Kad Marko Kudera opisuje svoj posao, izbjegava uobičajenu frazu da je cloud tuđe računalo negdje daleko. Kaže da to jednostavno više nije istina, a razlog je ono što struka posljednjih godina naziva Cloud 3.0.
Naš razgovor dolazi u trenutku kad hrvatske tvrtke sve ozbiljnije preispituju gdje se njihovi podaci nalaze i tko njima upravlja, pitanje koje je donedavno bilo tehnička pojedinost, a danas je dio poslovne strategije.
Kudera je od svibnja ove godine direktor projekta za cloud i datacentar usluge u Combisu, nakon gotovo deset godina provedenih u Hrvatskom Telekomu, gdje je gradio portfelj IaaS, SaaS i upravljane sigurnosne usluge. Prelazak iz HT-a u Combis, tvrtku unutar iste grupe, dogodio se u trenutku velikih pomaka u samoj industriji, dok cloud sve više prestaje biti isključivo tehničko pitanje.
Tvornica podataka
Kako bi opisao razliku između clouda od prije pet godina i danas, Kudera kreće od osnova. Cloud je nekoć prije svega bio mjesto pohrane podataka, dakle propusnost i resursi koje je korisnik koristio, a sve se svodilo na fizičku okolinu i način na koji se ona koristila. Danas, kaže, podaci više ne moraju samo biti dostupni, moraju se moći koristiti, obrađivati i povezivati na način koji omogućuje umjetnoj inteligenciji da odradi svoj dio posla.
- Prelazimo iz dijela gdje samo nešto spremimo u server salu i onda to koristimo, u dio u kojem stvarno gradimo i izvlačimo informacije koje su nam potrebne. Nije više somebody else‘s computer - kaže Kudera.
Jedan od pojmova koji se posljednjih godina najčešće veže uz cloud jest suverenost infrastrukture, no Kudera odbija tvrdnju da je riječ samo o marketinškoj frazi. Za njega je to konkretno pitanje o tome tko ima pristup podacima, po kojem zakonu i je li riječ o osjetljivim informacijama.
- Bitno je gdje se ti podaci fizički nalaze, tko ima pristup do njih, po kojem zakonu, jesu li osjetljivi ili nisu, je li to usklađeno s regionalnim i regulatornim zahtjevima - nabraja Kudera.
Regulatorni okvir koji spominje uključuje europsku NIS2 direktivu, hrvatski Zakon o kibernetičkoj sigurnosti koji je iz nje proizašao, te DORA-u za financijski sektor. GDPR, dodaje, bio je prva prava prekretnica koja je otvorila pitanje privatnosti podataka, a sve što je uslijedilo nadograđuje se na tu osnovu.
Suverenost, naglašava, nije nešto o čemu se razmišlja naknadno, kad je infrastruktura već postavljena.
- Regionalna lokacija i regulatorna usklađenost izuzetno su bitne. To je dio odluke i prije nego se uđe u cijelu priču, a ne samo zadovoljavanje forme - naglašava.
Iako se umjetna inteligencija često povezuje s masovnim seljenjem poslovanja u javni cloud, Kudera ne vidi taj scenarij kao dominantan. Prema njegovom iskustvu, hibridni model ostaje pravilo, ne izuzetak. Treniranje i eksperimentiranje s velikim modelima najčešće se odvija na velikim hyperscalerima, zbog elastičnosti koju takva infrastruktura nudi, dok produkcija s osjetljivim podacima ostaje bliže korisniku, unutar granica.
- Nama nije cilj natjecati se s Amazonom ili Microsoftom na njihovom terenu. Mi želimo korisnicima ponuditi ono što ne mogu dobiti od njih, lokalnu prisutnost, integraciju s poslovnim procesima i end-to-end pakete, od mreže do sigurnosti - objašnjava Kudera.
Dodaje da tu značajnu ulogu igra i podrška Deutsche Telekom grupe, koja hrvatskom tržištu omogućuje pristup provjerenim tehnologijama i standardima.
Zajedno jači
Kad govori o poziciji Combisa naspram velikih globalnih igrača, Kudera se vraća na ono što smatra ključnom prednosti, kombinaciju sistemske integracije i telekomunikacijske infrastrukture pod istim krovom.
