Zaliti dobar ručak kvalitetnom, vrhunskom graševinom ili frankovkom, uz sir lagano pijuckati traminac, odnosno desert dodatno zasladiti muškatom... Nema sumnje da ovakvom hedonizmu malo tko može odoljeti. No, što kažete na to da s nekom od ovih sorti vina začinite salatu, ili opustite tijelo masažom, snizite loš kolesterol, odradite tretman kose i kože lica... Dobro, ne baš doslovno s vinom iz butelje ili boce, ali definitivno s graševinom, frankovkom, tramincem, muškatom..., no za ove potrebe prerađenima u ulje, brašno i ekstrakt. Upravo ta tri proizvoda, naime, noviteti su koje je ove godine na tržište plasirala Vinarija Trs iz Iloka. Hladno prešano ulje od sjemenki grožđa te brašno i ekstrakt koštice grožđa njihovi su novi proizvodi nastali kao produkt višegodišnjeg istraživanja i traženja načina kako na najbolji mogući način iskoristiti otpad koji im ostane nakon što zrele bobice grožđa pretvore u vrhunska vina koja ova iločka vinarija radi već 19 godina.
- Bio nam je to veliki izazov, pogotovo zato što nam je sirovina besplatna, jer je riječ o nusproizvodu od naše vinarske proizvodnje. Nakon tri godina istraživanja i dvije godine koliko nam je trebalo da nabavimo opremu i uredimo proizvodnu halu, ove smo godina počeli s proizvodnjom ulja, brašna i ekstrakta, zbog čega ne možemo i ne želimo skrivati zadovoljstvo, jer smo napokon uspjeli – govori Mario Faletar, uz Zlatka Bošnjaka, jedan od osnivača Vinarije Trs i pokretača ove sjajne poduzetničke, ali očito i inovativne priče.
- Da bismo došli do ovoga što imamo danas, prvo smo morali provesti istraživanje u čemu nam je presudna bila suradnja s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku i prof. dr. Tihomirom Moslavcem. Za projekt ‘‘Razvoj novih proizvoda od koštica grožđa‘‘ povukli smo 1,5 milijuna kuna, kupili laboratorijsku opremu, zaposlili dvije osobe i tri godine tražili najbolju recepturu. Naime, imali smo sirovinu, u ovom slučaju otpad, ali ne i saznanja što se s njom može, pa smo kontaktirali prof. Moslavca da nam pomogne. Kroz tri godine smo istraživali mogućnosti prerade koma sjemenki grožđa i došli do današnje proizvodnje – kazala je Martina Šaravanja, voditeljica projekata u Vinariji Trs i dodala.
- Istraživali smo temperaturu pužnice, kolika je vlaga sjemenki, koja frekvencija..., kako da dobijemo najviše ulja iz te sjemenke, pošto sjemenka grožđa nema puno postotka ulja, tek nekih 13 posto u teoriji, odnosno 10 posto u praksi, koliko uspijemo dobiti iz sjemenke – kazala je Martina, dok je Mario dodao kako su također istraživali i "od koje sorte, odnosno berbe te s kojeg položaja u konačnici mogu dobiti najkvalitetnije ulje, brašno i ekstrakt."
- Kada smo sve to završili i dobili rezultate koje smo trebali, krenuli smo u komercijalizaciju projekta, što je opet značilo da moramo značajno uložiti u zgradu i opremu, koje nismo imali, pa smo opet aplicirali na fondove EU, bez kojih ništa od ovoga ne bismo uspjeli realizirati – rekao je Faletar.
- Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 3,5 milijuna kuna i kroz njega smo nabavili kompletno novu opremu za preradu i proizvodnju ulja, brašna i ekstrakta od sjemenki grožđa te uredili halu u koju smo smjestili novu opremu i gdje je ove godine počela serijska proizvodnja. Ulje i brašno proizvodimo od crnih i bijelih sorti, a za ovu godinu računamo da ćemo imati oko 500 boca ulja u pakiranju oko 1 dcl, te oko 500 kg brašna. Imamo dosta upita za naše nove proizvode, no treba reći i da je riječ o skupljoj, ekskluzivnijoj robi – istaknula je Šaravanja, dok je Faletar ukratko opisao proces pretvaranja sjemenki grožđa u ulje, brašno i ekstrakt.
