Mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) imaju za svrhu aktivaciju radne snage i uključivanje nezaposlenih osoba na tržište rada. Jedna od mjera koja je izazvala najviše pozornosti i koja je bila predmetom širokih rasprava u javnosti svakako je Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. SOR). S obzirom na to da je posljednjih mjeseci ipak ispala iz fokusa javnosti - a vidjet ćemo da to nije samo zato što su neke druge teme zauzele medijski prostor - pravo je vrijeme za “pogled unatrag”, tj. kraću analizu efekata SOR-a na tržište rada.
Mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) imaju za svrhu aktivaciju radne snage i uključivanje nezaposlenih osoba na tržište rada. Jedna od mjera koja je izazvala najviše pozornosti i koja je bila predmetom širokih rasprava u javnosti svakako je Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. SOR). S obzirom na to da je posljednjih mjeseci ipak ispala iz fokusa javnosti - a vidjet ćemo da to nije samo zato što su neke druge teme zauzele medijski prostor - pravo je vrijeme za “pogled unatrag”, tj. kraću analizu efekata SOR-a na tržište rada.
Mjera SOR-a uvedena je krajem 2010. s ciljem da se nezaposlenim mladim osobama omogući iskustvo rada u struci, a bila je regulirana Zakonom o radu. Korištenje SOR-a...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....