, iako je banka ustrajala u tome da je on podnio ostavku iz "osobnih razloga".
Zaključak HNB-a
Jutarnji list objavio je u ožujku ove godine nalaze Zaključka zapisnika HNB-a o propustima najveće hrvatske banke u sprečavanju pranja novca. Iz tog zaključka bilo je razvidno da su "nezakonitosti i nedostaci utvrđeni u svim revidiranim poslovnim područjima na sve tri 'linije obrane'".
U Zaključku HNB-a tada su pažnju privlačile gotovinske isplate po računima nerezidenata koje su dosegnule visokih 1,79 milijardi kuna, a HNB ih je kvalificirao kao tzv. talijansku tipologiju.
Valja pojasniti da se izraz talijanska tipologija koristi kao stručni termin kod organiziranja borbe protiv pranja novca. Radi se o jednoj od karakterističnih shema koje su prepoznate kao pokušaji pranja novca i(ili) porezne utaje. U ožujku su kružile brojne pretpostavke o prirodi navodno sumnjivih transakcija vrijednih 1,79 milijardi kuna kod 88 klijenata. Iz Zapisnika HNB-a bilo je jasno da su klijenti podigli svih tih 1,79 milijardi kuna u gotovini kroz 4848 transakcija, a sigurnosni sustav Zagrebačke banke Siron AML generirao je samo 2925 upozorenja. Inače, Siron AML vrlo je sofisticiran sustav koji banci omogućava što lakši monitoring sumnjivih transakcija i aktivnosti te provedbu nacionalnih i internacionalnih pravila.