ulazna vrata juga

Zračna luka Split lani srušila rekord s 3,9 milijuna putnika

U Zračnoj luci Sveti Jeronim redovito prometuje više od 40 zračnih prijevoznika, održavajući mrežu letova koja obuhvaća 80-ak odredišta

Rekordi, novi terminal i letovi preko oceana: priča o uzletu dalmatinske zračne luke.

Zračna luka Split

U Zračnoj luci Sveti Jeronim redovito prometuje više od 40 zračnih prijevoznika, održavajući mrežu letova koja obuhvaća 80-ak odredišta

Zračna luka Sveti Jeronim, smještena na uskom obalnom pojasu između Kaštelanskog zaljeva i planinskog zaleđa, posljednjih je desetljeća izrasla u jedno od najdinamičnijih prometnih čvorišta ovog dijela Mediterana. Blaga mediteranska klima tijekom cijele godine pruža vrlo povoljne uvjete za letenje, što značajno doprinosi visokoj razini operativne sigurnosti i učinkovitosti.

Za putnike koji prvi put dolaze u ovaj dio Hrvatske, slijetanje u zračnu luku često je doživljaj sam po sebi: s jedne strane otoci, s druge planine, a između njih prostor na kojem su se stoljećima razvijali gradovi Split, Kaštela i Trogir. Zračna luka Sveti Jeronim prirodno je prometno središte Dalmacije koje obuhvaća desetke otoka, povijesne gradove i jedan od najrazvedenijih obalnih krajolika u Europi. Upravo je taj spoj prirodne ljepote i bogate kulturne baštine pretvorio Zračnu luku Sveti Jeronim u nezaobilaznu stanicu za milijune putnika.

Poboljšani kapaciteti

Počeci zračne luke sežu u 1966. godinu, s infrastrukturom skromnog kapaciteta koja je mogla opsluživati ograničen broj zrakoplova. Dok su nekada glavninu prometa činile domaće linije i nekoliko sezonskih međunarodnih letova, danas je situacija bitno drukčija. Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina, kako je rastao broj turista koji su dolazili na Jadransku obalu, povećala se potreba za proširenjem i modernizacijom zračne luke. 1979. godine dovršen je novi putnički terminal, a već 1987. prvi put je zabilježeno više od milijun putnika. Tijekom Domovinskog rata promet civilnih zrakoplova i putnika bio je smanjen, ali je zato promet vojnih zrakoplova, putnika i tereta znatno narastao. S obzirom na kontinuirani porast prometne potražnje nakon 2000. godine, provedeni su brojni projekti proširenja i modernizacije infrastrukture. Postojeći putnički terminal je 2004. godine proširen i u cijelosti obnovljen, čime su se osjetno povećali operativni kapacitet i razina kvalitete usluga. Značajan trenutak dogodio se 2011., kada je dodatno proširena stajanka za zrakoplove, čime su poboljšani kapaciteti i operativna efikasnost zračne luke.

Osobito značajan poticaj rastu broja putnika bio je ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, kada se u narednih pet godina promet udvostručio i dosegnuo razinu od tri milijuna putnika godišnje.

Još bolje iskustvo

Proširenjem putničkog terminala 2019. realiziran je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata, čime je višestruko povećana raspoloživa površina terminala, pritom primjenjujući najmodernija tehnološka rješenja te uvodeći najviše operativne i kvalitativne standarde. Moderni kompleks, osim što je povećao kapacitete, znatno je unaprijedio iskustvo putovanja. U istoj godini ostvaren je rekordni godišnji promet od 3,3 milijuna putnika.

Nakon kratkotrajne stagnacije zbog pandemije covida, već je 2023. godine nastavljen rast broja putnika te je tako u 2025. zabilježen novi rekordni promet od 3,9 milijuna putnika.

Više od 40 zračnih prijevoznika posljednjih godina redovito prometuje u zračnoj luci, održavajući mrežu letova koja obuhvaća 80-ak odredišta. Iako je riječ ponajprije o europskim tržištima, ove godine najavljen je i važan iskorak - prva redovita izravna interkontinentalna linija, i to prema New Yorku.

image

Najavljena je prva redovita izravna interkontinentalna linija prema New Yorku

Jedna od posebnosti strukture prometa zračne luke jest izrazita sezonalnost. Nakon umjerenijeg ritma tijekom zimskog perioda slijedi ubrzani rast prometa koji u vršnim ljetnim mjesecima doseže gotovo 800 tisuća putnika, čime Zračna luka Sveti Jeronim postaje jedna od najprometnijih u jugoistočnoj Europi.

Utjecaj na okoliš

Planovi za budućnost uključuju proširenje kapaciteta sukladno prometnoj potražnji, daljnji rast kvalitete usluga, digitalizaciju i provedbu ekološki održivih projekata kako bi se minimizirao utjecaj zračne luke na okoliš.

Za stanovnike Srednje Dalmacije zračna luka je poveznica sa svijetom, a za milijune posjetitelja početna točka susreta s jedinstvenom kombinacijom povijesti, krajolika i mediteranskog načina života. U vremenu kada se globalni turizam ubrzano mijenja, Zračna luka Sveti Jeronim suočava se s novim izazovima kao što su održivost prometa, upravljanje vršnim opterećenjima i očuvanje okoliša. Međutim, jedno je sigurno - dok god milijuni putnika traže put prema suncu, moru i kamenom nasljeđu Dalmacije, Zračna luka Sveti Jeronim ostat će jedna od najvažnijih ulaznih vrata hrvatskog juga.

Zračna luka Split lani srušila rekord s 3,9 milijuna putnika

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2026 22:39