Tržište više ne kupuje prostor, nego razlog dolaska

Postoji jedna stvar koju ne možete kupiti, preslikati ni preuzeti od konkurencije. Možete obnoviti paviljon, modernizirati infrastrukturu, proširiti program i digitalno unaprijediti svaki proces, ali tržišna relevantnost mora se zaslužiti iznova, svake godine. Svakim izlagačem, partnerom i posjetiteljem koji odluči doći.

Industrija sajmova i događanja danas se mijenja brže nego u bilo kojem razdoblju posljednjih desetljeća. Promijenila su se očekivanja: ono što je nekad bilo dovoljno, danas je tek polazišna točka. Kvadrati izlagačkog prostora više nisu dovoljni jer tržište više ne kupuje prostor, nego razlog dolaska. Iskustvo, sadržaj i poslovni kontekst postali su nova valuta sajamske industrije. I u tom modelu konkurencija više nisu drugi sajmovi. Konkurencija je pažnja, a ona je danas najskuplji resurs.

U takvom okruženju ponovo na važnosti dobiva ono što je oduvijek bilo temelj sajamske industrije - susret, razgovor i povjerenje koje se gradi među ljudima.

Paradoksalno, upravo je tehnološko ubrzanje dovelo do reafirmacije fizičkog susreta. Što je komunikacija virtualnija, potreba za stvarnim kontaktom, povjerenjem i autentičnim iskustvom postaje izraženija. U svijetu ekrana i digitalnih platformi neposredno iskustvo postaje premium.

Nakon svih tehnoloških revolucija čovjek je ostao gotovo isti. I dalje više vjeruje osobi koju je upoznao nego poruci koju je pročitao. Tehnologija je promijenila način na koji dolazimo do informacija, ali nije promijenila način na koji gradimo povjerenje.

Istovremeno, živimo u vremenu pojačane neizvjesnosti. Inflacija, geopolitička previranja, promjene u globalnim lancima opskrbe i oscilacije tržišnog sentimenta snažno utječu na poslovne odluke te brzinu njihova donošenja. Marketinški budžeti i investicijska aktivnost među prvima osjećaju posljedice takvih promjena.

Ta se dinamika snažno odražava i na industriju događanja. Kompanije pažljivije biraju gdje će ulagati svoju prisutnost. Izlagači više ne traže samo vidljivost, nego stvarnu diferencijaciju i mjerljivu poslovnu vrijednost. Posjetitelji očekuju sadržaj koji informira i otvara nove prilike. Upravo u tom smjeru promišljamo razvoj Zagrebačkog velesajma.

Revitalizacija Zagrebačkog velesajma zato nije vidljiva samo kroz velike infrastrukturne projekte. Jednako snažno ulažemo u modernizaciju opreme, digitalna rješenja i unapređenje korisničkog iskustva. No jednako važnim smatram razvoj sadržaja koji sajmovima daje dodanu vrijednost i širi njihov utjecaj izvan granica samog događanja.

Projekt StanZaSutra na Ambienti pokazao je kako sajam može povezati gospodarstvo, održivost i društvenu odgovornost u zajedničkom projektu. "Pričam ti priču - bajka u našim rukama" na Interliberu podsjetio nas je da se buduća publika ne podrazumijeva, nego stvara. Dugoročna relevantnost svakog događanja počinje sposobnošću da inspirira one koji tek dolaze.

Puno smo napravili tijekom prošle godine, a iza toga stoje i konkretni rezultati. Tijekom 2025. godine ostvarili smo ukupne prihode od 14,6 milijuna eura, što predstavlja rast od 6,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Posebno je značajno što taj rast nije rezultat jednokratnih okolnosti, nego posljedica sustavnog rada na jačanju tržišne pozicije, razvoju novih programa i učinkovitijem upravljanju prostorom.

Prihodi od događanja i privremenog najma rasli su 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, potvrđujući da Zagrebački velesajam sve snažnije postaje multifunkcionalna platforma za poslovna, kulturna, sportska i društvena događanja tijekom cijele godine.

Iako sam osoba od brojki, posebno zadovoljstvo donosi ono što se ne može prikazati u tablicama, a to su klijenti koji se vraćaju, suradnje koje prerastaju u partnerstva i projekti koji dobivaju svoj nastavak.

Istovremeno, jasno je da sadržaj i infrastruktura moraju rasti zajedno. Najbolji program ne može ostvariti svoj puni potencijal bez prostora koji prati očekivanja tržišta.

Zato Zagrebački velesajam danas prolazi kroz značajan investicijski ciklus usmjeren na energetsku učinkovitost, modernizaciju infrastrukture i unapređenje sajamskih kapaciteta. Samo tijekom 2025. godine investicije su dosegnule 2,5 milijuna eura. Projektom obnove paviljona 28, poznatijeg kao Đuro Đaković, vraćamo u funkciju prostor koji na simboličan način povezuje bogatu povijest Zagrebačkog velesajma s njegovom budućnošću.

Budućnost sajamske industrije odredit će sposobnost stvaranja vrijednosti za izlagače, partnere i posjetitelje. U vremenu kada svi traže pažnju, relevantni će ostati oni koji uspiju stvoriti iskustvo, znanje, kontakte te poslovne prilike zbog kojih ljudi žele doći.

Industrija događanja danas je mnogo više od organizacije sajmova i konferencija. Ona je prostor susreta gospodarstva, mjesto razmjene znanja i ideja te važan pokretač razvoja gradova i regija. Upravo zato razvoj Zagrebačkog velesajma promatram kao dugoročnu odgovornost prema gospodarstvu, partnerima i zajednici kojoj služimo.

Tržišna relevantnost najvrednija je imovina koju jedna organizacija može imati. Ona se zaslužuje svakim događanjem, svakim partnerstvom i svakim posjetiteljem koji odluči izdvojiti svoje vrijeme.

Zato vjerujem i da budućnost sajmova nije u tehnologiji. Ona je u činjenici da je čovjek, unatoč svim promjenama, ostao čovjek. A potreba za susretom, povjerenjem i pripadanjem i dalje je jača od svake tehnologije koja je pokušava zamijeniti.