Globalna nervoza: Investitori rasprodaju dionice, bježe u sigurno utočište kriznih vremena

Širenje sukoba na energetsku infrastrukturu diljem Perzijskog zaljeva izazvali su dodatnu nervozu ulagača. Najbolji je pokazatelj zabrinutosti uvijek je zlato, koje u krizna vremena služi kao sigurno utočište, a cijena mu je u ranom trgovanju u ponedjeljak porasla oko 3 posto. Prema ocjeni Rossa Normana, glavnog izvršnog direktora Metals Dailyja, to je pokazatelj da investitori trenutni sukob na Bliskom istoku smatraju "snažnim, ali do sada ograničenim događajem".

Cijene srebra na međunarodnim tržištima također su porasle, iako za blažih 1,7 posto. Premda industrija metala sporije reagira na globalne događaje, cijena aluminija je porasla 3,1 posto, na najvišu razinu u više od mjesec dana. Razlog toga je zabrinutost da će regija, glavni proizvođač metala s 9 posto svjetskih proizvodnih kapaciteta, potonuti u produljeni rat.

Inflacijska očekivanja

Europske burze slijedile su pad azijskih dioničkih indeksa. Potonuli su svi sektori izuzev naftnog i plinskog, a najviše su pogođene bile zrakoplovne kompanije. U popodnevnim satima britanski FTSE 100 pao je 1,6 posto, francuski CAC 40 za 2,2 posto, a njemački DAX 2,7 posto. To bi najveći jednodnevni pad otkako su Trumpove carine u povodu "Dana oslobođenja" uzdrmale tržišta u travnju 2025.

Ulagači na Zagrebačkoj burzi također su reagirali pojačanom rasprodajom dionica, pri čemu su glavni dionički indeksi potonuli gotovo tri posto. Najpogođeniji su bili transportni i građevinski sektor. Oko 10 posto vrijednosti izgubile su dionice Luke Rijeka i Croatia osiguranja, a najlikvidnija je bila dionica Končara, čija je vrijednost pala oko 2,7 posto.

Cijene nafte naglo poskočile iznad 78 dolara, u fokusu je Perzijski zaljev

Analitičari financijske grupacije ING Gruop ocjenjuju da bi rat na Bliskom istoku mogao imati značajne implikacije na globalno gospodarstvo i tržišta. Najteže posljedice, procjenjuju, mogle bi zadesiti Europu, koja se konačno počela izvlačiti iz dugog razdoblja stagnacije. Nagli porast cijena energije, a moguće i poremećaj u opskrbi, mogli bi vratiti sjećanja na krizu troškova energije od kraja 2021. do 2023.

Okolnosti su ipak malo povoljnije jer se ne mora rješavati jednog važnog dobavljača energije, a kriza dolazi na kraju zime, ne na početku. Međutim, mogla bi se zakomplicirati priča o inflaciji i odgoditi daljnje smanjenje kamatnih stopa. Ključno je pitanje hoće li viši troškovi energije pomaknuti inflacijska očekivanja prema gore.

Indeks straha

Što će najnoviji sukob značiti za tržišta i globalnu ekonomiju, naravno, najviše ovisi o njegovu opsegu i trajanju. No, strah od dugotrajnog šoka cijena energije vrlo je prisutan. "Indeks straha" VIX, koji mjeri očekivanu volatilnost američkog tržišta dionica u sljedećih 30 dana, porastao je 16 posto, dosegnuvši ​​najvišu razinu od studenog 2025.

"Iranska kriza ušla je u opasnu novu fazu, a tržišta reagiraju u skladu s tim. S poskupljenjem nafte, porastom volatilnosti i ulagačima koji hrle u tradicionalna sigurna utočišta, u nadolazećim danima i tjednima mogli bismo vidjeti pojačane turbulencije, rekao je Lukman Otunuga, viši tržišni analitičar u globalnoj brokerskoj kući FXTM.

Jedan od dobitnika sadašnjih turbulencija je američki dolar, koji se popeo na trotjedni maksimum u odnosu na košaricu valuta.