Nepovoljni demografski trendovi i visoka stopa iseljavanja među ključnim su problemima hrvatskoga društva. Hrvatska je suočena s posljedicama dugoročnog niskog fertiliteta i stoljetnim iseljavanjem, što za posljedicu ima nedostatak radne snage, probleme u mirovinskom, zdravstvenom i sustavu socijalnog osiguranja te ekonomske probleme.
Trend iseljavanja posebno je izražen nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013., kad su granice postale potpuno otvorene i kad su se počele iseljavati cijele obitelji u razvijenije zemlje EU, poput Njemačke.
Kako riješiti taj problem, koji su najveći izazovi, kako poboljšati demografsku statistiku, je li to, primjerice, i pametna politika useljavanja, pitali smo predstavnike šest najjačih stranaka u Hrvatskoj u raspravi koju smo potaknuli u sklopu projekta Hrvatska nove generacije.
Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu HDZ/EPP
Populacija EU ubrzano se smanjuje i očekuje se da će do 2070. činiti manje od četiri posto svjetske populacije. Upravo je na inicijativu premijera Andreja Plenkovića pitanje demografije uvršteno kao jedan od prioriteta Europske komisije. Stvoren je portfelj za demokraciju i demografiju, na čijem je čelu potpredsjednica Dubravka Šuica. Suočavamo se s duljim životnim vijekom naših sugrađana, starenjem društva te smanjenjem kućanstava i sve većom urbanizacijom. Strateški je interes preokrenuti negativne trendove kao što je pad nataliteta i niska stopa fertiliteta.
Nacionalna razvojna strategija do 2030. kao jedan od ključnih zadataka pred Hrvatskom u ovom desetljeću identificira demografsku revitalizaciju. Želi se stvoriti poticajno okruženje za mlade te lakše usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza. Uz to, osmislit će se mjere za sprečavanje gubitka dohotka roditelja tijekom rodiljnih i roditeljskih dopusta te ostvarivanje ujednačene raspodjele osobnih poreznih odbitaka za uzdržavanu djecu. Prioritet je i jačanje dostupnosti društvene infrastrukture kojom se koriste mlade obitelji, u prvom redu dječjih vrtića, ali i stambenog fonda u javnom vlasništvu. Poticat će se ekonomsko osamostaljivanje i poduzetništvo mladih. Neizostavna su ulaganja i u ruralna područja. Hrvatska je među šest članica s najvišim udjelom stanovništva u ruralnim područjima, gotovo 47 posto prema metodologiji Eurostata. Potrebno je dati dodatni zamah mladima koji se odlučuju baviti poljoprivredom. EU ima niz fondova i alata kojima može podupirati politike država članica koje imaju isključivu nadležnost nad demografskim i politikama zapošljavanja. Ulaganje u ljude, socijalnu koheziju i vrijednosti u novom MFF-u vrijedno je gotovo 130 milijardi eura i potreban nam je jači fokus na poboljšanje izgleda za zapošljavanje mladih i olakšavanje tranzicije između obrazovanja i rada.
Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu SDP/S&D
Revitalizaciju stanovništva i zaustavljanja negativnih demografskih trendova ne može se postići jednokratnim populističkim mjerama za, primjerice, poticanje nataliteta, nego sustavnom gradnjom pozitivnog okruženja za ostanak u Hrvatskoj i zasnivanje obitelji. Riječ je o gospodarskom rastu, stvaranju novih radnih mjesta te izgradnji infrastrukture usluga i sadržaja koji pružaju aktivnu podršku roditeljstvu. Tek kad završi pandemija i kada se bude podvlačila crta pod njezin utjecaj na gospodarstvo, moći će se vidjeti pravi razmjeri štete, zatvorene tvrtke i izgubljena radna mjesta. A nakon toga i neizravna društvena šteta. Pesimistična sam u tom pogledu i bojim se da će otvaranje europskih ekonomija potaknuti novi val iseljavanja iz Hrvatske, i to iz regija koje su i dosad bile pogođene. Zato je ključno da se iskoristi svaki cent koji nam je na raspolaganju u EU, to je sada pitanje opstojnosti. U okviru Plana za oporavak, kao i novog Višegodišnjeg proračuna, predviđena su sredstva koja posebno značenje pridaju regionalnom razvoju. U Hrvatskoj već dugo postoje velike regionalne razlike u razvijenosti, a kriza s koronavirusom utjecala je na produbljivanje tih razlika. Zato je odgovornost Vlade i države da odgovarajućim javnim politikama utječu na smanjenje tih razlika, i to ne samo fiskalnom politikom i preraspodjelom poreznih prihoda u korist manje razvijenih krajeva i jedinica lokalne i regionalne samouprave nego i ukupnom razvojnom politikom. Potrebno je otvoriti pitanje sjedišta odnosno teritorijalne raspoređenosti javnih poduzeća, agencija, javnih instituta i drugih javnih organizacija od posebnog značaja. Naime, trenutno imamo situaciju u kojoj najveći broj tih organizacija ima sjedište u Zagrebu. Potrebno je preispitati takav model funkcioniranja i utvrditi jasne mogućnosti za disperziraniju teritorijalnu distribuciju značajnih javnih organizacija.
