Ružica Petričec Fabijanec, članica Uprave za financije i poslovne operacije tvrtke Rasco, proglašena je financijskom direktoricom godine u Hrvatskoj u izboru konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte. Slijedom toga ušla je i u regionalni izbor CFO-a koji će se održati ovog mjeseca. Priznanje Deloittea smatra velikom nagradom za dugogodišnji rad u području računovodstva i financija.
- Nagradu su donijeli eminentni stručnjaci na temelju transparentnih i objektivnih kriterija, uz vrlo jaku konkurenciju. Primanje ovakvog priznanja ispunjava me ponosom na svoj tim i kompaniju u cjelini, motivira za buduće projekte, ali i nosi odgovornost prema računovodstveno-financijskoj struci i zajednici - kaže ona.
S Ružicom Petričec Fabijanec razgovarali smo o ulasku Hrvatske u eurozonu i utjecaju na gospodarstvo, poslovnim rezultatima i ulaganjima tvrtke Rasco te o utjecaju rasta cijene energenata i sirovina na njezino poslovanje.
Kako je Rasco završio prošlu poslovnu godinu? Što pokazuju brojke?
- Prema preliminarnim, nerevidiranim financijskim pokazateljima, prihodi od prodaje porasli su oko 15 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je u skladu s planiranim. Dodatno smo ojačali na inozemnom tržištu, na kojem se uspješno probijamo sa svojom dizelskom i električnom čistilicom Lynx. Profitabilnost je, međutim, pala, što smo i anticipirali u svojim planovima. Suočili smo se s velikim povećanjem cijena sirovina, energenata i radne snage. Zahvaljujući ulaganjima u tehnologiju i efikasnost procesa, dio povećanja cijena je kompenziran, no činjenica je da su troškovi rasli bržom stopom od prihoda. Umjereno konzervativnim pristupom u upravljanju financijama unaprijedili smo likvidnost i smanjili zaduženost.
Koliko vas opterećuje porast cijena sirovina i energenata?
- Porast cijena sirovina i energenata uzrokovao je nezapamćen rast troškova, mjeren u milijunima kuna, zbog čega je bio neizbježan određeni pad profitabilnosti. Cijena čelika, osnovne sirovine u našim proizvodima, porasla je više od dva i pol puta u odnosu na 2020. godinu, što je uzrokovalo povećanje cijene većine komponenata za proizvodnju, čak i nekoliko puta tijekom godine. Osim s rastom cijena, suočavamo se s nestašicom pojedinih materijala i znatno duljim rokovima isporuke od uobičajenih. Tržišni poremećaji unijeli su veću neizvjesnost i rizik u poslovanje, što zahtijeva promjenu u načinu planiranja i predviđanja te u nabavnim i proizvodnim procesima. Ukratko, donio je više neprospavanih noći, promjenu u načinu razmišljanja i stalni angažman zaposlenika iz odjela razvoja, planiranja proizvodnje i nabave. Rast cijena nastojimo kompenzirati povećanjem efikasnosti i tek manjim dijelom povećanjem cijena svojih proizvoda.
Ovu godinu obilježit će pripreme za uvođenje eura. Koliko su hrvatske kompanije spremne za to?
- Uvođenje eura jedna je od većih promjena u gospodarstvu Hrvatske s kojom se susrećem u svojoj karijeri. Za tako veliku promjenu teško je biti pravodobno i potpuno spreman, bez obzira na to što se hrvatsko gospodarstvo na nju priprema dulji niz godina.
Koliko u tom procesu ima razlike kad je riječ o poslovanju proizvodnih tvrtki, a koliko kad je riječ o izvoznicima?
- Smatram da su hrvatski izvoznici, među kojima je i Rasco, s komercijalnog aspekta, na visokoj razini spremnosti za uvođenje eura jer se većina prodaje dogovara i realizira u eurima već dulje vrijeme. Uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj poslovanje s inozemstvom dugoročno će učiniti jednostavnijim i efikasnijim. Nestat će velik dio valutnog rizika i troškovi konverzije valuta.
Prema vašem iskustvu, za koje bi sektore tranzicija iz kune u euro mogla biti najizazovnija, a tko je već spreman za nju?
- Mislim da je bankarski sektor za sada najspremniji za uvođenje eura. Poduzećima u maloprodaji tranzicija će zasigurno biti najizazovnija. Osobno me zabrinjava relativna neizvjesnost vezana uz Zakon o euru, koji još nije donesen, no ona je ipak donekle umanjena unatrag nekoliko dana otkad je nacrt Zakona dostupan za pregled i javno komentiranje na stranicama e-Savjetovanja. Poduzetnicima su sada velika pomoć Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom Koordinacijskog odbora za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača, ali one su trebale biti objavljene prije barem šest mjeseci kako bi pomogle u pravodobnom planiranju svih potrebnih aktivnosti.
A Rasco?
- U Rascu će najveći izazov uvođenja eura biti prilagodba informacijskih sustava zbog dostupnosti i kvalitete informatičkih stručnjaka, što će za sobom povlačiti znatne troškove, ne samo kroz cijenu prilagodbi nego i kroz privremenu neefikasnost u radu, te nemogućnost da se tijekom godine fokusiramo na digitalizaciju procesa visoke dodane vrijednosti za poslovanje. Uvođenje eura uvrstili smo troškovno i vremenski u planove, pa vjerujem da ćemo se uspješno nositi sa svim izazovima te tranzicije u idućih godinu dana.
Što od ulaganja planirate za ovu godinu?
- Protekla godina za Rasco nije bila godina velikih ulaganja, barem onih u materijalnu imovinu, s obzirom na to da smo 2020. završili velik investicijski ciklus u gradnju i povećanje kapaciteta. Fokus smo usmjerili na povećanje efikasnosti te na projekte istraživanja i razvoja novih proizvoda. Tijekom iduće tri godine ulazimo u nov investicijski ciklus, koji će biti usmjeren na povećanje energetske učinkovitosti, proširenje kapaciteta te daljnja ulaganja u nove visokotehnološke proizvode. S nestrpljenjem očekujemo nove natječaje iz fondova EU koji će nam dati još veći zamah za investiranje i rast.