Zbog Infobipa i Rimac Automobila/Rimac grupe, Hanza Media ove je godine napravila prvi popis hrvatskih scale-upova. To je prvi popis domaćih jednoroga i startup tvrtki koje imaju predispoziciju da dosegnu vrijednost jednoroga, odnosno da dođu do tržišne vrijednosti veće od milijardu dolara. Zato te tvrtke više ne zovemo startupima već smo posudili terminologiju iz Silicijske doline i prozvali ih scaleupima.
Ljestvica za hrvatske scaleupe uistinu je visoka. Scaleupe smo definirali kao startup tvrtke koje imaju ili više od 100 milijuna kuna godišnjeg prihoda ili su primile više od 10 milijuna dolara investicija ili broje više od 100 zaposlenika.
U Hrvatskoj smo ih pronašli 12, a još tri su startupa na putu da postanu scaleupi u idućih godinu-dvije, dok dodatno, za jedan, možemo debatirati da li već zadovoljava jedan od tih kriterija.
Dvanaest veličanstvenih
Prvi popis hrvatskih scaleupova posložili smo abecednim redom.
Bellabeat se na njemu našao jer je dosad primio više od 18,8 milijuna dolara investicije. Cognism je primio 12,5 milijuna dolara ulaganja. Electrocoin je na popisu hrvatskih scaleupova, jer je u 2020. imao prihod od 317,5 milijuna kuna.
Fonoa Technologies je primio investiciju od 25 milijuna dolara, Gideon Brothers od 31 milijun dolara.
Infobip je na popisu kao prvi hrvatski jednorog. Međutim, on je zadovoljio sva tri kriterija. Tržišna vrijednost mu se procjenjuje daleko iznad milijarde dolara, primio je 300 milijuna dolara investicije i daleko je premašio brojku od 3000 zaposlenih.
Microblink je na popis hrvatskih scaleupova došao zbog investicije od 60 milijuna dolara, Photomath investicije od 23 milijuna dolara, ReversingLabs i po broju zaposlenih, jer broji ih 180 i po investiciji od 56 milijuna dolara.
Revuto ja na popis došao po nedavno prikupljenih 10 milijuna dolara investicije od kripto investitora, a Sofascore zato što broji više od 100 zaposlenika.
Veliki u svakom pogledu
Rimac grupa, odnosno Rimac Automobili, kao drugi hrvatski jednorog, znači s tržišnom vrijednosti iznad milijardu dolara. Rimac, kao i Infobip, zadovoljava sva tri kriterija. Zapošljava više od tisuću ljudi, prihod mu je 2020. bio 260 milijuna kuna i primio je ukupno 208,9 milijuna dolara investicija dosad.
Pobrojani hrvatski scaleupi nisu veliki samo iz perspektive drugih domaćih startupa već i iz perspektiva cijelog hrvatskog gospodarstva.
Jutarnji list tradicionalno objavljuje prilog s TOP1500 najvećih hrvatskih kompanija s analizama po industrijama. Da bi mogli analizirati ove tvrtke s ostalima iz hrvatskog gospodarstva od tih 1500 kompanija odmah bi njih 500 morali isključiti. Premale su. Ne zadovoljavaju kriterije koje smo postavili ovim scaleupima.
Tih 12 tvrtki impresivno je i po drugim pokazateljima.
Zajednički, zapošljavaju 5651 radnika. Usporedbe radi, Zagrebački holding broji 5133 zaposlenih i po tome je peta najveća kompanija u Hrvatskoj. Tih 12 scaleupova zajednički su dosad primili 808,1 milijun dolara investicija. To je 5,4 milijarde kuna. To je više od svih inozemnih investicija u Hrvatsku, znači cijelo njeno gospodarstvo, u prvoj polovici ove godine.
Konačno, prihod. Dvanaest hrvatskih scaleupa u 2020. uprihodio je 1,43 milijarde dolara ili 9,5 milijardi kuna. To je u rangu četvrte najveće kompanije u Hrvatskoj po prihodima.
Rimac u milijardama
Međutim, ono najvažnije. Scaleupi su godinu prije, dakle 2019., imali prihod od svega oko pet milijardi kuna. Lani 9,5, a izvjesno je da će se u 2021. uspoređivati s najvećom tvrtkom u Hrvatskoj, Inom i njenim prihodom iz 2020. od 14,2 milijardi kuna. Osim što se to očekuje zbog Infobipa, koji radi akvizicije, ne treba zaboraviti i da se slično očekuje i od Rimca.
Dun&Bradstreet navode da je Bugatti 2020. imao prihod od 337,4 milijuna dolara i rekordno raste što znači da bi Rimac grupa u konsolidiranom financijskom izvješću za 2021. mogla navesti da je godinu zaključila s prihodom većim od 2 milijarde kuna. Izvjesno, dosta većim od 2 milijarde.
Podaci o veličini hrvatskih scaleupa, k tome, nisu potpuni, jer za razliku od ‘NovacHR TOP25 startupa za pratiti u 2022.‘ većina domaćih scaleupova nema sjedište u Hrvatskoj pa podaci od Fine oslikavaju tek dio ukupne slike. Ali u jedno sumnje nema. Tražimo li primjere svijetle budućnosti za domaće gospodarstvo, ovo su njegovi najpropulzivniji izdanci.
