VELIKI KALENDAR

Doznajte odakle tijekom godine dolaze 22 vrste voća i povrća koje kupujete u domaćim trgovinama!

Ako kupujete borovnice u siječnju, znajte da su stigle iz Čilea ili Argentine
 ANP MAG/ANP via AFP

Kada su ovog proljeća na tržnice stigle "vrgoračke jagode" za koje se na kraju ispostavilo da su stigle iz plantaža stotinama kilometara udaljenim od Vrgorca, ljubitelji ovog voća ostali su iznenađeni što prevaranti uvozno voće predstavljaju kao domaće. Reagirala je i udruga Vrgoračka jagoda čiji je predsjednik Milan Franić objasnio da sredinom travnja ni jedna jagoda na zagrebačkim tržnicama nije došla iz njihovih plantaža jer u tom gradu u Splitsko-dalmatinskoj županiji berba još nije ni počela.

Bio je to dobar podsjetnik da je uvozno voće i povrće osim u supermarketima redovno i na tržnicama.

Kad je riječ o voću i povrću u supermarketima, ono je uvijek dostupno, a samo bi se po višim cijenama u određenim godišnjim dobima dalo naslutiti da rajčica ili krastavci u prosincu možda ipak ne dolaze s hrvatskih polja. Jutarnji list stoga je pripremio veliki pregled voća i povrća koji po mjesecima donosi informacije kada je u trgovinama primarno hrvatska proizvodnja, a kada ono iz uvoza. Doznajte i iz kojih zemalja dolaze najveće količine uvezenog voća i povrća.

Proizvodnja luka i češnjaka bila je na zavidnoj razini 2008. godine da bi se sada smanjila na 62 posto potreba. Zato većina uvezenog češnjaka čak 10 mjeseci tijekom godine dolazi iz Kine, dok je onaj iz Hrvatske mahom u trgovinama samo u srpnju i kolovozu.

Najviše uvozimo banana (87.483 tone), krumpira (69.340 tona) i agruma (65.974 tone). S druge strane, najviše je izvezeno agruma, jabuka, kruška, dinja i banana. Mandarine su jedini hrvatski izvozni adut u voću

Uvozi se krumpir iako je samodostatnost proizvodnje na razini od 90 posto. Zato krumpir mahom tijekom godine u Hrvatsku stiže i iz Nizozemske, Belgije i Njemačke. Hrvatske rajčice nema u siječnju, veljači, ožujku ili prosincu, ali zato ima preostali dio godine.

Iako su nasadi jabuka s 6000 hektara koliko je Hrvatska imala prije ulaska u EU pali na 3500 hektara, kupci sedam mjeseci tijekom godine u trgovinama mogu pronaći hrvatske jabuke. Hrvatska pak jagode proizvodi samo u lipnju i srpnju, dok preostali dio godine pa primjerice i u siječnju dolaze iz Grčke i Španjolske. Mandarine su jedini hrvatski izvozni adut u voću. Domaće mandarine kupcima su dostupne u rujnu, listopadu i studenome, dok one iz uvoza stižu iz Turske, Španjolske i Egipta.

Samo u prvom kvartalu ove godine u Hrvatsku je uvezeno 145.210 tona voća i povrća u vrijednosti od preko 154 milijuna eura. Količina izvezenog voća i povrća je bila 5,2 puta manja - 27.865,5 tona, a vrijednost je bila 42,4 milijuna eura. Kada se ti podaci usporede s istim razdobljem lani, može se primijetiti da je u Hrvatsku ove godine i uvezeno i iz nje izvezeno više voća i povrća nego u prvom kvartalu 2022. godine - 12 tona više je uvezenog, a tri tone više izvezenog voća i povrća. Vrijednost izvoza je ove godine veća za 34,5 milijuna kuna, a izvoza za 14,3 milijuna.

Kada se gleda po pojedinim vrstama voća i povrća, najviše uvozimo banana (87.483 tona), krumpira (69.340 tona) i agruma (65.974 tona). S druge strane, prošle je godine najviše izvezeno agruma, jabuka, kruška, dinja i banana. Iako se banane ne mogu uzgajati u Hrvatskoj, broj izvezenih tona uključuje i suhe banane i situaciju kada se iz dalekih zemalja ovo voće uveze u Hrvatsku koja ga kasnije izvozi u susjedne zemlje.

