Denis Rubić svoju je viziju pretvorio u stvarnost. Na kršu je podigao ekološki voćnjak višnje maraske, autohtone sorte čiji uzgoj u Dalmaciji ima tradiciju dužu od 500 godina, od davnine prepoznatu kao "hrana i lijek" – kazao je dr.sc. Marin Kukoč na kraju predavanja studentima Veleučilišta Aspira u Splitu, održanom u okviru projekta Hanza Medije "EU smo mi".
Dr. Kukoč na studentskoj je radionici govorio o mogućnostima ulaganja iz fondova Europske unije, s naglaskom na EU potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju. Sve to, od ideje do realizacije, pokazao je na primjeru projekta ekološkog voćnjaka Terra Marascae u Katunima u općini Šestanovac, nakon čega su studenti i profesori iz Aspire mogli vidjeti kako to izgleda na terenu.
U svom voćnjaku na lokaciji Katuni brdo dočekao nas je Denis Rubić. Nismo mogli ni sagledati sva stabla višnje maraske. Unedogled su se pružala, prepuna plodova čije vrijeme berbe je upravo došlo. Svojedobno, kad je krenuo u ovaj projekt, uzeo je u koncesiju 100 hektara izrazito kamenitog terena, pravog dalmatinskog krša.
Vizija postala stvarnost
Kao što reče dr. Kukoč na svom predavanju, mnogi su Denisa Rubića odgovarali od tog poduhvata zbog sadnje na takvom kamenitom terenu, ali on je imao svoju viziju. I ta je vizija s vremenom postala stvarnost. Kamen je zdrobljen kako bi iz zemlje mogle rasti sadnice novog života, a u prilog uzgoju višnje maraske baš na tom lokalitetu išla je i činjenica da to područje godišnje ima više od 2500 sunčanih sati, te odlična prometna povezanost: svega je nekoliko kilometara do autoceste A1, 45 km do Splita i 65 km do Zračne luke u Resniku.
Pod ekonasadom je danas više od 60 hektara na kojima dominira višnja maraska, a ima i još nekih drugih dalmatinskih kultura kao što su trešnje, bademi, lavanda, smilje.
- Naš nasad nalazi se na nadmorskoj visini od oko 400 metara i osam kilometara zračne udaljenosti od mora – kazuje Denis Rubić, direktor tvrtke "DALMACONSULT" koji kroz projekt "Terra Marascae" sad već godinama unapređuje ekološki uzgoj višnje maraske i od darova koje nam priroda pruža stvara proizvode velike vrijednosti.
Denis Rubić rodom je iz Katuna, odrastao je u Njemačkoj. Radno iskustvo stjecao je u međunarodnim tvrtkama i institucijama. Nijemci su ga imenovali i počasnim predstavnikom Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore za Dalmaciju.
Još kao student poslovne ekonomije u Njemačkoj - kako je zapisao i na internetskim stranicama - slijedio je svoje srce i svoju intiuciju i 10.11.1997. godine osnovao tvrtku DALMACONSULT d.o.o. sa sjedištem u Omišu. Njegova se tvrtka bavi EU fondovima i poslovnim savjetovanjem, pa mu je zacijelo utoliko bilo lakše prijaviti se na IPARD natječaj (Mjera 101). Iz tog pretpristupnog EU programa odobreno mu je 1.070.000 kuna za kultivaciju 9,5 ha s 5000 komada višnje maraske od 2011. do 2013. godine. Bio je to prvi ugovor iz IPARD-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji iz Mjere 101.
-Bilo mi je bitno da projekt bude na temelju ekološke proizvodnje. Bilo je poprilično skupo pretvoriti kameniti teren u voćnjak. Ali, dobivanjem EU potpore potaknuli smo i naše susjede da se prijave na taj natječaj i pomogli im da povuku sredstva. Sad u našem okruženju imamo tri poprilično velika nasada. Proizvodi se nešto. Ljudi ostaju ovdje živiti, što mi je jako drago – ističe Rubić.
Kasnije je nastavio širiti kultiviranu površinu i povećavati broj stabala EU financiranjem kroz Program ruralnog razvoja, kao i kreditima i vlastitim sredstvima. Na drugom EU natječaju na koji se prijavio, a prvom u Programu ruralnog razvoja od 2015. do 2019., zasadio je uz pomoć EU novca još 2000 sadnica višnje maraske, 1000 trešanja, 1000 badema i 15.000 lavande, uz nabavu poljoprivredne mehanizacije, itd.
Nadalje, prijavom svog trećeg EU projekta za nepoljoprivredne djelatnosti osigurao je sredstva za ulaganja u prikolicu za prodaju i promociju proizvoda, kupnju kombija za prijevoz prikolice, računalnu opremu, te izradu mrežne stranice u svrhu informiranja i promidžbe djelatnosti povezane s projektom.
Teško bez potpora
- Da nema potpora bilo bi teško. Danas imamo oko 20.000 stabala na 4 lokacije. Kako je ovo izgledalo u početku, koliko je bilo kamena, ljudi nisu mogli vjerovati da će tu biti voćnjak. Ideja je napraviti objekt za degustacije jer ljudi su zainteresirani za razgledavanje voćnjaka. Sada tu i tamo dođe neka grupa u posjet. I kad ljudi ručno beru, odmaraju se u prirodi, jedu višnje i razmišljaju o svom životu – kazuje Denis Rubić.
Prisjeća se i kako su mu iz jedne strane kompanije tražili analizu ploda, ali ne kod nas već u Njemačkoj. Nisu mogli vjerovati kad se pokazalo da udio šećera u suhoj tvari u višnji iz njegovog voćnjaka ima preko 30 brixeva dok je europski prosjek 16.
- Kad sam ovo pokrenuo, ideja je bila da idemo u smjeru zdrave prehrane. Svatko tko je probao naše proizvode vraća se opet i preporuča drugima. Nama 95 posto finalnih proizvoda ide u Njemačku. Sad je ideja da ljudi dolaze ovdje, čuju moju priču i kupe koji proizvod. Maraska u Dalmaciji ima tradiciju dugu pet stoljeća. Ja sam studirao ekonomiju u Njemačkoj, a došao sam ovdje voziti traktor. Ali kad se okreneš, vidiš da si nešto napravio. Kad nekome ideš u posjet i nešto doneseš, to je tvoje, to si ti proizveo. Ljudima je drago kad vide da se zalažeš. Još sam u fazi učenja, naučio sam o svim bolestima koje postoje, kako se boriti sa žilogrizom i drugima. Nismo toliko veliki, ali tržište imamo. Vidjet ćemo kako će se dalje razvijati – kazuje Denis.
Dodaje kako bi ako i kad bude EU natječaja, išli još podići nasad na ostatku terena u ovom eko-voćnjaku višnje maraske, najvećem ovog tipa u Europi. A uz višnju, trešnje, bademe i lavandu ima i smilja i drugih biljaka koje rastu na dalmatinskom kršu. Isto tako i mnogo korisnih kukaca koji su dio svijeta Terra Marascea, kao primjerice solitarne pčele, koje zovu "pčelama voćnjaka", a doprinose boljem oprašivanju. I njihove kućice imaju važno mjesto među stablima u voćnjaku.
