Kohezijska politika glavna je ulagačka politika Europske unije iz koje su se u Hrvatskoj financirali gotovo svi najpoznatiji nacionalni projekti, poput Pelješkog mosta, rotora u Zagrebu, dvoraca u Virovitici, Gospodarskog centra Osijek, KBC-a Split ili Biokovo skywalka, iz koje se nabavilo preko 500 ekoloških autobusa u gradovima i 20 elektromotornih vlakova, te su realizirani i brojni drugi projekti.
Istaknuto je to na dvodnevnoj konferenciji o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine koja je održana u Zagrebu. Kohezijska politika bazira se na cilju smanjenja razlika u stupnju razvoja različitih regija, među kojima se posebna pozornost posvećuje ruralnim i manje razvijenim područjima i regijama, poput otočnih ili brdsko-planinskih područja, zbog svoje izloženosti ozbiljnim prirodnim ili demografskim poteškoćama.
Kako je istaknuo predsjednik Vlade Andrej Plenković, "najvažniji segment kohezijske politike je provedba kršćanskog načela solidarnosti među državama članicama Europske unije, odnosno da oni koji su razvijeniji pomognu onima koji su manje razvijeni iz različitih, često objektivnih razloga, te da dostignu prosjek razvoja Europske unije".
Na konferenciji se od sudionika moglo čuti o važnosti zadržavanja količine sredstava za kohezijsku politiku na istoj razini kao i dosad u EU proračunu te pozitivnom primjeru Hrvatske. Zahvaljujući velikim ulaganjima iz kohezije, Hrvatska danas ima 5 posto veći BDP nego što bi imala da nije bilo tih ulaganja, te se vidno ubrzano približava prosjeku razvoja EU zadnjih nekoliko godina. Ulaskom u Uniju 2013. godine, bili smo na 61 posto BDP prosjeka EU, dok smo danas na 73 posto BDP prosjeka EU, što je jasan pokazatelj da Hrvatska raste brže od prosjeka EU i da dostiže razvijenije zemlje članice, što je temeljna zadaća kohezijske politike.
Zadržavanje snažne kohezije u budućnosti, kako je istaknuo predsjednik Povjerenstva za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU-a u Europskom odboru regija Emil Boc, od suštinske važnosti za očuvanje zajedništva Europske unije. Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica u svom je video obraćanju posebno apostrofirala važnost kohezije u adresiranju problema demografije kao jednog od ključnih izazova Europske unije te iznijela konkretan prijedlog da se problem pokuša riješiti njenim uvrštavanjem kao jednog od investicijskih ciljeva kohezijske politike nakon 2027. godine.
Domaćin konferencije i resorni ministar EU fondova Šime Erlić istaknuo je kako je Hrvatska uz pomoć kohezije snažno usmjerila EU fondove prema područjima s razvojnim specifičnostima poput gradova, otoka, brdsko-planinskih i potpomognutih područja, te da imamo na raspolaganju nikad više sredstava za poticanje naših regija. Izrazio je zadovoljstvo velikim odazivom na konferenciju i kazao kako ovo nije samo jedna u nizu od konferencija, nego partnerski dijalog čiji će zaključci biti dostavljeni Europskoj komisiji kao stajalište Republike Hrvatske o budućnosti kohezijske politike.