Vesna Vučemilović, saborska zastupnica Domovinskog pokreta
U Hrvatskoj su danas gotovo svi demografski pokazatelji negativni i ukazuju na ulazak u klasični demografski slom. Prema podacima DZS-a o prošlogodišnjem kretanju stanovništva, Hrvatska je 2020. dosegla najveću smrtnost, najmanju rodnost i najveći prirodni pad stanovništva otkad postoji. Razlika između broja umrlih i rođenih je 20.721. Tome treba pribrojiti i negativan migracijski saldo. Od ulaska u EU u samo pet godina broj iseljenih Hrvata u Njemačku skočio je za 10 puta. Neslavni vrh ljestvice po broju iseljenih drže slavonske županije pa stručnjaci procjenjuju kako je u Slavoniji i Baranji više od 100.000 praznih kuća sa svim pratećim objektima i gospodarskim sadržajima. Životni standard i kupovna moć ne rastu unatoč Projektu Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Projekti vrijedni 18 milijardi kuna nisu zaustavili iseljavanje ni smanjili regionalne nejednakosti. Domovinski pokret smatra da treba povećati dio osobnog odbitka koji se odnosi na uzdržavanu djecu; dječji doplatak ne smije biti socijalna pomoć, nego treba ravnopravno biti isti za svu djecu. Treba i stimulirati prvu kupnju objekta za stanovanje, tako da se u poreznom razdoblju useljenja u objekt za stanovanje porezna osnovica smanjuje za 50 posto troškova opremanja. Iseljenici koji otvore tvrtku u Hrvatskoj, uz uvjet zapošljavanja minimalno triju radnika, trebaju biti oslobođeni plaćanja poreza na dobit na tri godine.
Sandra Benčić, saborska zastupnica Možemo!
O demografskoj revitalizaciji moguće je razgovarati tek nakon definiranja ključnih uzroka nepovoljnih demografskih trendova, a to su izražene nejednakosti u društvu, korupcija, nepovjerenje u pravosuđe, otežano rješavanje stambenog pitanja te neadekvatno plaćeni poslovi.
Demografska politika mora se temeljiti na sustavu mjera vezanih za održivi razvoj, kvalitetu života, jačanje solidarnosti i osjećaja pravde među građanima.
Mi predlažemo izgradnju stanova za javni najam dostupnih mladima. Naime, između 70 i 80 posto mladih od 18 do 34 godine još živi s roditeljima. Politika subvencije stambenih kredita direktno pogoduje bankama i prodavačima nekretnina, što u izvješćima ističe i HNB. Javni novac kojim se trenutno subvencioniraju stambeni krediti treba preusmjeriti u gradnju javnih stanova za najam.
Treba unaprijediti i kvalitetu rada mladih. Mladi su prepušteni nesigurnim oblicima zapošljavanja i najveći broj ih se zapošljava na ugovore na određeno, što izravno utječe na nemogućnost rješavanja stambenog pitanja te nesigurnost oko zasnivanja obitelji. Treba regulirati privremeni rad i rad putem platformi, reformirati studentski rad i omogućiti mladima bez radnog staža naknadu u periodu traženja posla.
Treba ulagati u djecu i smanjivati rizike od siromaštva: osigurati da svako dijete ima mjesto u vrtiću, a cijene vrtića moraju biti izjednačene u čitavoj zemlji, uz potrebne subvencije, a roditeljima treba omogućiti fleksibilno i/ili skraćeno radno vrijeme do treće godine života djeteta i osigurati doplatak na plaću kako ne bi imali financijske posljedice zbog kraćeg radnog vremena. Naš prijedlog je i aktivacija neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta davanjem u zakup 400 tisuća hektara državnog zemljišta po simboličnoj cijeni kako bi mladi poljoprivrednici i mlade obitelji imale osigurane resurse za proizvodnju.
