Instrument Next Generation EU, vrijedan 750 milijardi eura, pomoći će državama članicama Europske unije u prevladavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti covid-19 te osigurati da njihova gospodarstva provedu digitalnu transformaciju i energetsku tranziciju predviđenu Europskim zelenim planom. U tom kontekstu, HEP grupa kao jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi i stožerna energetska tvrtka u Hrvatskoj vidi svoje mjesto i priliku za jačanje svoje pozicije u energetskom sektoru koji se temelji na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu. U svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine, HEP grupa se već opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja koji je komplementaran Zelenom planu i koji se temelji na četiri glavna segmenta.
Prvi segment čini nastavak ciklusa revitalizacije hidroelektrana, koji i dalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. U revitalizaciju hidroelektrana do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage. U idućem razdoblju treba izdvojiti projekte revitalizacije HE Senj s planiranim ulaganjima od 557 milijuna kuna i HE Varaždin sa 634 milijuna kuna. Za te dvije hidroelektrane pokreću se postupci nabave primarne opreme.
Drugi je gradnja novih hidroelektrana, među kojima se ističe Hidroenergetski sustav Senj 2 (HES Kosinj/HE Senj 2) s ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna, po čemu je to najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U svibnju je počela gradnja prilazne ceste od naselja Studenci do hidroelektrane Sklope, a u listopadu su počeli radovi na gradnji stambene zgrade u kojoj će se smjestiti dio stanovnika naselja u području zahvata projekta. Gradnja čitavog projekta trajat će idućih šest godina.
Treći segment je izgradnja i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. U pokusnom radu je prva HEP-ova vjetroelektrana, VE Korlat, snage 58 MW i investicijske vrijednosti 500 milijuna kuna. To će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će proizvoditi bez poticaja. HEP u ima pogonu dvije neintegrirane sunčane elektrane, Kaštelir u Istri, snage 1 MW, te Vis, snage 3,5 MW. Još šest sunčanih elektrana u različitim je fazama izgradnje. To su SE Cres (6,5 MW), SE Vrlika Jug (2,1 MW), SE Stankovci (2,5 MW), SE Marići (1 MW), SE Kaštelir 2 (2 MW) i SE Obrovac (7,35 MW). Ukupna ulaganja u spomenute sunčane elektrane iznose 185 milijuna kuna. Na temelju potpisanih sporazuma o suradnji sa 11 općina i gradova, HEP planira sagraditi i sljedeće sunčane elektrane: Nova Vas, očekivane priključne snage 40 MW, Lipovljani (25 MW), Bogomolje (8 MW), Krnjak (10 MW), Ustrine (9,99 MW), Lipik (5 MW), Poznanovec (2,5 MW), Novska (6 MW), Črnkovci (4,5 MW), Križevci (5 MW) i Slokovec (5 MW). Nadalje, u sklopu projekta EU "Insulae", na Unijama će sagraditi sunčanu elektranu snage 1 MW. HEP samostalno razvija još niz drugih projekata sunčanih elektrana od kojih se ističe SE Korlat, snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 480 milijuna kuna.
Preostali, četvrti stup obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin. Nakon pripremnih radova i otvaranja gradilišta u prosincu 2019., ove su godine počeli glavni radovi na gradnji novog visokoučinkovitog kombiniranog kogeneracijskog bloka u Elektrani toplani Zagreb sa 150 MW električne i 114 MW toplinske snage te investicijske vrijednosti 900 milijuna kuna. Ukupni koeficijent iskoristivosti goriva u spojnom procesu proizvodnje električne energije i topline bit će 90 posto. Puštanje u rad novog bloka planirano je početkom ogrjevne sezone na jesen 2022. I u Osijeku se planira gradnja novog kombiniranog kogeneracijskog postrojenja (80 MWe/95 MWt), procijenjene investicijske vrijednosti 370 milijuna kuna. Za taj objekt u tijeku je izrada projektne dokumentacije. Iako je riječ o fosilnom gorivu, dokumenti Europske unije, a jednako tako i prijedlog nove energetske strategije RH, efikasno korištenje plina prepoznaju kao važan element energetske tranzicije.
Ukupno, u svim spomenutim tehnologijama, do 2030. godine HEP planira dobiti 1500 MW nove snage, od čega 750 MW u vjetroelektranama i sunčanim elektranama. Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. Važan element obnovljivog scenarija je i smanjenje vlastite potrošnje energije, zbog čega je HEP na krovovima vlastitih poslovnih zgrada postavio više od 60 sunčanih elektrana. Za postizanje ciljeva ugljične neutralnosti vrlo je važan i sektor cestovnog prometa. U sklopu HEP-ova programa eMobilnosti, koji se sufinancira sredstvima Europske unije, do sada je diljem Hrvatske u rad pušteno gotovo 250 punionica za električna vozila. Elektromobilnost je usko povezana s konceptom napredne mreže. Tako je u tijeku Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, ukupne vrijednosti 230 milijuna kuna, od čega su 150 milijuna sredstva EU. Potpisivanjem ugovora o nabavi energetski učinkovitih transformatora u srpnju HEP ODS je započeo operativnu provedbu projekta koji će završiti do kraja 2022. godine. Intenzivne investicijske aktivnosti s naglaskom na projekte u sklopu niskougljičnog, obnovljivog scenarija razvoja nastavit će se i u idućem razdoblju. Dio projekata sufinancirat će se iz EU fondova. Tu se ističu revitalizacija vrelovodne mreže u Zagrebu, investicijske vrijednosti 556 milijuna kuna, i zamjena spojnog vrelovoda od Toplane do TE-TO Osijek s iznosom od 78 milijuna kuna.