Kad investitori zbog neizvjesnosti traže sigurnije oblike imovine raste potražnja za zlatom

Konferencija CROGOLD okupila je domaće i međunarodne stručnjake iz ekonomije, investicijskog sektora i industrije plemenitih metala. Sudionici su se složili da rast interesa za zlato nije prolazan fenomen izazvan trenutačnim geopolitičkim napetostima, nego dio ciklusa koji bi mogao obilježiti iduće desetljeće.

Dr. sc. Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik Uprave Centra Zlata, istaknuo je kako kupci danas ulažu u zlato iz dva ključna razloga: kao zaštitu od aktualne neizvjesnosti te kao dio dugoročne investicijske strategije. Prema njegovim riječima, i dalje postoje snažni pokazatelji koji sugeriraju dugoročni rast cijene plemenitih metala, dok negativne realne kamatne stope uzrokovane inflacijom zlato čine privlačnijim izborom za ulagače koji traže kombinaciju sigurnosti i prinosa.

Dodatno povjerenje ulagača, smatra Ivanović, proizlazi iz činjenice da središnje banke već godinama kontinuirano povećavaju svoje zlatne rezerve, a taj obrazac sve češće slijede i mali ulagači.

Da se percepcija zlata posljednjih godina značajno promijenila, naglasio je i Petar Uremović, direktor prodaje Centra Zlata. Prema njegovim riječima, zlato se danas više ne promatra samo kao utočište tijekom financijskih ili političkih kriza, nego i kao važan alat za dugoročno očuvanje vrijednosti imovine i financijske stabilnosti.

Sveučilišni profesor dr. sc. Ivan Lovrinović smatra da povećavanje udjela zlata u bilancama središnjih banaka predstavlja izravan signal tržištima o stabilnosti nacionalne valute. Ističe kako zlato, za razliku od digitalnih ili financijskih instrumenata, ne može biti “ugašeno”, zamrznuto niti devalvirano administrativnom odlukom.

Na šire makroekonomske rizike upozorila je Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa, naglasivši da je američki javni dug postao strukturni problem koji se ne može riješiti samim gospodarskim rastom. Uz rastuće kamatne troškove i sve veći pritisak na državne proračune, raste i nesigurnost investitora, što dodatno potiče interes za sigurnije oblike imovine poput zlata.

Međunarodnu perspektivu ponudio je Joerg Endres, generalni direktor tvrtke Argor–Heraeus Deutschland, koji smatra da trenutačna situacija na tržištu zlata ne predstavlja završetak ciklusa rasta, nego fazu stabilizacije na povijesno visokim razinama. Kao glavne pokretače navodi snažnu potražnju središnjih banaka, interes investitora za zaštitu od neizvjesnosti te ograničen rast nove ponude zlata.

Na izazove u opskrbnom lancu upozorio je Kurt Matta iz tvrtke Heimerle + Meule Austria. Problem, kako kaže, nije nedostatak zlata kao sirovine, nego ograničeni kapaciteti rafiniranja i distribucije, zbog čega pouzdani logistički i prerađivački sustavi postaju ključni za stabilnu dostupnost fizičkog zlata.

Konferencija je otvorila i pitanje emocionalne i kolekcionarske vrijednosti zlata. Ivan Odrljin iz Hrvatske kovnice novca istaknuo je kako vrijednost zlatnih kovanica danas ne određuje samo količina plemenitog metala, nego i ograničena naklada, kvaliteta izrade, umjetnički dizajn i priča koju pojedino izdanje nosi. Sličan trend primjećuje i Vilson Široka iz Zlatarne Široka, koji smatra da kupci danas rjeđe kupuju, ali pritom donose promišljenije odluke usmjerene na kvalitetu, obiteljsko nasljeđe i emocionalnu vrijednost.