- Zajedno možemo napraviti čuda, zato što smo integrirani na način da s jedne strane imamo sistem integratora poput Combisa, koji ima certifikacije, ljude i znanje, a s druge strane telekom kao broj jedan u connectivityju - kaže Kudera.
Ta kombinacija, prema njegovim riječima, nije samo tehnička, nego i filozofija rada. Podsjeća na slogan Combisa "We create together", pa ističe da tim pristupom ne prodaju gotova rješenja, nego prvo pokušavaju razumjeti stvarnu potrebu svakog klijenta. Kao primjer navodi sigurnosno operativni centar (SOC) koji je Combis prilagodio manjim korisnicima, koji si ranije nisu mogli priuštiti enterprise rješenja dostupna velikim sustavima. Danas taj centar, prema Kuderinim riječima, štiti preko 185 organizacija, dvadeset i četiri sata dnevno, sedam dana u tjednu.
Druga polovica
Kad ga se pita kako bi savjetovao manju hrvatsku tvrtku da pristupi odluci o uvođenju clouda u svoje poslovanje, Kudera odgovara da se cloud više uopće ne mora prodavati korisnicima. Postao je, kaže, svakodnevan način rada, prije svega zbog dostupnosti informacija, uštede u odnosu na to koliko bi korisniku značilo sve raditi interno te potrebe za kolaboracijom kad više ljudi treba raditi na istim dokumentima neovisno o lokaciji.
Kudera je uvjeren da Hrvatska danas stoji bliže pojmu digitalne suverenosti nego prije nekoliko godina, ali ne zato što je infrastruktura sama po sebi napredovala. Ono što, govori, čini stvarnu razliku jest spoj tehnologije i znanja kako je koristiti.
- Tehnologija je pola priče, a edukacija je druga polovica - ističe u našem razgovoru nekoliko puta, kao činjenicu koja je očito važna.
Spominje platformu AIMO te AI ti to možeš, edukativni program HT grupe posvećen približavanju umjetne inteligencije poslovnim i privatnim korisnicima. Prema istraživanju na uzorku od oko dvije tisuće pet stotina hrvatskih građana koje spominje, tek polovica trenutačno koristi neki AI alat, a otvoreno je pitanje razumiju li uopće puni potencijal onoga što im je dostupno.
- Dosta ljudi koristi umjetnu inteligenciju kao neku vrstu tražilice, a ona ima puno više mogućnosti koje se mogu iskoristiti i olakšati svakodnevni posao - primjećuje Marko Kudera.
Veliki izazovi
Upitan koji je najveći izazov sljedećih nekoliko godina, Kudera bez oklijevanja navodi energetski kapacitet infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Novi podatkovni centri, kaže, troše znatno više energije od klasičnih, starijih rješenja. Uz to spominje nedostatak stručnjaka specijaliziranih za AI infrastrukturu, kao i sporije usvajanje razlike između toga da tvrtka ima cloud i da je stvarno spremna za AI radne zadatke.
Kad se govori o samoj suverenoj AI infrastrukturi, odbacuje ideju da je riječ isključivo o računalnoj snazi. Jednako važnima smatra sigurnost i pouzdanost sustava koji nose sve veće količine osjetljivih podataka. Pristup klijentima, tvrdi, uvijek počinje razgovorom, ne gotovom ponudom.
- Prije nego što predložimo cloud, datacentar ili arhitekturu, uvijek sjednemo s korisnikom i tražimo gdje su osjetljive stvari, gdje treba brzina, gdje skalabilnost. Infrastruktura bez tog razgovora samo je skupa kutija koja možda neće ispuniti svoju svrhu - naglašava.
Na kraju razgovora, kad ga se pita o osobnoj viziji na novoj poziciji, Kudera ne govori o revoluciji, nego o kontinuitetu.
- Preuzimam ovaj sektor u trenutku kada cloud iz IT teme postaje strateško pitanje. Nastavljam ono što je već izgrađeno kroz dugi niz godina, hibridni pristup i data sovereignty, i to proširujem prema AI spremnoj infrastrukturi, u skladu sa smjernicama HT grupe - zaključuje Marko Kudera, direktor projekata za cloud i datacentar usluge u Combisu.
foto: ranko ŠUVAR/CROPIX<> Piše:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....