Naš novi svijet je svijet totalne povezanosti. U Jutarnjem i Hrvatskom Telekomu oduvijek smo znali kako nas tehnologija i digitalni alati povezuju i omogućavaju nam da učvrstimo veze, podijelimo informacije, ideje, rješenja, resurse, da funkcioniramo, pokažemo solidarnost, empatiju, pomognemo onima kojima je potrebno. Mnogima među nama život se u posljednje vrijeme radikalno promijenio, a povezanost, tehnologije i internet omogućili su da se naši poslovni životi odvijaju potpuno online, a uvelike i privatni kontakti. Kad smo povezani, sve je moguće. To smo pokazali u posljednja dva mjeseca. Kako će izgledati naši životi, naš svijet, cijele industrije i društvo u budućnosti?
Nikola Dujmović, osnivač Spana, jedne od najvećih hrvatskih IT kompanija s više od 500 zaposlenih, od čega šezdeset izvan Hrvatske, ni sekunde nije razmišljao kad sam ga pitao kani li modus rada od kuće nastaviti i kad se riješimo koronavirusa. "Da", rekao mi je, iako se, dodaje odmah, u više navrata ranije protivio sličnim inicijativama.
- Mislio sam da je timski rad ključan, a da je za to potrebno imati ljude na okupu - kaže.
Sad kad ih je pandemija (ili epidemiolozi) natjerala da u kompaniji postave infrastrukturu koja ih stalo drži sve povezanima pokazalo se da ljudi kojima odgovara takav način rada postaju produktivniji. Ne gubi se vrijeme na putovanje na posao, čovjek zna što mu je posao i trudi se da ga obavi u najkraćem mogućem roku u vrijeme koje njemu najviše odgovara.
Dugo se smatralo da su rezervne lokacije ili agregati ključni za nastavak poslovanja i održavanje tehnoloških sistema u slučaju prirodnih katastrofa ili velikih kriza (eng. disaster recovery), a sada se, kaže Dujmović, pokazalo nešto sasvim drugo: - Ključna je sposobnost organizacije da se preseli kući i organizira novi način rada. To je novi disaster recovery. Za to ti ne trebaju agregati, nego komunikacijski alati i nova pravila interne komunikacije.
Nikola Dujmovic, direktor tvrtke SPAN
Kriza uzrokovana koronavirusom, dodaje, promijenila je način razmišljanja. - Nikad nije bila važnija komunikacijska infrastruktura u vlastitom domu. To je sada na listi naših prioriteta - provjeriti i osigurati dovoljnu kvalitetu infrastrukture za rad od kuće - napominje Dujmović.
Span je ozbiljna kompanija koja svoje usluge nudi velikim klijentima na cijelom svijetu. Imaju vlastitu poslovnu zgradu u Koturaškoj i još su popunili tri kata Hoto tornja. Dovoljno je reći da rade za McDonald's i Starbucks pa da čovjeku budu jasni razmjeri posla.
U malim kompanijama priča se ponekad razvijala drukčije. Kad je Tomislav Gavazzi svoju tvrtku Infoarena, koja se u to vrijeme bavila organizacijom konferencija i evenata na prostoru bivše države, 2009. preselio iz unajmljenog uredskog prostora na internet, mnogi su mislili da je to zadnji očajnički potez malog, ali upornog zagrebačkog poduzetnika. Deset godina poslije njegov biznis pokazao se prilagođenijim na krizu od većine ostalih, pa i onih najvećih.
- I dalje se sastajemo povremeno, ali rijetko, uglavnom na samom početku i prije finiša novog projekta, sve ostalo radimo telefonom ili online - rekao mi je Gavazzi dok smo razgovarali ovaj tjedan o novim pravilima u poslovanju nakon pandemije. Tvrtka je u međuvremenu promijenila ime u Business Sailing, svojim klijentima iz menadžerskog top ešalona nudila je miks jedrenja i konferencijskog sadržaja, a onda ju je koronavirus opet gurnuo u zonu virtualnog. Ograničenje kretanja zaustavilo je jedrenje, ostale su online konferencije, kratki dvosatni eventi čija je posjećenost iznenadila i same vlasnike. - Imamo stotine prijavljenih - kaže Gavazzi. I dalje nema ured, tajnicu dijeli s još četiri male tvrtke (vidio ju je samo dvaput, kad ju je zaposlio i uoči Božića, kako bi joj, kaže, pristojno, ljudski čestitao), svi suradnici su umreženi, njihov broj i sastav mijenja se ovisno o sadržaju projekta.
