Hrvatska je odnedavno dio jedne od najvažnijih poslovnih rasprava današnjice, one o ulaganjima u podatkovne centre. Naime, eksplozivni rast potražnje za računalnom snagom, od generativne umjetne inteligencije preko cloud-usluga do blockchaina i visokofrekventnog trgovanja, prate i ogromna ulaganja u infrastrukturu.
No rasprava o "inteligenciji u oblaku" vrlo se brzo svede na jasan problem - kako osigurati velike količine stabilne električne energije, dostupne brzo, pouzdano i u kontinuitetu?
Natjecanje oko podatkovnih centara je otvoreno, a financijska tržišta traže brza rješenja. Budući da malo izvora može u kratkom roku osigurati toliku količinu stabilne energije, plin se u sve većem broju velikih projekata nameće kao praktičan izbor.
Veliki povratak plina
Pristup energiji postaje glavni ograničavajući faktor razvoja AI infrastrukture. Zato se prirodni plin vraća u fokus - ne zato što je idealan, nego zato što je brzo dostupan, tehnički poznat i dovoljno pouzdan za infrastrukturu koja energiju treba odmah.Najveći klasteri podatkovnih centara trenutačno se nalaze ili razvijaju u SAD-u, Zapadnoj Europi i Aziji. Mreža i regulatorni procesi jednostavno ne prate AI boom. Samo u jednom kvartalu broj projekata u razvoju narastao je za 45 GW. Developeri zato sve češće biraju lokacije na kojima mogu razviti vlastite izvore napajanja, često pored kritične infrastrukture poput plinovoda ili LNG terminala. Svjedočimo eksploziji projekata u kojima se podatkovni centar gradi na lokaciji plinske elektrane ili uz nju, a koja pak nema (ili ima minimalnu) poveznicu s javnom mrežom. To je radikalna promjena u odnosu na "stari model" gdje je podatkovni centar bio običan potrošač, a investicije u elektroenergetsku infrastrukturu prepuštene javnim poduzećima.
Investitori i projekti
U Hrvatskoj je možda zanimljiva činjenica da je Knighthead, fond kod nas poznat kao kreditor Agrokora, investitor u plinsku elektranu kapaciteta čak 4,5 GW u Homer Cityju. Riječ je o transformaciji najveće elektrane na ugljen u Pennsylvaniji u plinski kampus s podatkovnim centrima. U blizini Amarilla u Teksasu razvija se veliki privatni energetski kampus za AI infrastrukturu, planiran u razmjerima od više gigavata koji u prvoj fazi uključuje vlastitu plinsku elektranu. U Kanadi se pak razvija Wonder Valley, najveći off-grid park AI podatkovnih centara na svijetu, napajan kombinacijom prirodnog plina i geotermalne energije. Plin se dobavlja iz vrlo bogatih lokalnih ležišta u Alberti, a fascinantan podatak je da bi projekt mogao koristiti do 12 posto tamošnje ukupne proizvodnje plina. Off-grid projekt (Ridgeline Facility) razvija se i u saveznoj državi Zapadna Virginia, kapaciteta 1656 MW plinske, dijelom i dizelske proizvodnje na površini oko 200 hektara pri čemu će se sva proizvedena energija trošiti isključivo na lokaciji. ExxonMobil razvija koncept plinske elektrane snage veće od 1,5 GW, posebno dizajnirane za napajanje podatkovnih centara, uz planirano hvatanje više od 90 posto emisija CO₂ i njihovo trajno skladištenje u geološke formacije.
Chevron, GE Vernova i investicijski fond Engine No. 1 pak razvijaju portfelj plinskih elektrana ukupnog kapaciteta do 4 GW, prvenstveno namijenjenih podršci AI podatkovnim centrima u SAD-u. Prvi projekti trebali bi ući u pogon do kraja 2027. Za razliku od modela pojedinačnih kampusa, riječ je o portfeljskom pristupu - nizu postrojenja na više lokacija, razvijanih analogno portfeljima vjetroparkova ili solarnih elektrana, što omogućuje skaliranje i fleksibilnije pozicioniranje u odnosu na mrežu i potražnju.
Također, razvija se cijeli niz drugih projekata i planova koji dodatno potvrđuju rastuću vezu plinskih elektrana i podatkovnih centara. Broadwing Energy Center, iza kojeg stoji Google, predviđen je kao plinska elektrana snage oko 400 MW s primjenom CCS-a, dizajnirana da osigura energiju za Googleove podatkovne centre u regiji.
Uloga tranzicijskog goriva
No brzina i fleksibilnost plina ne ukidaju pitanje emisija CO₂. Upravo zato u europskim raspravama sve više prostora dobiva teza da politike emisija moraju biti ambiciozne, ali i dovoljno fleksibilne da omoguće razvoj ključne infrastrukture za AI i podatkovne centre. Investicije ne bi trebalo blokirati, nego ih usmjeravati prema jasnoj dekarbonizacijskoj putanji, tj. prema CCS-u, vodiku, biometanu, naprednoj pohrani i fleksibilnim obnovljivim mikromrežama, osobito u regijama s visokim udjelom vjetra, sunca ili potencijala za geoterme. Plin, dakle, uvijek mora biti promatran kao tranzicijsko gorivo i svi eventualni projekti moraju se od početka dizajnirati za tranziciju, ali on - barem u sljedeća dva do tri desetljeća - ostaje važan partner u napajanju digitalne ekonomije.
Sadržaj nastao u suradnji s PPD-om
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....