Zahvaljujući osiguranih 6,3 milijardi eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska će u sljedeće dvije godine biti jedna od tri najbrže rastuće ekonomije u EU prema projiciranim stopama rasta BDP-a, najavio je na današnjem skupu Hanza Medije posvećenom povlačenju novca iz EU fondova i digitalizaciji Zvonimir Savić, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore i savjetnik predsjednika Vlade.
Dodatni učinci
- Procjene su da će ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, pod pretpostavkom provedbe svih investicija koje smo zacrtali, ostvariti učinak od 1,4 posto rasta BDP-a u 2022., 1,4 posto rasta BDP-a u 2023. te 0,9 rasta BDP-a u 2024.. Riječ je o dodatnim učincima na projicirane stope rasta BDP-a za našu zemlju u narednim godinama, a za iduću godinu projicirana je stopa rasta našeg BDP-a od 5,2 posto koja, kada dodamo učinak NPOO-a, skače na 6,6 posto - naznačio je Savić u uvodnome izlaganju konferencije Hanza Medije, pete i posljednje u nizu posvećenih 30. obljetnici hrvatske samostalnosti pod nazivom 'Podvucimo crtu - okrenimo se budućnosti'. Upozorio je kako nas je među tri najbrže rastuće ekonomije u EU u 2022. i 2023. uvrstila u svojim procjenama Europska komisija.
- Nije samo Nacionalni plan oporavka i otpornosti čimbenik koji će nas svrstati u najbrže rastuće ekonomije, tu su i drugi izvori i iz proračuna Europske unije, ali svakako je NPOO najvažniji čimbenik - naznačio je Savić, podsjetivši kako Hrvatska u sljedećem razdoblju može računati na 23 milijardi eura novca iz fondova i programa EU.
Povlačenje novca
Nakon Savićeve prezentacije uslijedio je prvi od dva panela konferencije pod nazivom 'Novac EU fondova za lansiranje oporavka i održivog razvoja' na kojem su sudjelovali ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, uz moderiranje direktorice tvrtke Avelant i predsjednice Upravnog vijeća Učilišta EU projekti Ariane Vele.
Izlažući trenutno stanje nacionalnog povlačenja novca iz fondova Europske unije, ministrica Tramišak pošla je od podatka da resor kojem je na čelu za iduće proračunsko razdoblje EU od 2021. do 2027. programira oko devet milijardi eura ukupno raspoloživog novca.
- Najveći dio od spomenutog iznosa, 5,3 milijardi eura, odnosi se na investicije kroz Europski fond za regionalni razvoj, a 1,6 milijardi ide kroz Kohezijski fond za, primjerice, prometnu infrastrukturu.
Iako je 2021. već na izmaku, programiranje teče sukladno pravilima Europske komisije jer su pripadajuće uredbe EK za programiranje stupile na snagu tek 1. srpnja ove godine - podsjetila je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova, naznačivši kako je sada u tijeku usklađivanje Vladinih operativnih programa i planova s Komisijom. Prvi javni pozivi države za dodjelu novca iz spomenutog budžeta od devet milijardi eura, prema riječima ministrice Tramišak, mogu se očekivati sredinom iduće godine.
Velike investicije
- Ovdje govorimo o projektima javnog sektora i gospodarstva koji idu za digitalnom i zelenom tranzicijom, jačanja zdravstvenog sustava, istraživanja, razvoja i inovacija, ulaganja u školstvo i znanost - rekla je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova u osvrtu na novu financijsku perspektivu EU za razdoblje do 2027. Osvrnuvši se na dinamiku isplaćenog novca iz programa EU obuhvaćenih financijskom perspektivom EU od 2014. do 2020., navela je da ugovorenost za to razdoblje iznosi 13,5 milijardi eura, što je, istaknula je, za 2,5 milijardi eura više od onoga što nam je bilo odobreno.
Imamo jedan dio velikih investicija koje će kao dovršetak trebati dulji rok od očekivane 2023. - navela je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova, upozorivši kako je Hrvatska u prošlih godinu i pol dana podigla iskorištenost novca iz europskih fondova za 25 posto.
Hrvatska je, tvrdi, na dobrom putu postići maksimalan učinak u korištenju odobrenog proračuna u financijskoj perspektivi EU od 2014. do 2020.
- Koliko smo bili uspješni vidjet ćemo kad povučemo crtu na prethodno proračunsko razdoblje, a to će biti 2023. No, ne ovisi ta uspješnost samo o državi, već i o spremnosti poduzeća, lokalne samouprave i obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstva koji su korisnici fondova - napomenula je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova.
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak otkrio je kako gradska uprava na čijem je čelu ima spremnih projekata iz područja EU fondova u vrijednosti 600 milijuna kuna, ali i da ga je, naveo je, upozorio jedan državni dužnosnik kako u Bjelovar ne može otići toliki iznos iz EU fondova.
Spremni projekti
- Zar novac ne ide onome koji je spreman, koji ima projekte? - komentirao je Hrebak.