Gavazzijev zaokret u virtualno više se ne smatra rezervnom, štedljivom varijantom biznisa kakvu je još početkom prošle zime prihvaćalo tek četiri posto kompanija. Otkad je u ožujku pandemija Covida-19 blokirala uobičajeni ritam biznisa, 88 posto kompanija u EU većinu je svojih zaposlenika, sve one koji rade u uredima, uputila na rad iz vlastitog doma. Danas mnoge od njih razmišljaju da tu praksu zadrže i nakon pandemije. Nedavno istraživanje konzultantske tvrtke Roland Berger pokazalo je da 45 posto europskih tvrtki u sljedećih pet godina očekuje porast broja zaposlenih koji će za njih raditi od kuće. Među anketiranim zaposlenicima njih 35 posto odgovorilo je da bi ostavilo stalan posao ako bi im se otvorila mogućnost rada iz vlastitog privatnog prostora, uz objašnjenje da bi im to omogućilo veću fleksibilnost i bolju organizaciju privatnog života.
Hrvatske zaposlenike, većinom sklone tradicionalnim modelima rada iz ureda, na promjenu je natjerao strah od koronavirusa. Početkom ožujka, s prvim danom epidemioloških mjera, na posao je otišlo pedeset posto manje zaposlenih nego u veljači. Taj broj smanjio se u travnju za dodatnih 33 posto. Do popuštanja mjera rad od kuće prihvatilo je najmanje 700 tisuća hrvatskih radnika. Istraživanje globalne konzultantske tvrtke Gartner provedeno u travnju pokazalo je da 74 posto kompanija danas ozbiljno razmišlja o tome da dio zaposlenih zadrži u kućnom režimu rada, svaka četvrta kompanija kani na taj način organizirati barem petinu zaposlenih.
Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja
Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja uvjerena je da rad od kuće neće biti dominantan način obavljanja uredskih poslova, ali slaže se da će nakon ove krize postati mnogo prisutniji. - Rad od kuće kompanije su počinjale uvoditi u sve većoj mjeri i prije ovih novih okolnosti jer zaposlenici žele fleksibilnije modele rada - kaže Deranja i dodaje kako je HUP već mnogo puta isticao da naše radno zakonodavstvo rad od kuće, odnosno rad na daljinu, uglavnom i dalje tretira s puno ograničenja koja idu na štetu onih zaposlenika koji žele raditi na drugačiji način. Sada će rad od kuće postati standard.
- Gotovo sve kompanije takvu će mogućnost ponuditi zaposlenicima kao povremenu opciju i zato moramo bolje pripremiti zakon - kaže.
Mijenja se i način vrednovanja posla. Deranja objašnjava kako uspješne tvrtke, u pravilu već sada, plaće i nagrade vežu uz rezultate, a ne isključivo uz broj radnih sati. U obzir se uzima i razina produktivnosti i kvaliteta obavljanja posla, i to su puno važniji elementi pri nagrađivanju i napredovanju od toga koliko sati provodite u uredu. Privatni sektor tako već funkcionira.
Usporedo s promjenama u biznisu, mijenjaju se zaposlenici, mijenjaju se i konzumenti. Hrvati su i dosad bili skloni internetskom shoppingu, novost je da se od uvođenja epidemioloških mjera trendu priključila i svaka treća osoba starija od 50 godina, što je dosad bila svojevrsna generacijska granica u raširenijem korištenju novih tehnologija. Jednako tako, trećina Hrvata, u nemogućnosti da kupuje na gradskim tržnicama, izabrala je kupovinu izravno od OPG-a. Istraživanje koje je provela agencija Equestris pokazalo je da će u budućnosti svaki drugi Hrvat online kupovati hranu, ali i proizvode za higijenu i čišćenje.
Agron Kadiu, direktor Sektora podrške i prodaje malim i srednjim korisnicima u Hrvatskom Telekomu, kaže kako je Hrvatskom Telekomu od samog početka pandemije jasno da digitalizacija i digitalni život nisu prolazna atrakcija, nego će biti konstanta i u budućnosti.
- Tehnologija, kako u smislu telekomunikacijske infrastrukture i podatkovnih centara, tako i u smislu platformi i usluga "u oblaku", daleko je spremnija za preseljenje života online nego što su to ljudi bili donedavno - kaže Kadiu.
Ova nam je pandemija, između ostalog, jasno pokazala i to kako su ograničenja u poimanju onoga što je sve moguće prebaciti online, zapravo, samo u našim glavama. Kadiu je uvjeren da će "virtualne kave" na Skypeu nakon ukidanja ograničenja kretanja i dalje biti česte gotovo poput onih na terasama omiljenih kafića. Smatra da će novi servisi zaživjeti i razvijati se daleko šire od danas već uvriježenog online shoppinga. Njihova uspješnost ovisi samo o tome koliko će dobro rješavati probleme ljudi zbog kojih su uvedeni. Također, i brojne će se druge mogućnosti koje nam donosi digitalizacija koristiti i dalje jer su naprosto bolje od alternative.
- Ako su prednosti očite, zašto bismo s time prestali kad kriza prođe? Hrvatski Telekom je tako primjerice naš cijeli pozivni centar s gotovo tisuću djelatnika uspješno preselio na rad od kuće, a pritom smo zadržali jednako visoku razinu kvalitete i dostupnosti za naše korisnike, a zadovoljni su i zaposlenici - govori mi Kadiu.
