Priča o projektima, EU sredstvima i ulaganjima podsjeća pomalo na naslov filma o legendarnom hrvatskom treneru Miroslavu Ćiri Blaževiću “Nikad ispričana priča”. Od samog članstva u EU pa i prije Hrvatska doživljava velika ulaganja što nacionalnim fondovima što strukturnim i kohezijskim sredstvima Europske unije. Hrvatska je država koja je bogata raznim kulturama koje su oblikovale njena podneblja. Nažalost, brojni ratovi i loše politike prije samostalnosti dovele su do uništavanja i propadanja brojnih lokaliteta, obilježja i prostora. Novije vrijeme donosi i nove obaveze kako lokalne tako i nacionalne politike prema spašavanju naslijeđa koja se trebaju baštiniti.
Regionalni centar kompetentnosti
Sredstva koja stoje na raspolaganju obvezuju na aktivan i usmjeren rad prema prioritetima projekata. Požeško-slavonska županija posebno je bogata raznim nalazištima pa se tako na području općine Kaptol nalazi izuzetno važan arheološki lokalitet ranog željeznog doba koji je kao takav od svjetskog značaja, a samim time ključan za razvoj kontinentalnog turizma. Ključni elementi ovog lokaliteta su svakako grobni humci tzv. tumuli koji uz naselje Gradina te rudnik grafita temelj Interpretacijskog centra halštatske kulture.
Centar čija se izgradnja planira u Kaptolu, koncepcijski je podijeljen na dva dijela. Prva cjelina naziva Centar za posjetitelje prvenstveno bi trebala biti orijentirana posjetu nalazištu (arheološki park na terenu i rekonstruirani tumul), dok bi druga cjelina naziva Interpretacijski centar imala ulogu muzeja sa istraživačkim centrom. Ukupna vrijednost je 50 milijuna kuna, a benefiti ovakve institucije u povijesno kulturološkom kontekstu su brojni i ključni kako za otkrivanje daljnjih bogatstava lokaliteta tako za upoznavanje svih zainteresiranih sa nekadašnjom kulturom koja se nalazila na ovim prostorima.
Županije imaju širok spektar djelovanja, skrbe o mnogočemu te su produžena ruka Vlade RH. Koncepcijski izuzetno dobro jer se nalaze nadohvat ruke kako jedinica lokalne samouprave tako i građana. Takav način funkcioniranja omogućuje brže reakcije, razvoj ideja, a poslovično tome i rješavanje problema. Školstvo je u načelu obaveza županija, a samim time županije imaju priliku kreirati moderniji prostor za razvoj učenika. Jedan od takvih projekata je i uspostava Regionalnog centra kompetentnosti koja se ostvaruje kroz dva projekta. Infrastrukturnim dijelom istoga radi se na adaptaciji postojeće zgrade uz koju se stvara dodatni kapacitet izgradnjom nove moderne zgrade. Kroz drugi projekt radi se na uspostavi organizacijskih, programskih i kadrovskih uvjeta funkcioniranja RCK Panonika. Kao i svaki projekt velike vrijednosti, tako i ovaj vrijedan 80 milijuna kuna, sastoji se od velikog obujma edukacija koje podižu konkurentnost kako nastavnika tako i polaznika škole, ali sve to uz pratnju suvremene specijalizirana opreme u vrijednosti oko 17 milijuna kuna koja će unaprijediti nastavno obrazovni proces.
Obaveza nije samo u napretku nego i u zadovoljavanju osnovnih uvjeta rada, stoga se za novo programsko razdoblje priprema izgradnja nove školske sportske dvorane požeške Gimnazije kojoj je ista nasušna potreba. Povećanjem prostornih kapaciteta škole stvorit će se preduvjeti za obavljanje nastavnih i izvan nastavnih aktivnosti koje se trenutno provode na neadekvatan način i za obavljanje nastavnih i izvan nastavnih aktivnosti koje se trenutno ne mogu obavljati (iako su predviđeni važećim standardima). Prostori na katu i u nastavku zgrade projektirat će se kao prostori s više namjena (učionice i prostori za izvannastavne aktivnosti), višefunkcionalni prostor za prehranu i dnevni boravak učenika, prostor za posluživanje hrane, sanitarni čvorovi, pomoćne prostorije. Projekt vrijednosti 50 milijuna kuna uz novi objekt predviđa i uređenje vanjskog prostora na način proširenja trenutnog prostora za izvođenje kulturno umjetničkih programa i prostor za okupljanje građana te oblikovanja zelene površine, a s ciljem unaprjeđenja urbane bioraznolikosti i razvoja zelene infrastrukture.
