Veleučilište u Karlovcu je, osim što kroz svoje studije priprema nove generacije za tržište rada kroz nastavu, ali i praktične laboratorije poput kemijskog, strojarskog, pivarskog, mljekarskog i drugih, postalo važan znanstveni centar. U tome su značajnu ulogu odigrali projekti koje je poticala i u velikoj mjeri financirala EU. U sklopu konferencije "EU smo mi" održane u suradnji s Hanza Mediom predstavljen je jedan takav - Veleučilišna sirana, odnosno projekt SIRENA, modifikacija procesa zrenja sira i razvoj na bazi sirutke, koji provode u suradnji s Prehrambeno biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
- Projekt ima postavljena dva specifična glavna cilja: provođenje znanstveno-istraživačkih aktivnosti i stvaranje uvjete za komercijalizaciju znanstvenih istraživanja u području mliječnih prerađevina te naprijediti proizvodnju mliječnih prerađevina kroz prijenos znanja i tehnologije u poslovni sektor, kaže nam to dr. sc. Marijana Blažić, profesorica stručnih studija na Veleučilištu Karlovac.
Kroz istraživanja o postupcima zrenja sira u različitim uvjetima i iskorištavanje sirutke kao nusproizvoda za proizvodnju novih proizvoda na bazi sirutke, profesorica Blažić i njezin tim nastoje poboljšati proizvodnju sira i iskorištavanje sirutke, te povećati konkurentnost hrvatskih proizvođača sira.
Sirutka je u proizvodnji sira sekundarna sirovina, godišnje je se u Hrvatskoj proizvede više od 70.000 tona, no vrlo mali dio se proizvodi i laktozu i druge proizvode od sirutke, 40 posto se koristi kao stočna hrana, a nešto manje se pretara u proizvod u prahu.
Oprema nabavljena tijekom provedbe projekta omogućila je da se sirutka, nastala kao nusproizvod u proizvodnji polutvrdog sira prerađuje u koncentrate proteina sirutke ili izolate proteina sirutke, sirutku u prahu i albuminski sir, te zbog velikog udjela vode razvijaju se i različiti sirutkini napitci uz dodatak raznih aroma. Ovim projektom će se, kaže, optimirati procesni parametri za obradu sirutke primjenom membranskih procesa čime bi se u konačnici otvorile nove mogućnosti iskorištenja ovog visokovrijednog nusproizvoda u mljekarskoj industiriji.
- Jedna od projektnih aktivnosti je osiguravanje materijalnih i kadrovskih resursa za provedbu primijenjenih istraživanja, u sklopu koje je nabavljena oprema za provođenje analiza i istraživanja, nadograđena je postojeća oprema i provedene su edukacija članova istraživačkog tima za rukovanje s nabavljenom opremom, čime je osigurano dugoročno korištenje nove opreme u istraživačke svrhe - kaže dr.sc. Marijana Blažić.
Problemi proizvođača sira uglavnom su u nedostatku znanja i tehnologije za unaprijeđenju proizvodnju sira kako bi bili konkurentni, čime bi povećali obujam proizvodnje sireva. Jedan od problema u proizvodnji sireva predstavlja zrenje, koje je. vremenski najduži proces u njegovoj proizvodnji.
Kako izgleda ovaj proizvodno-znanstveni proces? U mini sirani se provodi proizvodnja polutvrdih sireva koji potom odlaze u specijalno dizajnirane komore na zrenje. Zrione imaju maksimalan kapacitet 1m3, gdje se proučava utjecaj različitih uvjeta zrenja; Zriona (1) s atmosferskim tlakom i sterilnim zrakom; Zriona (2) s nadtlakom; Zriona (3) sa ozonom; i Zriona (4) s modificiranom atmosferom (promijenjivi udio N2 i CO2). Cijeli proces se prati uz pomoć računala koji preko PLC uređaja kontrolira i regulira relevantne parametre procesa.
Projekt SIRENA sufinanciran je sredstvima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014. – 2020. Provodi se na području Grada Zagreba i Karlovačke županije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 957.453,58 EUR, od čega bespovratna sredstva iznose 85 posto. Započeo je 20 prosinca 2020. godine, a završava 10. srpnja 2023. godine.