U drugom panelu konferencije pod nazivom 'Digitalna budućnost Hrvatske' sudjelovali su član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog Telekoma Boris Drilo, predsjednik Uprave SPAN-a Nikola Dujmović, predsjednik Uprave APIS IT-ija Saša Bilić, potpredsjednica CroAI-ija Hajdi Ćenan te osnivač i direktor CircuitMessa Albert Gajšak, uz moderiranje novinara i urednika Jutarnjeg lista Bernarda Ivezića. Govoreći o mogućim daljnjim koracima u digitalizaciji državne uprave, Saša Bilić poručio je kako se digitalizacija javnog sektora mora sagledavati u svjetlu činjenice da su sve državne institucije odgovorne za svoje podatke, no, dodao je, svakako će projekti ići u smjeru rješenja za sektora koji su najviše korišteni od strane građana.
Ispod pročitajte tijek konferencije uživo
-------------------------------------------------
NOVO 13:22 Boris Drilo izrazio je u nastavku panela 'Budućnost digitalizacije u Hrvatskoj' uvjerenje kako regulativa u Hrvatskoj ne prati dinamiku digitalizacije na tržištu.
- Mnogi misle da je nedovoljna opremljenost optičkom infrastrukturom u našoj zemlji i visokih cijena interneta, do HT-a, da smo mi krivi za to. Nije do HT-a i nismo mi krivi za to, već je ključ problema u regulatoru. Mi u kompaniji imamo 1400 zaposlenih koji rade s korisnicima, da je infrastruktura dobro posložena mi ne bi trebali toliki broj ljudi na tim poslovima, radili bi nešto drugo - komentirao je Drilo.
Albert Gajšak upozorio je kako su male tvrtke poput njegove u podređenom položaju u odnosu na velike kompanije.
- Opasno je da velike kompanije povećavaju monopol u digitalizaciji tržišta. Imam prijatelje koji su morali otpuštati svoje zaposlenike zbog iznenadnih poteza velikih svjetskih kompanija koje kontroliraju platforme - naveo je Gajšak.
Osvrnuvši se na ponudu stručnjaka na IT tržištu, Saša Bilić skrenuo je pozornost na činjenicu da se ICT projekti ne mogu osmišljavati i provoditi bez stručnjaka drugih profila poput ekonomista i pravnika.
- Daljnje korake u digitalizaciji državne uprave moramo sagledavati u svjetlu činjenice da su sve državne institucije odgovorne za svoje podatke, ali svakako će projekti ići u smjeru rješenja za sektora koji su najviše korišteni od strane građana - najavio je Bilić.
Nikola Dujmović podsjetio je da se često procjenjivalo kako Hrvatska u primjeni novih tehnoloških rješenja kasni sedam godina, a sada je, komentirao je, taj zaostatak možda tri do četiri godina.
- Mi smo uvijek novu tehnologiju nabavljali kad i drugi, ali smo uvijek kasnili u uspješnoj primjeni - komentirao je predsjednik Uprave SPAN-a.
Hajdi Ćenan skrenula je pozornost na činjenicu da u području umjetne inteligencije tek trećina izuma uđe i u primjenu.
- I u Hrvatskoj tehnologije su nabavljene i koriste se, ali je veliko pitanje što će od projekata završiti u širokoj primjeni - ocijenila je potpredsjednica CroAI-ija u završnici panela 'Budućnost digitalizacije Hrvatske' kojim je zaključena peta po redu i završna konferencija Hanza Medije povodom 30.obljetnice hrvatske samostalnosti.
12:44 U nastavku panela 'Digitalna budućnost u Hrvatskoj' današnje konferencije u Westinu Boris Drilo izrazio je uvjerenje kako novac za digitalizaciju domaćeg gospodarstva neće osigurati fondovi Europske unije jer su, podsjetio je, ulaganja privatnih kompanija daleko veća od novca koji je za digitalizaciju odvojen u Nacionalnom planu oporavka. Na pitanje moderatora panela Bernarda Ivezića je li veliki interes ulagača u nedavnoj javnoj ponudi SPAN-a dokaz da tržište vjeruje u digitalizaciju, Nikola Dujmović skrenuo je pozornost na premali broj javnih ponuda kapitala tvrtki.
- Mislio sam da mi imamo puno više javnih ponuda kapitala, ali izgleda da uspješno ubijamo tržište kapitala, među ostalim, zbog blesave porezne politike. Spori smo u tim i drugim procesima. U biznisu sam već 30 godina, neke stvari koje sada slušam slušao sam i prije 30 godina - komentirao je predsjednik Uprave SPAN-a. On je skrenuo pozornost i na činjenicu da Europa u nekim segmentima IT biznisa zaostaje, primjerice, za SAD-om.
Albert Gajšak ustvrdio je kako postoji problem privlačenja investicija u domaći IT sektor. Investicijska klima, dodao je, u nas je nerazvijena i nema poticaja.
- Spomenuti paušalni obrti potaknuli su tržište, mnogi dobro zarađuju, to je sjajno. Ali vidim tu problem da će paušalni obrti smanjiti interes za start upove i inovacije u cjelini - komentirao je Gajšak.
