Gotovo milijun kuna – točnije nešto više od 725 tisuća kuna vrijedan je projekt proveden u Kninu prije dvije godine isključivo novcem Europskog socijalnog fonda.
Naziv projekta je "Sretniji branitelji" i trajao je 15 mjeseci, od kolovoza 2019. godine do studenoga 2020. s ciljem da se poboljšaju socijalno-ekonomski i općenito, životni uvjeti pripadnika HVO u Gradu Kninu, kaže Šimo Šimić, predsjednik krovnog Udruženja pripadnika HVO s prebivalištem u RH. Udruga broji oko 200 članova, od kojih je aktivno oko 80.
Poziv resornog ministarstva na natječaj za odobrenje sredstava odnosio se na provedbu programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti svih društvenih skupina, ne jedino branitelja i osim Kninu, bio je upućen i drugim gradovima i općinama: Belom Manastiru, Dardi, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru.
Projekt je uključio 50-tak ljudi, zajedno s deseteročlanim projektnim timom, a proveden je u partnerstvu s Udrugom "Zdravi grad" iz Splita. Održan je niz radionica s kvalificiranim voditeljima na kojima su branitelji, osim okupljanja na kreativnim, opuštajućim aktivnostima slušali i edukativna predavanja iz oblasti psihosocijalne pomoći i podrške. Konkretno, o jačanju osobnih kompetencija o čemu je govorio poznati splitski psihijatar prof. dr. Ivo Urlić koji je radionice održavao tri mjeseca. Epidemija koronavirusa otežala je odvijanje programa, no ljudi nisu bili obeshrabreni, te smo uspješno održavali i online susrete, prilagođavajući se otežanim uvjetima života u tome razdoblju, naglašava Šimić.
Bivši pripadnici HVO-a doselili su u Knin mahom poslije 1995., nakon "Oluje" i posebno su osjetljiva društvena skupina. Svi su bliži sedmom, pa i osmom desetljeću života nego li pedesetim godinama; pritišću i bolesti, te je ovaj projekt imao jako dobar odjek među braniteljima HVO-a. Najviše zato što se okupljanje nastavilo i poslije, govori Šimić. I dodaje kako su ljudi stekli naviku dolaziti i obraćati se za savjet i pomoć.
U suradnji s ministarstvom branitelja Udruga je počela organizirati redovite sistematske preglede, a puno znači i što je otvoren Veteranski centar u Šibeniku sa svojim programima tjelesne i psihičke rehabilitacije branitelja.
-Nakon provedenog projekta čvršća je povezanost s našom udrugom. Ljudi znaju da imaju gdje doći, da se mogu nekome obratiti te da negdje pripadaju. Osjećaj društvene isključenosti prije je bio izraženiji među braniteljima i drago mi je da je stanje sada ipak povoljnije. Nudimo i pravnu pomoć, čime se bavi jedan član Izvršnog odbora udruge veli Šimić.
Mnogim članovima treba pomoći oko reguliranja statusa invalidnina i mirovina te u manjem broju stambenog zbrinjavanja, budući da im je pitanje krova nad uglavnom riješeno u prethodnim godinama. Znatan je broj pripadnika HVO-a kojima je Knin postao drugi zavičaj. Prema približnom podatku iz 2015. godine, tada je u Zvonimirovu gradu bilo 6-7 tisuća bivših pripadnika HVO.
-Teško je otići sa svoje stoljetne grude nakon rata koji je ostavio pustoš u kraju za koji smo se borili, tako da smo bili prisiljeni otići - kaže naš sugovornik, inače diplomirani ekonomist i navodi primjer dramatične putešestvije vlastite obitelji. Njegov stariji sin rođen je u Kaknju, koji je sada u Federaciji BiH, i tamo je kršten. Pričešćen je u Splitu, krizman u Njemačkoj, a vjenčan je u Kninu.
-Mojih troje djece nemaju djetinjstva, selili smo u šest navrata, no srećom, mogu reći da je dobro završilo. Sva su djeca završili fakultete, imaju obitelji, djecu i na sreću je sve dobro završilo. Ni u čemu ne oskudijevamo, no ima nažalost dosta onih kojima je život u novoj sredini bio i ostao obilježen ne baš lakim društvenim i socijalnim položajem. Udrugu smo utemeljili 2005., no osim nas djeluje ih ili je djelovalo još pet koje su okupljale pripadnike HVO-a i jedini su koji ispunjavaju uvjete za potporu iz kninskog proračuna - kaže.
Šimo Šimić također je na funkciji dopredsjednika koordinacije braniteljskih udruga HVO-a Grada Knina i kaže da je nažalost, teško uskladiti aktivnosti više udruga tako da zajednički osmisle i apliciraju na veći projekt.
Što se tiče Šimića i njegovog tima iz Udruge, oni će s projektima nastaviti i dalje, čim se ukaže sljedeća prilika da se natječu.
