Stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu te uvjete za unapređenje željezničkog prometa kao ekološki najprihvatljivije vrste prometa jedan je od prioriteta i ciljeva HŽ Infrastrukture. Činjenica da paralelno provodimo čak 25 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture potvrđuje da će 2023. godina poslovno biti vrlo dinamična, ali i izazovna, baš kao što je to bila i godina na izmaku. Dodatni je izazov u 2022. godini predstavljala i eskalacija cijena građevinskog materijala i energenata. Postupili smo u skladu sa zaključkom Vlade RH pa zbog povećanja cijena nije raskinut niti jedan postojeći ugovor.
Od ukupno 25 spomenutih projekata, njih 16 sufinancira se iz fondova Europske unije, a ostali iz drugih izvora. Riječ je o zahtjevnim i višegodišnjim projektima koji su u ovome trenutku u različitim fazama pripreme i provedbe. Većina infrastrukturnih projekata koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije odnosi se na obnovu i gradnju željezničke infrastrukture na koridoru RH1 od državne granice sa Slovenijom do državne granice sa Srbijom te na koridoru RH2 od Rijeke do državne granice s Mađarskom.
Kada govorimo o koridoru RH1, obnovili smo pružnu dionicu od Savskog Marofa do Zapadnog kolodvora u Zagrebu, a radovi na dionici do Glavnog kolodvora u Zagrebu ugovoreni su te će u 2023. godini biti u punom jeku. Te su dionice iznimno važne za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz u smislu podizanja razine sigurnosti i interoperabilnosti te poboljšanja prijevoza većeg broja putnika u dnevnom migracijskom prometu.
Što se tiče dionice Dugo Selo - Novska, izrada projektne dokumentacije potrebne za unapređenje, obnovu i gradnju nove dvokolosiječne pruge je pri kraju, a u idućoj godini očekuje nas i postupak javne nabave za radove. Za dionicu Okučani - Vinkovci u tijeku je izrada projektne dokumentacije za njezinu modernizaciju.
Na koridoru RH2, završetkom projekata modernizacije željezničke infrastrukture na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačko pristanište u Rijeci, Rijeka je kao najveća hrvatska luka i jedna od osnovnih luka na Mediteranskom koridoru dobila modernizirane teretne kolodvore s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetima, što je preduvjet za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza iz luke na željeznicu. Oba spomenuta projekta znatno utječu na podizanje razine konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a uz obnovu postojeće i gradnju nove transportne željezničke infrastrukture na koridoru RH2 dodatno će se potaknuti razvoj željezničkih prometnih usluga, poboljšati povezanost na hrvatskoj i europskoj razini te olakšati i ubrzati transport kontejnera s brodova na željeznicu i obratno, što je u skladu s europskim zahtjevima interoperabilnosti i intermodalnosti.
U predstojećoj godini nastavljamo s radovima na dionicama Dugo Selo - Križevci i Križevci - Koprivnica - državna granica te s intenziviranjem radova na dionici Hrvatski Leskovac - Karlovac, koji su u ovome trenutku u pripremnoj fazi. U postupku je i javna nabava za izradu studijske dokumentacije za razvoj željezničkog čvorišta Zagreb te za izradu projektne dokumentacije za modernizaciju dionice od zagrebačkog Glavnog kolodvora do Hrvatskog Leskovca. Nastavljamo i s izradom projektne dokumentacije za gradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu dionice Škrljevo - Rijeka - Jurdani, a u idućoj godini planirano je i pokretanje javne nabave za radove na toj dionici. U tijeku je i izrada studijske dokumentacije za dionice Karlovac - Oštarije i Oštarije - Škrljevo. Tijekom sljedeće godine planirana je i objava natječaja za izradu projektne dokumentacije za dionicu Karlovac - Oštarije.
Do kraja godine očekujemo i odobrenje za puštanje u uporabu dionice Zaprešić - Zabok, a u idućoj godini planiramo završiti radove na dionici Vinkovci - Vukovar.
Svi projekti modernizacije željezničke infrastrukture koje provodimo obuhvaćaju i radove na željezničko-cestovnim prijelazima, bez obzira na to je li riječ o podizanju razine sigurnosti u smislu ugradnje signalno-sigurnosne opreme ili denivelacije ceste/pruge. Ulažemo i u modernizaciju uređaja za osiguranje na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima na ostatku mreže.
U tijeku su radovi na modernizaciji 50 željezničko-cestovnih prijelaza. Očekujemo da će u sklopu projekta do kraja godine u rad biti pušteno tridesetak uređaja za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza. U tijeku je i priprema ugovora za izvođenje radova na modernizaciji dodatnih 69 prijelaza, dok je za njih 26 u pripremi dokumentacija o nabavi za radove.
U postupku nabave je i projekt poboljšanja željezničke infrastrukture, odnosno uspostave sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i tehničke kontrole.
Modernizacija cjelokupnoga hrvatskog željezničkog sustava trenutačno je jedna od najvećih investicija u prometnu infrastrukturu Republike Hrvatske. Svjesni smo toga da organizacija željezničkog prometa tijekom radova izaziva određena negodovanja jer se putnike tada prevozi autobusima, dok teretni vlakovi čekaju otvaranje pruge, no obnovom postojeće i gradnjom nove infrastrukture bit će podignuta kvaliteta željezničke usluge i razina sigurnosti, bit će omogućena veća brzina vlakova i veća nosivost pruge, a prijevoz će putnicima postati bolji i privlačniji.