Hajdi Ćenan iznijela je podatak da je prošle godine povećan broj start upa koje se bave umjetnom inteligencijom za oko sedamdeset uz daljnju tendenciju rasta.
- Poduzetnici idu tamo gdje su im najbolji uvjeti, ali i ljudi koji su premjestili tvrtke izvan Hrvatske i oni koji su ostali ovdje, predstavljaju osnovu za daljnji razvoj - kazala je potpredsjednica CroAI-ja, udruge koja okuplja poduzetnike u umjetnoj inteligenciji.
12:26 Član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog Telekoma Boris Drilo istaknuo je, u uvodnom izlaganju za drugi panel na današnjoj konferenciji u Westinu pod nazivom 'Digitalna budućnost Hrvatske', na problem zaostajanja u primjeni umjetne inteligencije u domaćoj ekonomiji i društva u odnosu na prosjek EU.
- Prosječno znanja naših građana o IT tehnologijama je daleko ispod prosjeka EU. Ne možemo govoriti o dostizanju željenih ciljeva u digitalizaciji do 2030. s nezadovoljavajućim prosječnim znanjem građana o IT tehnologijama - ocijenio je Drilo. Uz Drila u panelu sudjeluju predsjednik Uprave SPAN-a Nikola Dujmović, predsjednik Uprave APIS IT-ija Saša Bilić, potpredsjednica CroAI-ija Hajdi Ćenan te osnivač i direktor CircuitMessa Albert Gajšak uz moderiranje novinara i urednika Jutarnjeg lista Bernarda Ivezića.
Albert Gajšak ocijenio je zadovoljavajućom digitaliziranost hrvatske ekonomije i društva u cjelini u odnosu na, naznačio je, neke zemlje u Europi i izvan Europe.
- Naš problem nije u digitalizacijom u cjelini, nego s spremnošću za neke procese u digitalizaciji koje prolazi gospodarstvo - komentirao je Gajšak. Saša Bilić izrazio je uvjerenje kako je digitaliziranost pojedinih segmenata državne administracije, poput Porezne uprave ili mirovinskog sustava, na izrazito visokoj razini.
- Ono što nedostaje je dovoljna razina umreženosti pojedinih segmenata državne administracije i na tome trebamo raditi - kazao je Bilić. Nikola Dujmović izrazio je neslaganje s ocjenama da je digitalizacija u javnoj upravi na zadovoljavajućoj razini.
12:06 Uoči drugog panela na današnjoj konferenciji pod nazivom 'Digitalna budućnost Hrvatske' sudionicima skupa priređeno je izlaganje člana Uprave i glavnog direktora za tehniku i informacijske tehnologije u Hrvatskom Telekomu Borisa Drila. Drilo je podsjetio da si je Hrvatska zadala cilj da njezin DESI, indeks digitalizacije ekonomije i društva, do 2030. bude na razini prosjeka EU.
- Trenutno smo na ljestvici DESI-ija na 19.mjestu od 27 zemalja članica EU, za prosjekom EU zaostajemo četiri boda. Ako želimo doći na prosjek EU moramo se početi brže kretati u svim dimenzijama, a posebno u onima u kojima zaostajemo - kazao je član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u HT-u. Hrvatska je, nastavio je Drilo, najviše postigla u integriranju novih i digitalnih tehnologija u gospodarstvu. Poslovni sektor, dodao je, prepoznaje važnost IT sektora i to jako dobro. Obrazovna IT razina zaposlenih u našem gospodarstvu, prema riječima Drila, na razini je EU.
- U odnosu na prosjek EU najviše zaostajemo u administrativnoj, regulativnoj pripremi izgradnje širokopojasnih mreža i u poticanju upotrebe naprednih tehnologija u digitalizaciji poduzeća - naznačio je Drilo. Za ostvarivanje spomenutog poboljšanja DESI indeksa, prema riječima člana Uprave HT-a, Hrvatska, među ostalim, treba do 2030. broj IT specijalista u gospodarstvu i društvu povećati na 200 tisuća, osigurati stopostotnu pokrivenost s gigabitnom i 5G tehnologijom te imati udjel od 75 posto poduzeća koja koriste cloud, big data i AI tehnologije.
- Mislim da stopostotna pokrivenost 5G tehnologijom ne bi trebala biti problem, ali sam skeptičan oko ostvarivanje potrebne razine optičke infrastrukture - komentirao je Drilo.
11:47 Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak upozorila je u nastavku prvog panela na današnjoj konferenciji da se procedura povlačenja novca iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u razlikuje od procedura koje važe za ostale oblike korištenja novca iz EU fondova.
- Glavnina procesa u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti odvijat će se u Europskoj komisiji, procjena je da će pripadajuće procedure u Komisiji odvijati između šest i devet mjeseci. Ministarstvo će se pobrinuti za pojednostavljivanje provedbenih procedura, jaču kontrolu i izmjenu zakona o javnoj nabavi kako bi se projekti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti lakše realizirali - najavila je ministrica Tramišak.
Župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović izrazio je uvjerenje kako je Virovitičko-podravska županija spremna za specifičnosti koje će donijeti primjena Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u povlačenju novca iz EU fondova.
- Kada govorimo prioritetnim projektima županije, naš je prioritet brza cesta Zagreb-Virovitica, mi smo jedina županija u zemlji koja nema ni kilometar autocesta - upozorio je Andrović.
Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak naglasio je kako su poslovni planovi Končara u skladu s digitalnom i zelenom tranzicijom Hrvatske i EU.
- Veliki izazov za kompaniju je osiguranje stručnjaka, djelatnika za održivi rast. Bit će u tom smislu vrlo bitno vidjeti rezultate popisa stanovništva, sagledati koliki je naš ljudski potencijal iz kojeg možemo zahvatiti - kazao je Kolak.
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak upozorio je kako gradska uprava na čijem je čelu ima spremnih projekata iz područja EU fondova u vrijednosti 600 milijuna kuna.
- Mi smo spremni, uigrani smo, samo čekamo raspisivanje natječaja. Taj dio kasni, moramo se pobrinuti kao država da se ne kažnjavaju oni koji su sposobni, kojim imaju projekte za sufinanciranje iz fondova EU. Čuo sam od jednog državnog dužnosnika da 600 milijuna kuna ne može doći u Bjelovar. Nije mi jasno, otkuda to? Zar novac ne ide onome koji je spreman, koji ima projekte - komentirao je Hrebak. Iznio je uvjerenje i kako je privatni sektor spreman za povlačenje novca iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
11:20 Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, govoreći na prvom panelu današnje konferencije u Westinu o učincima Končara u povlačenju novca iz EU fondova, upozorio je kako se novac iz Bruxellesa ne osigurava samo za investicije i projekte koji imaju svoju razrađenu osnovu nego i za otvaranje razvojnih mogućnosti kompanija.
- Nije, primjerice, problem pripremiti projekt električnog vozila, nego razraditi projekt tako da on bude održiv, a i da ima potporu Europske unije. Mi imamo primjer električnih tramvaja koje proizvodimo za latvijski grad Liepaju, kupnju čijih tramvaja sufinancira Europske unija. Mora postojati tržište za takve projekte i studije opravdanosti takvih projekata - naveo je Kolak. On je ocijenio da procedure Europske unije za prijave i prihvaćanje projekata nisu različite od procedura na koje kompanije poput Končara inače nailaze u svojim poslovnim aktivnostima.
- Bitno je prepoznati, primjerice, digitalni segment u biznisu kojim se bavite, kao i budući utjecaj umjetne inteligencije na procese u tom biznisu kako bi bili uspješni u poslovnim planovima koje razvijate s ili bez pomoći EU - kazao je predsjednik Uprave Končara.
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak skrenuo je sudionicima panela i skupa u Westinu na problem velikih ulaganja u aglomeracije sufinanciranje kojih je osigurano iz fondova Europske unije.
11:05 Nakon izlaganja Zvonimira Savića, uslijedio je na konferenciji u Westinu prvi od dva panela na kojem sudjeluju ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak uz moderiranje direktorice tvrtke Avelant i predsjednice Upravnog vijeća Učilišta EU projekti Ariane Vele.
Govoreći o očekivanjima Vlade o pokazateljima povlačenja novca iz fondova Europske unije na za kraj ove godine, ministrica Tramišak upozorila je kako korisnika novca iz EU u Hrvatskoj ima na tisuće, a projekti se, kazala je, broje u desecima tisuća.
- Ne možemo govoriti samo o državi i ministarstvima kao nositeljima projekata iz EU fondova, nego je riječ i o tvrtkama, lokalnoj samoupravi, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvu. Znači, bitna je spremnost, mogućnost apsorpcije svih sudionika u povlačenju novca iz fondova EU, a moramo računati s činjenicom da je pandemija usporila i ukupno djelovanje fondova Europske unije i njezinih članica - kazala je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova. Župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, predstavljajući projekte koje ta županija financira iz fondova EU, kazao je kako najveći dio novca odobrenog iz Bruxellesa u Virovitičko-podravskoj županiji idu za investicije u aglomeraciju, odnosno projekte vodoopskrbe i odvodnje, turističke infrastrukturne investicije u dvorce Pejačević i Janković u Virovitici i Suhopolju te obrazovnu infrastrukturu.
- Osobno su mi najdraži brojni projekti koji su osigurali sufinanciranje EU obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstva u županiji, projekti naših poljoprivrednika kojima će se osigurati poljoprivredna proizvodnja u županiji - naglasio je Adrović. Vidimo, dodao je Andrović, da porast povučenih sredstava iz fondova EU na razini županiji doveo i do porasta županijskog BDP-a, poboljšanja demografskih trendova i zaposlenosti.
10:44 Savjetnik predsjednika Vlade i glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić podsjetio je u svom govoru sudionicima skupa u Westinu na podatak da Hrvatska u planu oporavka EU ima najveći udio osiguranog novca među članicama Unije, od 12 posto.