Agron Kadiu, direktor Sektora podrške i prodaje malim i srednjim korisnicima u Hrvatskom Telekomu
I u jednoj od naših najvećih proizvodnih kompanija, koprivničkoj Podravci, kažu kako su im "kontinuirana i dugoročna ulaganja u najmoderniju IT infrastrukturu omogućila vrlo brzu tehničku prilagodbu i organizaciju intenzivnijeg rada od kuće u vrlo kratkom roku, uz minimalne dodatne troškove". Rad od kuće, kažu, ubrzao je i proširio korporativnu primjenu novih digitalnih komunikacijskih alata u svakodnevnom radu (pa su Microsoftov Teams i Skype for Business postali standardni alati), što je pak omogućilo kontinuitet komunikacije i stabilnost poslovnih procesa u kompaniji u izvanrednim okolnostima. Ističu kako su ovo iskustvo i nove stečene digitalne vještine, nesumnjivo, korisne i za neke nove moguće izazove koji kompaniju očekuju u budućnosti, ali ipak, zaključuju, u Podravki ne planiraju nastavak rada od kuće nakon normalizacije stanja i ukidanja epidemioloških mjera.
U okruženju svjetske pandemije, straha i neizvjesnosti života s virusom, od kompanija se, kao treći trend koji uočavamo, sve više traži pojačana društvena odgovornost, veća uloga u razvoju zajednice i još veći fokus na potrebe korisnika i zaposlenika. Studija koju je nedavno objavio McKinsey zaključuje kako će uspješne kompanije ubuduće transformirati ulogu upravljačkih procesa te će se stvaranje nove vrijednosti promatrati kroz optiku njezine korisnosti za krajnjeg kupca, a ne samo za vlasnike (dioničare). To uključuje veći naglasak na kvalitativni razvoj proizvoda, inovativan pristup kupcu (i pozitivnom iskustvu koje mu pruža personalizirana suradnja s kompanijom), kao i briga o održivosti okoliša. Tako restrukturiran pristup upravljanju kompaniju bi trebao učiniti otpornijom na moguće buduće vanjske šokove, poput ovoga koji je stigao s pandemijom. Ubuduće, smatraju u McKinseyju, otpornost kompanije vrednovat će se jednako kao cijena poslovanja i učinkovitost zaposlenih i menadžmenta.
Bain&Company, u Hrvatskoj možda najmanje poznata tvrtka iz velike konzultantske trojke (McKinsey, Boston Consulting Group, Bain&Co.), u krizi prepoznaje dosad najveću priliku da se svijet okrene prema održivom modelu razvoja. Njihove četiri preporuke menadžerima s vrha piramide mogu zazvučati obično i očito, kao "Božje zapovijedi", ali zapravo je riječ o četiri važne točke: prvo, odnosite se prema zaposlenicima pravedno, drugo, odnosite se pravedno prema korisnicima i dobavljačima, treće, pomozite široj zajednici i, četvrto, razmotrite kritične odluke u okviru održivosti. Boston Consulting Group (BCG) predviđa svijet u kojem će biti uspješni oni lideri biznisa koji težište stavljaju na zajedništvo, koji svoje top menadžere osposobe da u krizi budu predvodnici, da pomažu svojim zaposlenicima i njihovim obiteljima, grade i jačaju ekosustav u kojem djeluju i da u svojem poslovanju uvijek imaju na umu veću svrhu.
Jesmo li spremni za takve promjene?
Tehnologija i telekomunikacijska infrastruktura temelj su bez kojega ovakvi modeli rada uopće nisu mogući, smatra Gordana Deranja. Svjetska pandemija ubrzala je digitalizaciju poslovanja i u Hrvatskoj, sada moramo učiniti sve da se taj proces nastavi jednako intenzivno jer podiže konkurentnost gospodarstva i kvalitetu života.
- Hrvatski Telekom digitalizaciju društva vidi kao jednu od svojih najvažnijih zadaća - kaže Kadiu i dodaje: - Naša je misija nastaviti s pružanjem niza mogućnosti za premošćivanje digitalnog jaza, a od čega jasne i opipljive koristi već danas imaju i gospodarstvo i društvo u cjelini. Digitalizacija svima omogućava pristup najnovijim tehnologijama - to nas čini konkurentnijima, a konkurentnost je ono što dugoročno donosi stvarnu sigurnost. Ova kriza vrlo plastično nam je pokazala koliko je sigurnost stalnog zaposlenja bez otpornosti poslovanja zapravo prividna te je potvrdila koliko je važan agilni mentalni sklop organizacije.
Svi naši sugovornici slažu se u jednom: promjena nabolje nužna je i neizbježna. Brzina kojom će se ona događati ovisi, prije svega, o našoj spremnosti da je prihvatimo. Najvažnije je neprestano ukazivati na važnost tempa kojim ćemo promjenu usvajati. Oni koji u tome budu brži bit će u boljoj poziciji, konkurentniji od onih koji odluče čekati.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma
