Studentice Agronomskog fakulteta osvojile prvo mjesto na međunarodnom Green Hackathonu u Budimpešti

Kako potaknuti mlade da kupuju održivije, a da ih se pritom ne zatrpava kompliciranim informacijama o materijalima, certifikatima i proizvodnim procesima? Upravo su se tim pitanjem bavile studentice Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta koje su svojim rješenjem osvojile prvo mjesto na međunarodnom natjecanju 2nd CEEPUS#TASA Green Hackathon, održanom od 1. do 3. lipnja 2026. na Corvinus University of Budapest.

Pobjednički tim činile su studentice diplomskog studija Agrobiznis i ruralni razvitak Leda Peršak, Lorena Mioč, Marta Miloslavić i Tara Goluža, koje su pod mentorstvom asistentice Tajane Štrige razvile projekt pod nazivom „Bridging the Sustainability Gap in Fashion Consumption: Insights for the ReWear Scan Solution“.

Na natjecanju je sudjelovalo devet međunarodnih timova sastavljenih od studenata različitih područja, a zadatak je bio ponuditi inovativna rješenja za izazove održivosti. U konkurenciji studenata iz više zemalja zagrebački se tim istaknuo sposobnošću povezivanja ekonomskih, društvenih i okolišnih aspekata održivosti te pretvaranja istraživanja u konkretan poslovni koncept.

Održivost u modnoj industriji

Tema projekta bila je usmjerena na jedan od velikih paradoksa suvremenog potrošačkog društva. S jedne strane, sve više ljudi deklarativno podržava održivost i odgovornu potrošnju, dok s druge strane njihove kupovne navike često govore nešto sasvim drugo. Upravo su taj raskorak između stavova i ponašanja studentice odlučile istražiti kroz problem održivosti u modnoj industriji.

Ono što njihov projekt čini posebno zanimljivim jest činjenica da nije nastao samo kao akademska vježba. Studentice su provele istraživanje među mladim potrošačima kako bi bolje razumjele što zapravo utječe na njihove odluke pri kupnji odjeće. Rezultati su pokazali da velika većina ispitanika prepoznaje utjecaj modne industrije na okoliš i smatra održivu modu važnom za budućnost, no u stvarnim kupovnim situacijama i dalje najčešće prevladaju cijena, dostupnost proizvoda i navike potrošača.

Odgovor su pokušale pronaći kroz ideju aplikacije ReWear Scan. Zamisao je jednostavna – korisnik bi prilikom kupnje skenirao etiketu ili barkod proizvoda, a aplikacija bi u svega nekoliko sekundi ponudila procjenu njegove održivosti, sastava materijala i razine transparentnosti proizvođača. Na taj bi način informacije koje su danas često teško dostupne ili nerazumljive postale jednostavne i dostupne upravo u trenutku donošenja odluke o kupnji. Upravo je spoj istraživanja tržišta, održivosti, digitalnih tehnologija i poduzetničkog razmišljanja bio jedan od razloga zbog kojih je projekt privukao pozornost međunarodnog žirija.

Važna pitanja današnjice

Ujedno, ovaj uspjeh pokazuje koliko se područje agronomije danas promijenilo. Iako mnogi Agronomski fakultet još uvijek prvenstveno povezuju s proizvodnjom hrane, studenti Agrobiznisa i ruralnog razvitka sve češće rade na temama održivosti, poduzetništva, digitalnih inovacija, upravljanja projektima i ponašanja potrošača. Studij studentima pruža priliku da stečena znanja primjenjuju na stvarne društvene i poslovne izazove te razvijaju kompetencije koje su sve traženije na suvremenom tržištu rada.

„Ovakva natjecanja studentima pružaju priliku da rade na stvarnim problemima, surađuju s kolegama iz različitih zemalja i steknu iskustva koja ih pripremaju za tržište rada. Upravo je povezivanje teorije i prakse jedna od najvećih vrijednosti studija Agrobiznis i ruralni razvitak“, istaknula je mentorica tima Tajana Štriga.

Uključenje studenata u znanstvene i stručne projekte, studentske mobilnosti, međunarodna natjecanja, terenske nastave, riješavanje konkretnih tržišnih problema i suradnja s partnerima iz različitih sektora važan su dio obrazovanja koje studentima omogućuje da tijekom studija steknu iskustva izvan učionice i razviju vještine potrebne za uspješnu karijeru.

Prvo mjesto osvojeno u Budimpešti veliko je priznanje studenticama, njihovoj mentorici i Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, ali i potvrda da hrvatski studenti mogu ravnopravno konkurirati najboljim europskim timovima kada je riječ o inovacijama, održivosti i razvoju rješenja za izazove budućnosti.