- Najbolje stojimo u odnosu na ostale članice EU i u dijelu osiguranog novca iz plana oporavka namijenjenog regionalnom razvoju, a naš udio je 17 posto - upozorio je Savić. Naznačio je i kako su isplate iz fondova EU u Hrvatskoj poboljšane od 2019. prema sadašnjem trenutku te se Hrvatska, ustvrdio je Savić, primakla prosjeku EU.
Savić je podsjetio kako je hrvatski dio nacionalnog plana oporavka i otpornosti u vrijednosti 6,3 milijardi eura odobren u roku četiri tjedna od upućivanja u Europsku komisiju.
- Nacionalni plan oporavka i otpornosti rađen je u skladu s Vladinim strategijama i planovima za razdoblje 2021.- 2026.. Preko 50 posto sredstava iz plana oporavka usmjeren je na gospodarstvo, zatim, po visini udjela, slijede obrazovanje, znanost i istraživanje i zdravstvo - istaknuo je Savić. Ukazavši na konkretne projekte iz Nacionalnog plana oporavka, savjetnik premijera nabrojao je, među ostalim, obnovu Zagreba i Banije, javnu odvodnju otpadnih voda, logističke distributivne centre voća i povrća te ulaganja u školstvo. Savić je iznio procjenu da će ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka ostvariti učinak od 1,4 posto rasta BDP-a u 2022., 1,4 posto rasta BDP-a u 2023 te 0,9 rasta BDP-a u 2024.. To su, upozorio je, dodatni učinci na projicirane stope rasta BDP-a u Hrvatskoj.
- U naredne tri godine Hrvatska će biti jedna od tri najbrže rastuće ekonomije unutar EU prema projiciranim stopama rasta BDP-a - kazao je Savić, podsjetivši da je projicirana stopa rasta našeg BDP-a u 2022. 5,2 posto.
10:30 Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak u svom je izlaganju sudionicima skupa u Westinu podsjetila kako je u Hrvatskoj dosad uloženo 50 milijardi kuna iz fondova Europske unije najviše, istaknula je, u infrastrukturu, lokalni razvoj i gospodarstvo.
- Čeka nas nastavak ulaganja iz fondova EU s oko 25 milijardi eura osiguranih iz tog izvora. Projekti su spremni, a u njihovoj pripremi vodili smo računa o zelenoj tranziciji, borbi za zaštitu okoliša i očuvanju prirodne raznolikosti. Ipak, ključni u svemu su ljudi i ulaganje u naše stručnjake i djelatnike - istaknula je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić sudionike skupa pozvao je da u raspravama koje će uslijediti na skupu, ali i na ostalim mjestima, analiziraju i eventualne propuste u privlačenju novca iz EU fondova kako bi se ti postupci unaprijedili i učinili učinkovitijeg.
- Ako sagledamo proteklih 30 godina, moramo istaknuti činjenicu da je Hrvatska doživjela deindustrijalizaciju, da smo postali ekonomija koja u značajnoj mjeri svoj dohodak ostvaruje u sektoru usluga, posebno turizma. U uvjetima nove ekonomske i razvojne paradigme niskougljične strategije koju je zacrtala Europska unija nama se otvaraju velike prigode za daljnji razvoj i napredak hrvatske ekonomije. Imamo priliku iz male i otvorene ekonomije postati mala i fleksibilna ekonomija, otvorena za sve prilike - naznačio je ministar Ćorić. Za pet do deset godina, dodao je ministar gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatska treba zaokružiti što veću energetsku i samodostatnost u ključnim resursima kao i, upozorio je, održivost te samodostatnosti.
- Moramo otvoriti perspektivu za našu prerađivačku industriju koja jedina može pokriti jaz koji trenutno imamo u trgovačkoj bilanci. Potrebno je dignuti razinu IT vještina u našem gospodarstvu, razviti mogućnosti za primjenu umjetne inteligencije i, kao što je već ovdje rečeno, ulaganja u ljude - apelirao je ministar Ćorić. Kao osnovne preduvjete osiguranja boljih poslovnih uvjeta u našoj zemlji Ćorić je označio ulazak u Schengen i eurozonu.
10:15 U zagrebačkom hotelu Westin počela je peta u nizu i posljednja konferencija Hanza Medije povodom 30.obljetnice hrvatske samostalnosti pod nazivom 'Podvucimo crtu - okrenimo se budućnosti'. Na konferenciji su, među ostalim, predviđene dvije panel rasprave, 'Novac EU fondova za lansiranje oporavka i održivog razvoja' i 'Digitalna budućnost Hrvatske' uz sudjelovanje ministrice regionalnog razvoja i EU fondova Nataše Tramišak, savjetnika predsjednika Vlade i glavnog ekonomista HGK Zvonimira Savića, predsjednike uprava vodećih hrvatskih kompanija u javnom i privatnom vlasništvu u IT sektoru, čelnike lokalne samouprave i stručnjake za povlačenje novca iz EU fondova i IT sektor. Skup je uvodnim govorom otvorio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.
