Modernizacija hrvatskog željezničkog sustava trenutačno je jedna od najvećih investicija u prometnu infrastrukturu Republike Hrvatske.
Većina infrastrukturnih projekata HŽ Infrastrukture koji su u ovome trenutku u različitim fazama provedbe i pripreme, odnosi se na obnovu i gradnju željezničke infrastrukture na koridorima RH1 i RH2, koji su dio međunarodnih željezničkih koridora.
Trenutačno u fazi projektiranja imamo projekte u vrijednosti od četiri milijarde eura, u postupku javne nabave za radove projekte u vrijednosti dodatnih 550 milijuna eura, a vrijednost radova koji su u tijeku u ovome trenutku iznosi 850 milijuna eura.
Najvažniji, i po obuhvatu i financijski, projekti su koji se većim dijelom sufinanciraju iz europskih fondova, na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom i na koridoru RH2 od Rijeke do granice s Mađarskom. Osim projekata na međunarodnim koridorima, kontinuirano se provode projekti obnove i modernizacije pruga za regionalni i lokalni promet.
Cilj nam je promijeniti način željezničkog prijevoza u Hrvatskoj i stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu, stvoriti uvjete za unapređenje željezničkog prometa kao ekološki najprihvatljivije vrste prometa.
S obzirom na to, nadolazeća 2022. za HŽ Infrastrukturu bit će dinamična, ali i izazovna. Cilj nam je na RH2 koridoru uz redoviti tijek prometa paralelno izvoditi radove na obnovi i gradnji željezničke infrastrukture od Karlovca do mađarske granice. Svjesni smo da organizacija željezničkog prometa u vrijeme odvijanja radova stvara određeno nezadovoljstvo, jer putnici se tada prevoze autobusima, a teretni vlakovi čekaju otvaranje pruge. No, obnovom postojeće i gradnjom nove infrastrukture podići će se kvaliteta željezničke usluge, kao i razina sigurnosti, omogućit će se veća brzina vlakova i veća nosivost pruge, a prijevoz putnika postat će bolji i privlačniji.
Radovi na trenutačno najvećemu infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - državna granica, dodatno će se intenzivirati u godini pred nama.
Nastavljamo s radovima na dionici od Dugog Sela do Križevaca, a za dionicu Hrvatski Leskovac - Karlovac uskoro očekujemo odabir izvođača radova. Nastavljamo i s izradom studijske dokumentacije za dionicu Karlovac - Oštarije i dionicu Oštarije - Škrljevo. Izrađujemo i projektnu i ostalu dokumentaciju za gradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo - Rijeka - Jurdani, a tijekom sljedeće godine radove planiramo prijaviti za sufinanciranje iz europskih fondova.
U partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka završili smo radove na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište u Rijeci. Ovaj mjesec provest će se državni tehnički pregled nakon čega slijedi izdavanje uporabne dozvole. Završetkom tog projekta, uz projekt Rijeka - Brajdica koji smo završili u 2020. godini, Rijeka će kao najveća hrvatska luka imati modernizirane teretne kolodvore s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetima, što će stvoriti i uvjete za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza iz luke na željeznicu.
Do završetka radova na kontejnerskom terminalu Rijeka - Brajdica udio kontejnerskih vlakova u teretnom prometu u 2020. iznosio je 16 posto mjereno u vlak kilometrima. Nakon završetka radova vidljiv je porast udjela kontejnerskih vlakova i on u ovome trenutku iznosi oko 21 posto (riječ je o porastu na godišnjoj razini od oko 5 posto.). Nakon završetka radova na terminalu Zagrebačko pristanište zasigurno će biti daljnjeg povećanja prijevoza kontejnerskih vlakova, što će u konačnici pridonijeti i održivom prometu.
Osim tih projekata, trenutačno su na koridoru RH1 u tijeku radovi na obnovi pruge od zagrebačkog Zapadnog kolodvora do Savskog Marofa, a njihov završetak očekujemo na ljeto 2022. godine. U završnoj je fazi izrada projektne dokumentacije potrebne za unapređenje, obnovu i gradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Dugo Selo - Novska, kao i studijska dokumentacija za dionicu Okučani - Vinkovci, a ugovori za izradu projektne dokumentacije su pred potpisivanjem. Nakon realizacije spomenutih projekata koridor RH1 bit će obnovljen i moderniziran.
Što se tiče ostalih pruga, završeni su radovi na projektu modernizacije i elektrifikacije dionice Zaprešić - Zabok i u tijeku je interni tehnički pregled, kao i oni na obnovi dionice Virovitica - Pitomača, a u 2022. planiramo završiti i nadogradnju i elektrifikaciju pruge Vinkovci - Vukovar, koja je trenutačno u punome jeku. Za projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnja Hrvatska - lepoglavska spojnica izrađena je studijska dokumentacija.
Riječ je o projektima kojima HŽ Infrastruktura želi stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu.
Svi projekti modernizacije željezničke infrastrukture koje provodimo obuhvaćaju i radove na željezničko-cestovnim prijelazima, bez obzira na to je li riječ o podizanju razine sigurnosti u smislu ugradnje signalno-sigurnosne opreme ili denivelacije ceste/pruge.
U tijeku su i radovi na obnovi i modernizaciji uređaja za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza na 50 lokacija koji se financiraju u sklopu projekta Svjetske banke "Održive hrvatske željeznice u Europi". U planu je modernizirati i dodatnih 95 željezničko-cestovnih prijelaza, za što su osigurana sredstva EU. Većina kolodvorskih zgrada također se obnavlja u sklopu europskih projekata. Međutim, cilj nam je obnoviti i druge kolodvorske zgrade pa su tako u tijeku radovi na obnovi zgrada u Rijeci i Osijeku, koji se provode u skladu s uvjetima konzervatora.