Hrvati jedu najviše povrća u Europi - svatko u prosjeku čak 302 kilograma godišnje dok je preporučena minimalna količina 87,6 kilograma. Na jugoistoku Europe svaki građanin pojede više od 200 kilograma godišnje, što je daleko više od minimalne preporuke. Nizozemci konzumiraju samo 58 kilograma povrća godišnje. Hrvati jedu i puno voća. Preporuka je 58,4 kilograma po osobi godišnje, a mi jedemo 85 kilograma, dok su u samom vrhu europske ljestvice Albanci s čak 175 kilograma pojedenog voća godišnje po osobi

image

Plantaže češnjaka u Kini

ChinaImages/ddp USA/Profimedia

Najveći domaći uvoznik je Enna fruit, tvrtka koja tržište u Hrvatskoj i regiji opskrbljuje voćem i povrćem od 2020. godine. Enna Fruit svoje otkupne centre ima u Donjem Miholjcu, Lozanu, Opuzenu i Varaždinu, a distributivno-logistički centar i sjedište je u Dugom Selu. Za Jutarnji objašnjavaju kako je njihovo trenutno prodajno tržište oko 110 tisuća tona voća i povrća godišnje. Omjer domaće i uvozne robe je uglavnom ravnomjerno podijeljen - svaki čini oko 50 posto. Najviše uvoze citruse, grožđe i koštuničavo voće u koje spadaju breskve, marelice i nektarine.

- Prehrambene navike potrošača se mijenjaju pa trendovi konzumacije sa zapadnih tržišta polako postaju trendovi i u našoj regiji. Zbog toga potrošnja artikala kao što su batat, avokado i mango iz godinu u godinu raste - govore iz Enna Fruita.

Ovisno o sezoni, razlikuju se zemlje iz kojih voće i povrće dolazi u Hrvatsku. Uglavnom su to zemlje iz regije, Italija, Španjolska, Nizozemska, Južna Afrika i Argentina. Ugovaranje kultura i količina funkcionira po istom principu s dobavljačima iz cijelog svijeta kao i kada se dogovaraju s domaćim proizvođačima.

- Kupnju planiramo od četiri do šest mjeseci prije početka sezone. Za Europsko tržište najrelevantnije stanje na tržištu pokazuju burze u Nizozemskoj, Italiji i Španjolskoj, a kretanja cijena i dostupnost robe pratimo iz sata u sat - objašnjavaju.

Prema financijskom izvješću za 2022. godinu, Enna Fruit je ostvarila prihode iz poslovanja u vrijednosti od 1,07 milijarde kuna. Iako su prihodi prošle godine bili 189 milijuna kuna veći u odnosu na 2021., dobit nakon oporezivanja je značajno pala - s 27,7 milijuna na 12,9 milijuna kuna. U istom izvješću objašnjavaju kako su prošle godine investirali u skladišne kapacitete, infrastrukturu i opremu kako bi se optimizirali uvjeti skladištenja i manipulacije robe što je zasigurno povećalo njihove rashode i dovelo do manje dobiti. U Varaždinu su otvoreni dodatni skladišni kapaciteti za čuvanje mrkve, luka i krumpira te praonica i pakirnica mrkve i krumpira, a na sve otkupne centre instalirali su solarne elektrane ukupne snage od 1,658 kWp. To će zadovoljiti oko 48 posto potreba postrojenja za električnom energijom.

Iz tvrtke objašnjavaju kako je prilikom uvoza robe najveći izazov održavanje takozvanog hladnog lanca. On podrazumijeva držanje robe na određenom temperaturnom režimu jer je riječ o robi kratkog vijeka trajanja i lako je kvarljiva u neadekvatnim uvjetima.

- U cijelom lancu potrebno je poštivati pravila, od odabira pravog trenutka i načina berbe, prijevoza, skladištenja, pakiranja i konačnog plasmana - naglašavaju.

Za skladištenje voća i povrća bitan je određeni temperaturni režim. Tako jagode ne smiju biti dulje od nekoliko dana u hladnjači, dok se krumpir, luk i mrkva mogu čuvati mjesecima u adekvatnim namjenskim komorama. Za korjenasto povrće kao što su peršin, celer i cikla potrebna je temperatura oko dva Celzijeva stupnja i vlaga oko 85 do 90 posto, dok se krumpir mora držati na sedam stupnjeva i 80 posto vlage

Tako, primjerice, jagode ne smiju biti dulje od nekoliko dana u hladnjači, dok se krumpir, luk i mrkva mogu čuvati mjesecima u adekvatnim namjenskim komorama. Za održavanje svježine voća i povrća najvažnije je sačuvati potrebnu temperaturu i vlagu u zraku pa objašnjavaju kako svaka od vrsta zahtjeva drugačiji temperaturni režim i postotak vlade. Za korjenasto povrće kao što su peršin, celer i cikla, potrebna je temperatura oko dva stupnja Celzijusa i vlaga oko 85 do 90 posto, dok se krumpir mora držati na sedam stupnjeva i 80 posto vlage. Pronašli su način kako jednostavnije kontrolirati jesu li uvjeti u svakom trenutku baš onakvi kakvi moraju biti.