- Kada smo se upustili u organizaciju pet konferencija u povodu 30. obljetnice samostalnosti Hrvatske, cilj nam je bio podsjetiti na ključne reformske poteze, kao i na razvoje suvremenog bankarstva i poreznog sustava. Ipak, značajan dio razgovora na konferencijama posvetili smo i pogledu na ono što nas čeka, a danas ćemo se u potpunosti posvetiti budućnosti - naglasio je Ogurlić.
Nakon Ogurlića sudionike skupa uvodno će pozdraviti i ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak.
Nakladnička kuća Hanza Media održava konferenciju "Podvucimo crtu – okrenimo se budućnosti", koja će se održati danas u hotelu Westin Zagreb.
Uvodne govore održat će ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. U panel-raspravama sudjelovat će glavni ekonomist HGK i savjetnik predsjednika Vlade RH Zvonimir Savić, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije (CTIO) u Hrvatskom Telekomu Boris Drilo, župan Virovitičko-podravske županije, Igor Andrović, gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, predsjednik Uprave SPAN-a Nikola Dujmović, predsjednik Uprave APIS IT-a Saša Bilić, suosnivač i direktor Nanobita Alan Sumina, potpredsjednica CroAI-ja, Hajdi Ćenan i osnivač i direktor CircuitMess, Albert Gajšak. Moderatori panela su Ariana Vela, konzultantica za EU fondove, i Bernard Ivezić, novinar i urednik u Jutarnjem listu.
Pratite uživo na portalu jutarnji.hr!
Konferencijom "Podvucimo crtu, okrenimo se budućnosti" koja se održava danas, Hanza Media zaključit će seriju skupova u povodu 30. obljetnice hrvatske samostalnosti. Osmišljene kao spoj izlaganja i panela najvažnijih političkih dužnosnika, znanstvenika i drugih najvažnijih donositelja odluka u suvremenoj Hrvatskoj, konferencije "30 godina samostalnosti Republike Hrvatske" osvrnule su se na protekla tri desetljeća u političkom, gospodarskom i društvenom životu države i pokušale utvrditi njezinu spremnost za buduće izazove.
Prva od konferencija "30 godina hrvatske samostalnosti - ključni uspjesi" priređena je 28. lipnja ove godine uz uvodno izlaganje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i panel na kojem su sudjelovali guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić te dvojica bivših ministara financija, Božo Prka i Slavko Linić. Nazočnost premijera bila je, među ostalim, prigoda da se ocjena najvažnijih postignuća hrvatske samostalnosti u protekla tri desetljeća, ali i raspored nacionalnih prioriteta za budućnost, dobije s najvišeg političkog mjesta u državi.
Kao najvažnija državna postignuća u proteklih 30 godina Plenković je označio obranu slobode i suverenosti od velikosrpske agresije, osiguranje međunarodnog priznanja države, provedenu ekonomsku tranziciju, ostvareno članstvo u NATO-u i dovršetak pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji.
- U ovo vrijeme sljedeće godine iza sebe ćemo imati dovršetak Pelješkog mosta i ostvareno članstvo u Schengenu. Treći cilj je ulazak u europodručje s ambicijom da to bude 1. siječnja 2023., a četvrti prioritet je nabava borbenih aviona koji će u Hrvatsku stići početkom 2024. - poručio je premijer sudionicima konferencije.
Uvod u spomenuti panel dao je ekonomist Velimir Šonje iznijevši, među ostalim, mišljenje da se u Hrvatskoj danas živi puno bolje nego prije 20 godina, ali da je, upozorio je, Hrvatska na 64 posto prosjeka Europske unije realnog dohotka po stanovniku prema paritetu kupovne moći. Osvrnuvši se na gorući nacionalni problem iseljavanja, Šonje je iskazao uvjerenje da će se hrvatski građani početi vraćati kući kad Hrvatska dostigne 75 posto prosjeka EU u realnom dohotku po stanovniku prema paritetu kupovne moći.
Podatak da je za temu druge konferencije u seriji skupova posvećenih 30. obljetnici hrvatske samostalnosti naša izdavačka kuća odabrala mirovinsku reformu, uz egidu da je riječ o najvažnijoj reformi, dovoljno govori o važnosti koja se mirovinskom sustavu posvećivala u okviru tog projekta. Skup, održan 15. rujna, okupio je najvažnije sudionike u osmišljavanju zakonskih i provedbenih rješenja iz domene mirovinskog sustava na čelu s resornim ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipom Aladrovićem, predstavnike regulatora tržišta i čelnike industrije mirovinskih fondova.
Iako je mirovinska reforma s kraja 90-ih godina prošlog stoljeća, čiji je osnovni sastojak bilo uvođenje drugog obveznog mirovinskog stupa na ovom skupu ocijenjena kao rijedak primjer uspjele i političkim konsenzusom usvojene reforme, nisu izostali ni kritički osvrti na zahvate državne administracije u mirovinski sustav koji su uslijedili nakon uvođenja drugog stupa.
