Lanac opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u EU pokazao je visok stupanj otpornosti tijekom pandemije. Vrijednost proizvodnje poljoprivredne industrije u 2020. godini pala je za samo 1,4 posto u odnosu na 2019., a u usporedbi s prosjekom od 2015. do 2019. porasla je za 2,9 posto.
To su podaci studije Europskog parlamenta koja pruža preliminarnu, početnu, analizu utjecaja covida-19 na europsku poljoprivredu i lanac opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u svjetlu odgovora koje su poduzeli EU i njegove države članice kako bi ublažili učinke pandemije.
Naime, pad razine proizvodnje hrane i pića (-9 posto tijekom drugog tromjesečja u odnosu na 2019.) rezultirao je nižim prihodima poljoprivrednih gospodarstava (-7,9 posto u odnosu na 2019., što odgovara 7,1 milijardi eura). Zatvaranjem kafića i restorana posebno je pogođen sektor usluživanja hrane (60 do 90 posto procijenjenih gubitaka u odnosu na 2019.). S druge strane, maloprodaja je porasla, a online prodaja hrane zabilježila je najveći rast tijekom prvih mjeseci pandemije.
Politike nabave
Prvi izazovi s kojima se lanac opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u EU morao suočiti odnosili su se na povećanu potražnju za hranom zbog panične kupnje potrošača, nedostatak radne snage uzrokovane ograničenjima kretanja, kašnjenja u isporuci hrane, sirovina i ostalih poljoprivredno-prehrambenih inputa te usporavanje proizvodnje hrane zbog izbijanja virusa u prerađivačkim pogonima.
Tijekom prvog vala pandemije europski su poljoprivrednici pretrpjeli značajne ekonomske gubitke kao rezultat prekida opskrbnog lanca i/ili zatvaranja određenih trgovačkih kanala.
Sektor usluga prehrane bio je ozbiljno pogođen covidom-19: restorani, menze i kafići stalno su bili na meti nacionalnih ograničenja kad je riječ o njihovu funkcioniranju. Iako je trgovcima na malo hranom općenito bilo dopušteno da ostanu otvoreni tijekom pandemije, njihovi su se tradicionalni maloprodajni poslovni modeli sve više preusmjeravali na e-trgovinu i/ili provodili lokalne politike nabave.
Konačno, pandemija je značajno utjecala na preferencije potrošača koji su pokazali povećani interes za online i praktičnu kupnju te zdravije proizvode. Međutim, za skupine s niskim dohotkom cijena je postala ključna odrednica izbora hrane tijekom pandemije, često na štetu zdravijeg izbora.
Sveukupno, studija pokazuje da je, unatoč pandemiji, poljoprivredno-prehrambeni sektor EU imao relativno dobre rezultate u 2020. s proizvodnjom, cijenama hrane i razinom trgovine koji su ostali stabilni u većini sektora.
Lokalna tržišta
Sunčana Glavak, zastupnica Europskog parlamenta iz redova HDZ-a, kaže da se pandemija koronavirusa za hrvatsku poljoprivredu pokazala kao prilika za repozicioniranje na domaćem tržištu jer su nas zatvaranje granica i mjere usmjerili prema domaćim proizvođačima u našem susjedstvu, što je jedna od rijetkih dobrih posljedica pandemije.
- Poljoprivrednici su pokazali iznimnu prilagodljivost u novoj situaciji, a tome je zasigurno pridonio i neočekivani val digitalizacije kao odgovor na mjere zatvaranja. Vrlo brzo su pokrenute grupe na društvenim mrežama, digitalne tržnice, organizirane su dostave te je stvoren novi model izravne interakcije između proizvođača i potrošača. U 2020., godini koju je obilježio pandemijski šok, vrijednost poljoprivredne proizvodnje rasla je za čak 7 posto, uz smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima od 30 posto. Trend je jasno vidljiv: iznova se usmjeravamo prema domaćim provjerenim proizvođačima i kvalitetnim proizvodima hrvatske proizvodnje. Danas je hrvatska poljoprivreda konkurentnija nego prije dvije godine - kaže Glavak. Slično se, naime, događalo u cijeloj EU.