- U otkupnom centru Enne Fruit u Varaždinu ove godine smo uveli mogućnost praćenja i mijenjanja temperature u hladnjači putem aplikacije, odnosno mobitela - otkrivaju.

To što je Hrvatska mala zemlja u odnosu na neke druge europske zemlje poput Francuske, Njemačke i Poljske ne stvara nikakvu razliku po pitanju uvoza jer su, smatraju u Enna Fruit, sve države članice Europske unije u ravnopravnom položaju. Oni koji kupuju veće količine, imaju samo bolju poziciju u pregovorima po pitanju cijene. No i ta se prednost ponekad okrene.

- U situaciji kada nema dovoljno robe na tržištu, kupac koji treba najveće količine robu plaća skuplje kako bi uopće došao do potrebnih količina - objašnjavaju.

Problem može nastati i zbog vremenskih neprilika koje su sve češća pojava pa su svjedočili kompletno uništenim nasadima koje su planirali plasirati svojim kupcima.

- Naša obveza je isporučiti robu i tada pristupamo alternativnim izvorima, a proizvođačima savjetujemo da osiguravaju cjelokupnu proizvodnju - kažu.

image
Lucija Ocko/Cropix

Samo u prvom kvartalu ove godine u Hrvatsku je uvezeno 145.210 tona voća i povrća u vrijednosti većoj od 154 milijuna eura. Količina izvezenog voća i povrća je bila 5,2 puta manja - 27.865,5 tona, a vrijednost je bila 42,4 milijuna eura. Kada se ti podaci usporede s istim razdobljem lani, može se primijetiti da je u Hrvatsku ove godine i uvezeno i iz nje izvezeno više voća i povrća nego u prvom kvartalu 2022. godine

Ova tvrtka ipak se ne bavi samo otkupom i distribucijom voća i povrća već imaju i proizvodni pogon za preradu u Slatini koji je jedan od najvećih i najmodernijih u regiji. Osim toga, na oko 160 hektara voćnjaka Obreška kod Ivanić-Grada upravljaju proizvodnjom jabuka.

U financijskom izvješću za 2022. napisali su kako će se zbog klimatskih promjena u budućnosti fokusirati na istraživanje i razvoj u smislu odabira otpornijih sorta voća i povrća. Ujedno će se usmjeriti na pametne sustave za navodnjavanje te plasteničku i stakleničku proizvodnju određenih artikala. Spomenuto je čak i ulaganje u projekte pokusnih polja i nasade novih sorti.

Koliko zapravo ima potrebe za voćem i povrćem, najbolje pokazuju podaci o godišnjoj količini pojedenog voća i povrća koji pokazuju da se Hrvatska našla iznad prosjeka i preporučenih minimalnih količina.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje odraslim osobama da svaki dan konzumiraju barem 240 grama voća, što je na godišnjoj razini 58,4 kilograma po osobi. Prosječni Hrvat je 2021. godine pojeo 85 kilograma voća, 46 posto više od prosjeka. Općenito je najveća potrošnja voća zabilježena u jugoistočnoj Europi, pri čemu su Albanci najbolji u Europi s čak 175 kilograma pojedenog voća godišnje po osobi.

Hrvati pak jedu najviše povrća - svatko u prosjeku čak 302 kilograma godišnje. Jugoistok Europe ponovno je najbolja regija u kojoj svaki građanin pojede više od 200 kilograma što je daleko više od preporučene minimalne količine od 87,6 kilograma godišnje. Za usporedbu, Cipar, Češka, Finska, Island, Moldavija, Nizozemska, Norveška, Slovačka i Švedska ne ispunjavaju ni taj minimalni uvjet, a Nizozemska je na samom začelju Europe jer tamo prosječni građanin konzumira samo 58 kilograma povrća godišnje. Iako ne postoji korelacija između konzumacije povrća i konzumacije mesa, podaci sugeriraju da neke od europskih zemalja koje imaju nisku konzumaciju mesa to nadoknađuju konzumacijom daleko više povrća.

Zbog svega ovog, ne čudi što Hrvatska mora uvoziti značajne količine voća i povrća pa samo jedan veliki uvoznik kao što je Enna Fruit nije dovoljan. U Hrvatsku ga u manjim količinama uvoze i druge tvrtke, a veliki trgovački lanci (uz izuzetak Konzuma kojeg opskrbljuje Enna Fruit) nabavljaju ga sami.

Količina voća i povrća koja se proizvede u Hrvatskoj jednostavno nije dovoljna za zadovoljavanje potreba tržišta. Razina u samodostatnosti u proizvodnji povrća je 2021. bila 65 posto, a voća svega 50 posto.

OVDJE PROUČITE VELIKI KALENDAR SEZONSKOG VOĆA I POVRĆA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. ožujak 2024 15:25