Kazahstansko ministarstvo energetike potvrdilo je privremeno obustavljanje rada jednog od najvećih naftnih polja na svijetu Tengiz zbog požara na postrojenjima za proizvodnju električne energije i osnovalo povjerenstvo koje već istražuje uzroke požara.
Spomenutim naftnim poljem upravlja kompanija Tengizchevroil u 50-postotnom suvlasništvu američkog naftnog giganta Chevrona, a dio vlasničkog ‘kolača‘ ima i ruski Lukoil s udjelom od pet posto.
- Dva požara izbila su 18. siječnja na transformatorima koji opslužuju različite generatore u elektrani čija je proizvodnja namijenjena postrojenjima za preradu nafte i plina u Tengizu. Oba požara su ugašena, a polje i povezana infrastruktura sigurni su i zaštićeni - javljaju kazahstanski mediji o incidentu koji je odmah izazvao reakciju na svjetskim burzama nafte.
Prema ocjeni portala Oilprice.com, zaustavljanje rada ogromnog kazahstanskog naftnog polja pomoglo je podići cijene sirove nafte tipa Brent iznad 65 dolara po barelu ovog tjedna.
Evakuacija radnika
Agencija Reuters procjenjuje da će za nesmetani nastavak rada Tengiza trebati između sedam i deset dana.
- Trenutno se provodi detaljna tehnička analiza kako bi se utvrdili uzroci incidenta. Svi službeni zaključci i mišljenja o uzrocima i posljedicama incidenta bit će objavljeni samo na temelju rezultata rada povjerenstva. Situacija je pod našom kontrolom - priopćilo je kazahstansko ministarstvo energetike.
Prema podacima portala Upstreamonline.com, jedna od opožarenih elektrana na Tengizu ima instaliranu snagu od čak 500 megavata, a potrebe polja za električnom energijom osigurava ukupno šest elektrana ukupne snage blizu 1000 megavata. Prema navodima kazahstanskih medija, po izbijanju požara s Tengiza je evakuirano oko 470 radnika. Isti izvori navode kako je zbog požara na elektranama obustavljen rad i na obližnjem naftnom polju Korolev.
- Tengizchevroil osigurava otprilike trećinu ukupne proizvodnje nafte u Kazahstanu. Dnevna proizvodnja nafte u Tengizu je 360 tisuća barela dnevno - napominje portal Orda.kz. Sirova nafta iz Tengiza izvozi se putem naftovoda Kaspijskog cjevovodnog konzorcija (CPC) do terminala CPC u ruskoj luci Novorossijsk na Crnom moru. Istom rutom ide nafta i iz druga dva najveća naftna polja u Kazahtsanu, iz Kašagana i Karačaganaka, u kojima vlasničke udjele imaju, osim Chevrona, još neke velike kompanije iz SAD-a i EU poput ExxonMobilea, Shella i Enija.
Investicija iz Hrvatske
Partner velikim američkim, britanskim, nizozemskim i talijanskim naftnim kompanijama u Kazahstanu je državna kompanija KazMunayGas, s kojom je nedavno intenzivirala suradnju naša Agencija za ugljikovodike (AZU) uz plan da im se pridruži i Jadranski naftovod (Janaf). Hrvatski partneri namjeravaju s KazMunayGasom ući u zajedničko istraživanje nafte i plina u Kazahstanu na lokaciji Shygys.
Kazahstansko ministarstvo energetike, inače, od početka godine ima pune ruke posla u kontroli štete. U dvama odvojenim napadima, naime, 13. siječnja napadnuti su dronovima tankeri koji su u Crnom moru prevozili sirovu naftu KazMunayGasa. U napadima nije bilo ozlijeđenih, a tankeri su pretrpjeli oštećenja zbog kojih su samo privremeno bili van upotrebe. Spomenuta kazahstanska institucija nije izvjestila je li utvrđeno odakle su lansirani dronovi, odnosno tko stoji iza napada. Napadnuti tankeri, inače, vozili su pod zastavama Liberije i Malte.
Nesporno je da su sredinom studenoga prošle godine ukrajinski dronovi pogodili jedan od ključnih terminala na Crnom moru za izvoz sirove nafte iz Kazahstana. Nakon spomenutog napada, Kazahstan je dio izvoza sirove nafte preusmjerio na druge pravce, primjerice naftovodima koji preko Azerbajdžana i Gruzije vode prema Turskoj. Pojačan je, prema podacima Astana Timesa, i izvoz KazMunayGasa u Kinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....