- Trenutačno smo u nekoj vrsti kružnog toka, otprilike tamo gdje smo bili 1998. Morali smo inzistirati na više uplata, više rada, manje dodatnih prava. A što smo mi napravili? Povećavali smo cijelo vrijeme dodatke, uvodili nova prava - upozorio je ekonomist Svjetske banke Zoran Anušić koji je surađivao na izradi zakonskih rješenja spomenutog prvog kruga mirovinske reforme. Na skupu je izražena jednodušna ocjena da drugi obvezni mirovinski stup treba sačuvati, a fondovima koji upravljaju tako prikupljenim novcem omogućiti ostvarenje većih prinosa.
- Na računu članova mirovinskih fondova je 130 milijardi kuna, što možemo smatrati glavnim uspjehom mirovinske reforme. Riječ je o trećini našeg BDP-a. Kad ocjenjujemo uspješnost mirovinskih fondova, moramo koristiti dva principa. Prvi je da je riječ o dugoročnome ulaganju, a drugi da se politika fondova ne može sagledavati kroz pojedinačna, nego kroz ukupna ulaganja - istaknuo je sudionicima skupa o mirovinskoj reformi predsjednik Udruženja mirovinskih fondova Damir Grbavac. Ministar Aladrović najavio je da će u politici Vlade veći naglasak u funkcioniranju mirovinskog sustava biti na individualnoj odgovornosti osiguranika kako bi osiguranik sam, naglasio je ministar, izabrao način i beneficije od mirovinske štednje.
- Pred nama su godine u kojima će se mirovinski sustav morati modificirati kako bi se povećale mirovine, prostor za rad društava za upravljanje mirovinskih sustava i učinak fondova na gospodarstvo - ustvrdio je ministar Aladrović.
Na središnjem panelu skupa predsjednik Uprave Erste društva za upravljanje mirovinskim fondovima Petar Vlaić odbacio je kao neosnovane tvrdnje da društva za upravljanje kupuju državne obveznice i ništa drugo ne čine da bi povećale prinose.
- Danas su prinosi na državne obveznice vrlo niski nasuprot prinosa koji su bili pet posto ili više u nekim proteklim razdobljima. Prinosi od državnih obveznica u prihodima fondova sve su manji - upozorio je Vlaić, uz kojeg su na panelu sudjelovali posebni savjetnik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Majher, ekonomist Svjetske banke Zoran Anušić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu Danijel Nestić, član Upravnog vijeća Hanfe Tomislav Ridzak i kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača, moderator rasprave.
Nakon skupa o najvažnijim postignućima samostalnosti i mirovinske reforme uslijedila je, 28. rujna, u okviru istog serijala, konferencija posvećena financijskom sustavu zemlje "Stvaranje suvremenog bankarskog sustava". Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić predvodio je predstavnike monetarne vlasti na tom skupu, a Ivan Vlaho (predsjednik Uprave Zagrebačke banke) i Dinko Lucić (prvi čovjek Privredne banke Zagreb) predvodili su plejadu sadašnjih i bivših čelnika domaćeg bankarskog sektora.
Ako je mirovinski sustav, kako je zaključeno na jednoj od prethodnih konferencija tog serijala, unatoč poduzetim reformama još u problemima i pred neizvjesnošću održivosti, za domaći bankarski sustav - jednodušno je ocijenjeno na skupu "Stvaranje suvremenog bankarskog sustava" - može se reći da je ne samo stabilan, nego i stabilniji čak i od nemalog broja ostalih članica Europske unije. Kako se do toga došlo, rekapitulirao je u svome izlaganju sudionicima skupa guverner Vujčić podijelivši proteklih 30 godina bankarskog sustava na tri faze.
- Prva faza počinje 1991. pa do početka krize malih i srednjih banaka. Tu se rješavalo naslijeđe bivše Jugoslavije, u kojem su banke servisirale poduzeća koja su ih osnovala. Nije bilo skrbi o deviznim, bankarskim i drugim rizicima. To je dovelo do toga da su dugovi banaka bili veći od njihova kapitala. Morala je uslijediti sanacija - naveo je.
Druga faza u guvernerovoj podjeli donosi prve veće ulaske stranih banaka u vlasništvo nad bankama, a 2002. ponovno do snažnog kreditnog rasta.
- HNB je tada poduzeo mjere obuzdavanja kreditnog rasta, odlučivši se i za oporezivanje rasta kreditiranja. Bilo je to razdoblje znatnog uvoza stranog kapitala, makroekonomskih neravnoteža, ali i visokog povrata na kapital. Bilo je to zlatno razdoblje bankarstva u nas, koje završava 2009. velikom svjetskom financijskom krizom - naznačio je Vujčić.
Treće razdoblje u našem bankarstvu, nakon krize, razdoblje je snažnijeg regulatornog djelovanja HNB-a, ustvrdio je Vujčić.
