Dvjesto tisuća ljudi u Hrvatskoj i dalje gleda ilegalni streaming, iako gotovo svi znaju da je to protuzakonito

Prije samo par godina digitalno piratstvo doživljavalo se kao bezopasna alternativa skupim pretplatama, nešto što se otvoreno preporučuje susjedu ili kolegi s posla. Nekoć su se po kvartovima dijelili i cjenici igara i filmova koje smo mogli kupiti na CD-ima i DVD-ima, naravno s popustom na količinu. Danas ta slika više ne postoji.

Ilegalni IPTV i streaming servisi prerasli su u organizirane poslovne modele s pretplatama, oglašavanjem i mrežama preprodavatelja, koji godišnje ostvaruju milijunske prihode na štetu distributera sadržaja, kreativne industrije i nositelja sportskih prava.

Ono što se rijetko spominje jest da korisnici tih usluga rizik ne preuzimaju samo pravno, nego i sigurnosno, jer se iza atraktivne ponude stotina kanala za nekoliko eura mjesečno često kriju platforme koje prikupljaju podatke ili šire zlonamjerni softver. Upravo je taj pomak, od pitanja autorskih prava prema pitanju digitalne sigurnosti, razlog zašto se o piratstvu danas govori drugačije nego prije.

Europski razmjeri

Prema procjenama Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo, oko jedan posto svih korisnika interneta u Europskoj uniji bio je pretplaćen na ilegalne IPTV usluge tijekom 2022. i 2023. godine, što odgovara otprilike četiri milijuna ljudi.

Problem je posebno izražen kod prijenosa sportskih događaja uživo, gdje francuski regulator procjenjuje da je gotovo petina građana tijekom prošle godine pratila utakmice putem ilegalnih kanala, dok u Italiji sličan udio odraslog stanovništva koristi piratski streaming kao dominantan način gledanja sporta.

Slična je slika i na sjeveru kontinenta, gdje je samo tijekom prošlog proljeća više od milijun i pol kućanstava u Finskoj, Švedskoj, Norveškoj i Danskoj bilo pretplaćeno na ilegalni IPTV. Hrvatska po tome ne odstupa značajno od europskog prosjeka.

Hrvatska slika

Telemach je u suradnji s agencijom Ipsos proveo istraživanje na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana kako bi bolje razumio razmjere i uzroke korištenja ilegalnih servisa. Rezultati pokazuju da trećina ispitanika u dobi od 16 do 34 godine poznaje nekoga tko koristi ilegalne IPTV ili streaming usluge, što govori o dostupnosti i učestalosti takvog ponašanja.

Zanimljivije od same brojke jest raskorak koji istraživanje otkriva. Iako gotovo devet od deset ispitanika zna da je piratstvo nezakonito, procjenjuje se da u Hrvatskoj i dalje između sto i dvjesto tisuća ljudi koristi ilegalne IPTV servise. Svijest o problemu, drugim riječima, ne prevodi se automatski u drugačije ponašanje.

Cijena i rizik

Kao glavni razlog za korištenje ilegalnih izvora gotovo polovica ispitanika navodi nižu cijenu, dok trećina ističe jednostavnu dostupnost i širok izbor sadržaja, prije svega filmova, koji se prema istraživanju najčešće konzumiraju na ovaj način. No korisnici sve više prepoznaju i drugu stranu te računice. Više od polovice ispitanika izražava strah od virusa, krađe podataka i online prijevara.

Riječ je o opravdanom strahu, jer se piratske platforme sve češće financiraju upravo prikupljanjem i prodajom korisničkih podataka, a ne samo pretplatama. Podaci pokazuju i jasnu sezonalnost. Posjeti ilegalnim servisima rastu uoči velikih sportskih natjecanja u proljeće i ranu jesen, a padaju ljeti, što dodatno potvrđuje da se piratsko tržište ponaša poput regularne digitalne industrije, prateći sportski kalendar i brzo se prilagođavajući gašenju pojedinih servisa.

Pravni okvir

Hrvatska ilegalni streaming i IPTV tretira prvenstveno kroz propise o zaštiti autorskih i srodnih prava, koji nositeljima prava omogućuju privremene mjere blokiranja ili uklanjanja sadržaja. Tome se pridružuje i europski Akt o digitalnim uslugama, koji je državama članicama dao dodatne mehanizme za brže uklanjanje nezakonitog sadržaja i suradnju s platformama.

Ono što, prema mišljenju struke, i dalje nedostaje jest jasno definiran operativni model koji bi regulatorima, operatorima i nositeljima prava omogućio brzu i usklađenu reakciju, sličnu onoj koju već koriste pojedine europske zemlje uvođenjem takozvanog dinamičkog blokiranja, gdje se jednom odlukom blokada može proširiti i na nove domene bez pokretanja novog postupka svaki put kad pirati promijene adresu.

Vrijedi napomenuti da čak ni najambiciozniji modeli u Europi nisu bez prigovora, talijanski sustav brzog blokiranja tijekom sportskih prijenosa uživo trenutačno je predmet sudskog spora zbog pritužbi na nedostatak nadzora i transparentnosti, što pokazuje da regulacija ovog područja u Europi tek traži svoj konačni oblik.

Važna inicijativa

Svjestan da se rješenje ovog problema ne može tražiti isključivo kroz sudove i tehnologiju, Telemach je krajem prošle godine zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirao okrugli stol i panel-raspravu posvećenu borbi protiv digitalnog piratstva, s ciljem da temu podigne na višu institucionalnu razinu i poveže regulatorna tijela, telekome, medijsku industriju i stručnjake.

Cilj takvih inicijativa nije samo represivan, nego prvenstveno edukativan, korisnici bi trebali razumjeti da svaka pretplata na ilegalni servis, koliko god djelovala bezazleno, otvara vrata modelu koji se financira i njihovim osobnim podacima.

- Rezultati istraživanja koje smo proveli s Ipsosom jasno potvrđuje prisutnost fenomena digitalnog piratstva, ali i raskorak između svijesti o opasnostima i stvarnog ponašanja korisnika, što dodatno naglašava potrebu za kontinuiranom edukacijom, dostupnošću legalnih sadržaja i jačanjem sustavnih mjera zaštite korisnika u digitalnom okruženju - izjavila je Morana Čulo Jovičić, predsjednica Udruženja za telekomunikacijske i poštanske usluge HGK, ali i izvršna direktorica Sektora korporativnih, javnih i veleprodajnih poslova Telemacha.

Iz Telemacha ističu da piratske platforme, uz kršenje autorskih prava, predstavljaju i ozbiljan sigurnosni rizik za korisnike, osobito za mlade koji su najizloženiji digitalnim prijetnjama. Kombinacijom tehnoloških rješenja, suradnje industrije i institucija te kontinuirane edukacije korisnika, cilj je smanjiti utjecaj piratskih servisa i potaknuti odgovorno korištenje digitalnih sadržaja.

Sljedeći koraci

Digitalno piratstvo danas nije pitanje koje se tiče samo telekom operatora ili nositelja autorskih prava. Utječe na cijeli ekosustav, od kreatora sadržaja i sportskih organizacija do distributera i samih korisnika, čija sigurnost i osobni podaci ovise o tome koliko brzo Hrvatska usklađuje edukaciju, regulativu i tehnologiju.

Dok se ta tri elementa ne poslože, brojka od dvjesto tisuća korisnika ilegalnih servisa teško će se smanjiti sama od sebe. Iskustva iz drugih europskih zemalja pokazuju da samo kombinacija dostupnih legalnih ponuda, brže regulative i dosljedne edukacije dugoročno mijenja navike gledatelja, dok represija sama po sebi rijetko donosi trajno rješenje.