Također, treba povećati broj migranata koji legalnim putevima dolaze u Hrvatsku, ali tako da ne ruše cijenu radne snage u Hrvatskoj.
Marin Miletić, saborski zastupnik Mosta
Demografska situacija danas predstavlja ozbiljan nacionalni, strateški i gospodarski problem. Mostove mjere usmjerene su na zaposlene roditelje, a primarne inicijative saželi smo u dva područja: izmjena zakonskih odredbi o rodiljnim i roditeljskim potporama te izmjena zakonskih odredbi o porezu na dohodak i doplatku za djecu.
Izmjenom zakonodavstva u području rodiljnih i roditeljskih potpora omogućujemo, prije svega, majkama da se uz roditeljstvo mogu i profesionalno ostvariti, a pravilnije raspoređujemo teret brige o djeci i na druge članove obitelji. Most želi uvesti standard prema kojem tijekom prve godine života djeteta sve majke imaju minimalnu naknadu od 120 posto proračunske osnovice, odnosno 3991,20 kuna.
Roditelji koji imaju veću plaću od navedene primali bi punu naknadu jednaku svojoj punoj plaći tijekom prve godine.
Za roditelje koji imaju troje i više djece, kao i blizance, uz tri godine porodiljnog, dodali bismo mogućnost povratka na posao kad dijete navrši godinu dana te da uz svoju plaću primaju i mjesečnu naknadu od 2328,20 kuna. Predlažemo da bake i djedovi mogu umjesto roditelja koristiti roditeljski dopust uz naknadu od 2328,20 kuna.
Doprinos demografskoj politici treba pružiti i kroz promjene propisa vezane uz porez na dohodak i doplatak za djecu. Predlažemo da se u sustavu poreza na dohodak porezne olakšice za uzdržavanu djecu zamijene fiksnim iznosima doplatka za djecu, od čega bi najviše koristi imali zaposleni roditelji s ispodprosječnim plaćama te dvoje ili više uzdržavane djece. Fiksni iznos za zaposlene bez obzira na plaću: doplatak za prvo dijete iznosio bi 600 kuna mjesečno, drugo 800 kuna, treće 1100 kuna, četvrto 1500 kuna, peto i svako sljedeće 2000 kuna. Nezaposleni bi dobivali 50 posto ovog dodatka, a napravila bi se kompletna revizija sustava dječjeg doplatka u sferi socijalne skrbi.
Marijana Puljak, saborska zastupnica Centra
Kad se lošim demografskim trendovima pribroji učinak recesije uzrokovane pandemijom, demografska budućnost Hrvatske je katastrofalna, a može se ublažiti samo sveobuhvatnim reformama koje obuhvaćaju puno šire područje od provođenja demografske politike.
Naime, demografska obnova neće se postići samo povećanjem iznosa porodiljne naknade ili omogućavanjem očevima da idu na porodiljni dopust. Nitko neće zasnivati obitelj u državi u kojoj nema adekvatne uvjete za život, dovoljno prilika za posao, izgledno rješavanje stambenog pitanja, dobre uvjete za školovanje djece.
Demografska politika zato treba biti dio šire razvojne politike koja mora sadržavati kvalitetne mjere pronatalitetne politike, poticanja zapošljavanja, razvoja infrastrukture za pomoć zaposlenim roditeljima, širenja mreže javnih usluga, strategije za pomoć u stambenoj opskrbi mladih, fleksibilnih radnih uvjeta za zaposlene roditelje, pa i pozitivne diskriminacije zaposlenih žena s djecom. Otvaranjem novih radnih mjesta, povećanjem potražnje za radom i adekvatnim plaćama povećat će se broj zaposlenih, što će omogućiti gospodarski rast.
Gospodarski rast je preduvjet koji je nužno postići da bi nakon toga provedba konkretnih mjera demografske obnove imala učinak, jer u suprotnom nijedna mjera ne može biti dugoročno primjenjiva. Tek u uvjetima stabilnog gospodarskog rasta provođenje obiteljske politike, jasno definirane obvezujućim strateškim dokumentom, imalo bi dugoročan učinak.
Kvalitetna demografska politika podrazumijevala bi poticajne potpore za djecu i roditelje, po uzoru na druge zemlje sa sličnim demografskim problemima. Duljina i visina naknade za vrijeme roditeljskog dopusta za zaposlene, ali i naknade za nezaposlene roditelje, predstavljaju bitan element zbog kojeg se roditelji odlučuju na širenje obitelji.