- Puno je banaka u Europi propalo u krizi, kod nas je taj scenarij izbjegnut. Regulatorna promjena koja je uslijedila nakon 2009. treba osigurati da bankarski sustav postane stabilniji, kapitaliziran te da eventualni troškovi stabiliziranja banaka više ne idu na račun poreznih obveznika, nego iz vlastitog kapitala banaka. Rezultat te regulacije još nemamo, nisu provedeni testovi bankarskih sustava koji bi pokazali je li stabilizacija uspjela - zaključio je guverner čija je zamjenica Sandra Švaljek, u osvrtu na očekivani ulazak u eurozonu, poručila sudionicima konferencije da će uvođenje eura ukloniti valutni rizik, regulativne prepreke i troškove sređivanja tih rizika i regulacije.
Na središnjem panelu skupa Dinko Lucić otkrio je da će banke zbog uvođenja eura izgubiti oko milijardu kuna godišnjih prihoda.
- U uvjetima eurozone možemo očekivati rast kredita i bilance domaćih banaka. Trenutačno bilježimo izražen interes stranih investitora za ulaganja u Hrvatsku zbog očekivanog ulaska u eurozonu i priljeva novca iz fondova EU - naznačio je Lucić, a Ivan Vlaho, složivši se s ocjenama o pozitivnom doprinosu uvođenja eura za domaći bankarski sustav, upozorio je i da domaće banke u novim uvjetima čekaju pritisci na njihovu konkurentnost i profitabilnost.
U panelu "Okrugli stol hrvatskih bankarskih lidera" sudjelovali su bivši predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković, bivši predsjednik Uprave Erste banke Petar Radaković i bivši predsjednik Uprave Raiffeisenbanke i direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović koji je, među ostalim, podsjetio da je 1991. u hrvatskim bankama bilo 8,6 milijardi kuna depozita, na kraju 1999. isti pokazatelj iznosio je 50 milijardi kuna, 2009. pak 212 milijardi kuna, a ove godine 351 milijardu kuna. Uz spomenute nestore poslovnog bankarstva, na skupu se početaka regulacije suvremenog hrvatskog bankarstva prisjetio bivši guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb.
Četvrta konferencija posvećena 30. obljetnici hrvatske samostalnosti, "Stvaranje suvremenog poreznog sustava", uslijedila je 17. studenoga. Opet je, kao i u slučaju spomenutog izlaganja guvernera Vujčića o razvoju domaćeg bankarstva, uvod u skup bila prezentacija svih promjena koje je, u ovom slučaju, porezni sustav doživio u proteklih 30 godina, a izložio ih je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Naznačivši da je u proteklom razdoblju provedeno pet krugova poreznih reformi, ministar Marić označio je kao ključni reformski doseg ukupno porezno rasterećenje građana i tvrtki od deset milijardi kuna godišnje.
- Nakon pet krugova poreznih reformi, mi danas imamo situaciju, među ostalim, da od oko dva milijuna i 809.000 poreznih obveznika milijun i 877 tisuća nema dohodak koji ulazi u 'škare' obračuna poreza na dohodak i na plaća ga - upozorio je ministar Marić, dodavši i da je uvođenje smanjenih stopa na PDV, među ostalim, na hranu i električnu energiju pridonijelo poboljšanju standarda građana.
U prvom panelu konferencije pod nazivom "Što smo naučili o porezima u 30 godina samostalnosti?" sudjelovali su predsjednica Podravkine Uprave Martina Dalić, bivši ministar financija Slavko Linić i bivši predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka. U drugom panelu "Modernizacija poreznog sustava'"govorili su ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, voditelj poreznih usluga PriceWaterhouse Hrvatska Hrvoje Jelić, član Uprave BAT Adria zadužen za regulatorne odnose i odnose s javnošću Josip Lozančić, predsjednik Uprave Hrvatske lutrije Mario Musa, menadžer u odjelu poreza i interkompanijskih odnosa Infobipa Tomislav Krmek i direktor za poreze Fortenova Grupe Zoran Dautović.
Sudjelovanje dvojice ključnih ljudi domaće fiskalne politike, ministra Marića i ravnatelja Porezne uprave Božidara Kutleše na skupu bilo je prigoda da moderatori panela Davor Huić i Gojko Drljača "ispitaju teren" u vezi s mogućim daljnjim promjenama poreznog sustava, posebno kad je riječ o uvođenju poreza na nekretnine i daljnjem smanjenju poreznog opterećenja na rad. Sudeći prema naglascima spomenutih rasprava, porez na nekretnine neće biti uveden još najmanje godinu, smanjenje osnovne stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) nije izgledno, a naglasak u ukupnom previsokom poreznom opterećenju treba prebaciti s rada na imovinu.
Oprez ključnih donositelja najvažnijih političkih odluka u zemlji u najavama krupnih promjena u poreznom, ali i drugim sustavima koji su se razmatrali u seriji konferencija Hanza Medije posvećenih 30. obljetnici, zacijelo je posljedica i trenutka u kojem su se konferencije odvijale, trenutka bremenitog neizvjesnostima koje donosi pandemija koronavirusa.
