Pandemijom izazvana blokada svjetsko je gospodarstvo dovela do slobodnog pada. Nijedna zemlja nije ostala pošteđena. S postupnim popuštanjem mjera započele su i rasprave o modelima oporavka. Što možemo očekivati u Hrvatskoj - hoće li nam se ostvariti najpoželjniji od četiri loša krizna scenarija, brzi model “V”, manje poželjan, sporiji ali podnošljiv model “U”, opasan i iscrpljujući “W” ili depresivni, beskrajni “L”. Poduzetnici s kojima smo razgovarali Vladin su paket mjera dočekali s umjerenim optimizmom. Svoj nam je sud odbio izložiti tek jedan veliki hotelijer, uz opasku da je sudbina turizma kao njegova primarnog biznisa ove godine posve neizvjesna, pa bi time i svaki njegov komentar bio tek puko nagađanje.
Svih pet lidera iz različitih sektora ekonomije s kojima smo razgovarali pokazali su zavidnu upućenost u današnje globalne prilike, svjesni su dubine krize i neizvjesnosti njezina roka trajanja, ali i činjenica da su mogućnosti države da pomaže ekonomiji na način na koji je pomogla za vrijeme prvih mjeseci krize, izravnom financijskom pomoći, već dosad uvelike iscrpljene. Pred nama je razdoblje velikih promjena, kako na političkoj, tako i na poslovnoj razini. Tko se ne bude znao prilagoditi novom okruženju, nestat će s tržišta. To jednako vrijedi za velike korporacije, male i srednje poduzetnike, ali i za političke stranke čiji će predstavnici nakon izbora ući u Vladu i sabornicu.
Atlanticov većinski vlasnik i šef Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, najveći hrvatski distributer (i jedan od najvećih europskih) Branko Roglić, Marinko Došen, kao predsjednik Uprave AD-Plastika, najjačeg eksponenta hrvatske autoindustrije, i Ante Mandić, jedan od pionira domaćeg propulzivnog IT sektora (In2 do prodaje, danas INsig2 i Degordian) dobili su jednaki set od pet bazičnih pitanja, a njihovi, uglavnom ohrabrujući, odgovori ukazuju na ne sasvim novu, ali ponešto drukčiju, krizom probuđenu, opreznu Hrvatsku.
1. Kako vaša kompanija preživljava krizu. Kakve rezultate očekujete do kraja sljedeće godine?
Poslovanje Orbica odvija se u 20 država i tri glavna pravca: distribucija robe široke potrošnje kroz poduzeće Orbico, s godišnjim prometom oko 2,1 milijardi eura; distribucija kozmetičkih proizvoda (Orbico Beauty), 230 milijuna eura; turizam (Orvas), 4,5 milijuna eura. U osnovnoj djelatnosti – distribuciji robe široke potrošnje – do sada smo u planu, ali u tekućoj godini očekujemo pad od desetak posto. U turizmu i kozmetici situacija je mnogo teža. U turizmu, zbog pandemije, do sada nemamo realizacije. O mjerama koje Vlada uvodi i trajanju pandemije ovisi kako će završiti ova godina. Očekujemo promete koji su 40 posto u odnosu na prošlu godinu. U kozmetici imamo pad prometa od oko 50 posto, jer su prodavaonice bile zatvorene, kao i kozmetički saloni.
2. Što očekujete od Vlade u tom razdoblju?
Mislim da je Vlada na pandemiju, kao i na potres u Zagrebu, reagirala promptno i dobro. Ona mora voditi računa da gospodarstvo održi na životu, ali i o fiskalnoj održivosti proračuna. Vlada prati situaciju u zemlji i sukladno tome će omekšavati mjere, kako ne bi ugrozila zdravlje ljudi, a postupno vraćala gospodarstvo u funkciju. Pri tome, Vlada će povećati javni dug, koji će onda oporavljeno gospodarstvo vraćati sljedećih deset ili više godina.
3. Što bi bila vaša preporuka Vladi?
Vlada treba nastaviti ono što je počela i napraviti reorganizaciju države. Već više godina se zalažem za sljedeće korake, koji su sada neophodni:
- smanjenje broja županija na povijesnih šest, a sukladno tome i broja općina
- restrukturiranje javnih i državnih poduzeća te smanjivanje cijena njihovih proizvoda (voda, struja, energenti), kako bi se smanjili ulazni troškovi gospodarstvu
- privatizacija svega što do sada nije privatizirano, osim poduzeća koja moraju trajno ostati u vlasništvu države: struja, voda, energenti, dalekovodi, tračnice i brodski prijevoz do otoka
- sve komore i sve agencije treba staviti na tržište. One moraju ponuditi svoje proizvode i usluge, a onaj tko to treba će plaćati članarinu
- u što kraćem vremenu treba riješiti pitanje navodnjavanja Slavonije
- parafiskalne namete s 440 svesti na tridesetak
- valorizirati naše vrijednosti kao izvozni potencijal: marikulturu, sport, glazbu i softver
- reinvestiranu dobit osloboditi poreza, jer ona potiče razvoj poduzeća i otvaranje novih radnih mjesta
- nakon krize trebalo bi kontrolirati, a ne povećavati poreznu presiju
- donijeti Zakon o radu koji će poštovati princip da je poduzetniku poslodavcu radnik najveća vrijednost i da ga on štiti
- banke moratorijem na kredite i leasinge moraju također u ovom vremenu pomoći gospodarstvu
- svakako iskoristiti sve mjere koje u ovo vrijeme predviđa EU.
4. Što, po vašem mišljenju, očekuje hrvatske građane?
Oporavak će trajati desetak godina. Za to vrijeme živjet ćemo smanjenim standardom. Mnogi zaposlenici će nastaviti raditi iz svojih kuća i neće trebati odlaziti u poduzeća. Pojavit će se i novi poslovi, koji dosad nisu postojali. Vjerujem u predviđanja da će 60 posto djece koja su danas u osnovnoj školi raditi poslove koji danas ne postoje. Povratak na selo mogao bi postati aktualan.
5. Koji je, po vama, najvjerojatniji od četiri najčešće spominjana krizna scenarija (modeli “V”, “U”, “W” ili “L”)?
Ako se mjere ukinu već početkom lipnja, možemo očekivati dolazak turista u srpnju. To bi značilo da bismo možda imali 50-postotnu turističku sezonu. Ostale grane će postupno jačati, a oporavak će ovisiti o oporavku europskog tržišta i tržišta susjednih zemalja. Siguran sam da krivulja oporavka neće biti “V”. Po meni je najvjerojatnija kombinacija svih ostalih: “U”, “W” i “L”.
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
Naslovnica Globusa