- Kada koštice dođu iz vinarije odvajaju se iz tropa u posebnom uređaju koji je predviđen za to, a onda te čiste koštice idu u stroj za pranje, jer se moraju što prije ukloniti iz mošta, odnosno iz kiselina i šećera. Odmah se potom stavljaju u sušaru kako bi se što prije osušile, da se ne bi uhvatila plijesan. U roku od 24 sata sve mora biti gotovo. Sušenje traje 10 do 12 sati. Nakon toga ide dodatno razdvajanje i fino prosijavanje, a onda prešanje, pri čemu iz sjemenki izlazi ulje, ali se stvara i pogača od koje radimo brašno – objasnio je Faletar, dodavši kako računaju da će godišnje prerađivati oko 30 tona koštica. Kad je, pak, riječ o upotrebi, u Vinariji Trs navode kako je njihovo hladno prešano ulje, ‘‘koje nastaje postupkom hladnog prešanja iz raznih sorti osušenih koštica grožđa namijenjeno prvenstveno za prehranu kao salatno ulje, ali je primjena i u kozmetičkoj industriji. Ulje je bogato esencijalnim masnim kiselinama (linolna, linolenska) koje čovjek mora osigurati prehranom radi pozitivnog utjecaja na srce i kardiovaskularni sustav. Konzumacijom ulja koštica grožđa smanjuje se rizik od srčanih bolesti za 41-55%, a zajedno sa tokoferolima i fitosterolima dovode do porasta razine HDL (dobar kolesterol) uz smanjenje LDL (loš kolesterol).‘‘ Ulje od sjemenki grožđa može se koristiti za masažu, kao i za tretmane kože lica te kose. Brašno koštice grožđa, odnosno pogača je, navode, ‘‘vrijedan nusproizvod hladnog prešanja koštica grožđa. Njenim mljevenjem se dobije brašno koje zbog visoke nutritivne vrijednosti ima primjenu u prehrambenoj industriji (pekarska, konditorska), te kod pripreme smjese za stočnu hranu.‘‘ Ekstrakt se dobija ‘‘raznim postupcima ekstrakcije koštica grožđa i brašna dobivenog iz pogače te je bogat bioaktivnim tvarima (polifenolima, flavonoidima i dr.) koji blagotvorno djeluju na organizam, smanjuju oksidacijski stres, neutraliziraju slobodne radikale, snižava razinu kolesterola u krvi te ima zaštitni učinak na krvožilni sustav i cijeli niz drugih benefita.‘‘
Vinarija Trs pozitivan je primjer i kako se kroz partnerstvo, odnosno zadrugarstvo može razviti odlična poduzetnička priča. Naime, Faletar i Bošnjak u ovo su krenuli prije više od 20 godina, prvenstveno zato što, tada samo kao proizvođači grožđa, više nisu htjeli ovisiti o drugima, pa su počeli raditi svoja vina. U početku je u podrumu obitelji Bošnjak svaki od njih proizvodio svoja vina, a onda su se 2003. godine, shvativši da zajedničkom proizvodnjom, kao i nastupom na tržištu mogu postići znatno više, odlučili ujediniti u zadrugu, što je rezultiralo osnivanjem Vinarije Trs. Do danas je njihova priča debelo premašila početne planove. Vinarija Trs sada funkcionira kao proizvođačka organizacija koja okuplja 14 članova, a u samoj je vinariji zaposleno 16 osoba.
- Ukupno obrađujemo 80 hektara vinograda, na kojima su dominantne bijele sorte kojih je gotovo 80 posto, a godišnja proizvodnja nam je 300.000-350.000 litara. Imamo 10 sorti, odnosno skoro 30 artikala u bocama, a 25 su vrhunska vina. Na tom putu značajno su nam pomogli fondovi EU, a prvi projekt u sklopu vinske omotnice bilo nam je ulaganje u nove bačve prije osam godina. U međuvremenu smo ušli u našu najveću investiciju do sada, a to je izgradnja nove vinarije i punionice u što je uloženo 14 milijuna kuna, čime smo značajno podigli prodaju u bocama – istaknuli su naši sugovornici, koji već imaju i nove planove, pa su tako prošli i na projektu za ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju. Riječ je o investiciji vrijednoj 10 milijuna kuna u sklopu koje će biti adaptirana još jedna zgrada i opremljena za destileriju i preradu voća. U budućnosti je, pak, u planu i preuređenje sadašnje upravne zgrade, odnosno izgradnja nove na njezinom mjestu gdje će biti boutique hotel.