Coworking centar Panora
Požeško-slavonska županija nedavnom odlukom Skupštine odlučila je ostvariti preduvjete kako bi uspješno realizirala Coworking centar Panora. Prvenstvena i središnja uloga ovog centra je pokriti sve poslovne potrebe poduzetnika, digitalnih nomada i drugih korisnika pomoću inovativnih i digitaliziranih pristupa dijeljenja resursa i sadržaja: od mjesta za rad, zona za odmor i zabavu, do konferencijskih prostora i dr. Novi centar ujedno će biti poslovni prostor i ostalih dionika koji su bitna karika u pružanju usluga poduzetnicima kako bi se postigla veća efikasnost i međusobna sinergija. Poučena dobrom praksom međusobne suradnje različitih poduzetničkih struktura povezanih istim prostorom, Županija stvara povoljno okruženje za razvoj poduzetništva te jačanje poduzetničke klime. Ovakav reprezentativni objekt postat će centar (novog) poslovnog života Požege i Županije. Dodatnu važnost samom projektu daje i činjenica kako ovakvih co-working prostora nema u bližem okruženju, što je pružilo izazov odgovoriti na potrebe, trendove i izazove današnjeg modernog načina poslovanja.
Provođenje zdravstvene njege koja odgovara najvišim standardima zdravstvene zaštite je u apsolutnim strateškim prioritetima razvoja Požeško-slavonske županije. Uz razvoj medicinskog kadra, dodatna školovanja, specijalizacije kao odgovor na izazov današnjice, započela je izgradnja zgrade hitne medicinske pomoći u Požegi. Ovim potezom izgradnje nove zgrade uz nedavno energetski obnovljenu zgradu Opće županijske bolnice u Požegi povećava se brzinu intervencija, pojačava se međuinstitucionalna suradnja i stvara objedinjeni kompleks za sve građane. U samoj zgradi, vrijednosti 14 milijuna kuna bit će smješten i edukacijski centar i radionica koja će služiti za interne i vanjske edukacije koje hitne služba obavlja u okviru svojih djelatnosti.
Mali je ovo presjek raznolikih projekata Požeško – slavonske županije, a ono što je najvažnije u pripremi su i novi brojni projekti jer toliko priželjkivana strana ulaganja mogu se najbolje prikazati kroz sredstva Europske unije u projekte na području Hrvatske. Opće je poznata činjenica kako su financijski benefiti u odnosu EU i RH bitno na strani Hrvatske. Sva ta sredstva, odnosno taj višak koji Hrvatska dobije od EU u odnosu na ono što joj daje je novi, svježi novac koji dolazi u hrvatske trgovine, hrvatske tvornice i na hrvatska poljoprivredna gospodarstva. Stoga kada se govori o sredstvima EU treba ih promatrati u puno širem kontekstu od izgradnje ili rekonstrukcije zgrade, prometnice, održavanja edukacije ili nečega trećega za što se sredstva dobiju. Puno puta korištena teza su i strana ulaganja privatnih investitora koja su itekako dobrodošla, ali ne smije se zanemariti činjenicu da EU sredstva jačaju hrvatske tvrtke. Posebice ne treba gledati kako vrijeme prolazi i čekati da netko drugi uloži u sredinu iz koje dolazimo, nego iskoristiti svaku mogućnost da to sami realiziramo.
U kontekstu europskih pa čak i globalnih razmjera Hrvatska nije mogla dobiti bolju priliku od one u članstvu u Europske unije. Upravo kroz sredstva koja se dodjeljuju Hrvatskoj kao članici može se učiniti mnogo kako bi očuvali nacionalni identitet, povijesna naslijeđa ostavljena nam u baštinu, ali isto tako stvarati nove vrijednosti za generacije koje dolaze.