Zbog ‘otimanja’ zarade bankama nazivaju ga Robinom Hoodom. Financijsko-tehnološki startup koji je osnovao zajedno s partnerom 2011. godine, TransferWise, jedan je od najvrjednijih u Velikoj Britaniji, a izgradili su ga nudeći uslugu jeftinog i brzog slanja novca širom svijeta uz pomoć mobilne aplikacije. Već drže 0,5 posto globalnog tržišta, transferiraju oko četiri milijarde dolara mjesečno i imaju četiri milijuna korisnika. On je pak Taavet Hinrikus, ima 37 godina, Estonac je, i ovog je tjedna bio u Zagrebu jer je u međuvremenu postao i poslovni anđeo te je uložio u razvoj obećavajućeg hrvatskog robotičkog startupa Gideon Brothers koji su osnovali Matija Kopić i Milan Račić te okupili, kaže, fantastičan tim.
Dok smo razgovarali u klubu Katran, gdje je uz silni entuzijazam upravo bio prezentiran prvi industrijski robot Gideon Brothersa, pitamo ga kako je zaradio titulu Robina Hooda. Odgovara da TransferWise ‘vraća’ ljudima novac koji bi oni inače davali bankama za previsoke naknade, zapravo skriveni nepovoljniji tečaj pri međunarodnim transferima.
- Uočili smo globalni problem i uspjeli smo naći deset puta bolje rješenje za njega od postojećih - odgovara Hinrikus, a upravo to je i glavni sastojak recepta za poslovni uspjeh koji je ranije toga dana dao mladoj publici na predavanju koje je održao u najvećoj dvorani zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva (FER). Među studente su ga doveli gideonovci, sugerirajući im pritom da razmjenjuju međusobno ideje i budu poduzetni. - U Hrvatskoj nema boljeg mjesta za pokretanje tehnološke kompanije od FER-a - rekao im je Kopić.
Zapošljavaju 1300 ljudi
A što transferwiseovci rade tako dobro? Najlakše ih je opisati kao ‘Skype za transfer novca’, a uspjeli su u svijetu kojim su dotad vladale banke, ometane samo američkim PayPalom i Western Unionom. Na poslovnu ideju su došli jer su, radeći u Londonu, često slali novac u Tallinn i bili šokirani koliko pritom svaki put izgube novca.
- Vrlo je jednostavno kako smo uspjeli. Fokusirani smo na primjenu nove tehnologije. I manje smo pohlepni - kaže Hinrikus, dodajući kako nema baš nikakvog realnog razloga da slanje novca elektronskim putem bude skupo.
Čak su, dodaje, prosječno pet do 10 puta jeftiniji i od PayPala. Od lani su njihove usluge dostupne i u Hrvatskoj, trenutno su fokusirani na daljnje širenje svoje platforme za poslovne korisnike, a i dalje režu i naknade za novčane transfere. Apetiti za rast biznisa im ni izbliza nisu splasnuli. Zapošljavaju oko 1300 ljudi, nekoliko stotina i u Estoniji odakle su obojica osnivača.
Uspjeh je inicijalno bio potaknut i gerila marketingom, a predstavljali su se kao pobunjenici protiv “zlih banaka u Londonu”, čega se prisjeća i Ivo Špigel, zagrebački poduzetnik, osnivač Perpetuum Mobile, i publicist koji je Hinrikusa i partnera mu Krista Käärmanna upoznao prije sedam godina, u londonskom akceleratoru Seedcamp, kada je TransferWise lansiran i tražio prve ulagače. Špigel mu je posvetio poglavlje u svojoj podebljoj knjizi intervjua “The European Startup Revolution” izdanoj 2015. godine.
Iz tog vremena seže i Hinrikusovo poznanstvo s Matijom Kopićem, Osječaninom koji je na istom događaju u Londonu predstavljao svoj prvi startup, Farmeron. Obojica su tada svojim nastupima i idejama osvojili investitore, ali Kopićev Farmeron ipak nije kasnije doživio planetarni uspjeh, prodan je u međuvremenu Amerikancima, dok se on sam odvažio na novi pothvat, Gideon Brothers.
Hinrikus i Käärmann su, nakon londonskog pokliča: “Uzimamo novac od bankara i vraćamo ga vama!” izazvali eksploziju aplauza 300-tinjak ljudi u dvorani, većinom investitora, piše Špigel. Danas se Hinrikus tog vremena i poznanstva s Kopićem prisjeća kao “pohađanja dječjeg vrtića”. Više se ne predstavljaju baš na takav način, to je bilo marketinško rješenje za ono doba; ipak na svojim internetskim stranicama, tražeći nove zaposlenike, kažu im da žele revolucionare jer rade na preokretu jedne goleme industrije. Načelno, kako je Hinrikus govorio i studentima na FER-u, iza dosadašnjeg senzacionalnog poslovnog uspjeha je stav: “Get busy and do it!”
Pravi jednorog
TransferWise je dosad primio ukupno oko 400 milijuna dolara ulaganja od različitih, ali vrlo poznatih američkih i europskih investitora, poput Petera Thiela i Richarda Bransona te fonda Andreessen Horowitz. Iskustva s njima su, kaže Hinrikus, vrlo dobra i bili su im od pomoći, ne samo financijski, oni znaju kako se dižu kompanije, brzo i globalno. Zadnja valuacija kompanije doseže 1,6 milijardi dolara, što ih čini ‘jednorogom’, kako se u startup svijetu krsti one koji premaše milijardu dolara. No Hinrikus o tom statusu niti brojci ne želi pričati kao ni otkrivati koliko su investitorima ustupili vlasničkog udjela.
Zadnja ulagačka runda bila je prije godinu dana, kada su prikupili 280 milijuna dolara od Old Mutual Global Investors i fonda rizičnog kapitala iz Silicijske doline IVP (uložili su, primjerice i u Netflix). Kako je objavljeno po medijima, Hinrikusov je udjel tada procijenjen na oko 300 milijuna dolara, a on i Käärmann drže sada zajedno oko 40 posto TransferWisea.
- Ta valuacija nije zapravo važna brojka. U pitanju je procjena dana u jednom trenutku - objašnjava.
Lani im je prihod bio 117 milijuna funti (sjedište je kompanije u Londonu), dvostruko u odnosu na godinu prije, i profitabilni su. Zasad ne razmišljaju o inicijalnoj javnoj ponudi, ali svjestan je da će i to vjerojatno jednom doći na red s takvim rastom poslovanja.
Je li Hinrikus, koji je bio i prvi zaposlenik Skypea te je dugo u njemu ostao raditi, pa i kad je već osvojio svijet, zaista jedan od najbogatijih Estonaca, kako ga mediji predstavljaju?
- Ne znam. Na takva pitanja, iskreno, nikad ne odgovaram. Liste najbogatijih ljudi smatram glupima i ne upuštam se u to. Imam suprugu i dvoje djece. Prilično sam sretan - rekao nam je.
Osjeća se, međutim, kao ambasador Estonije koji pritom ulaže u razne projekte u svojoj zemlji i svijetu.
- Prilično je besmisleno skupljati novac i umrijeti s njim. Treba ga dobro iskoristiti - poručuje.
Hinrikus je lani, nakon sedam godina operativnog vođenja TransferWisea, ulogu glavnog izvršnog direktora prepustio partneru. On je u nadzornom odboru.
- Stvaranje kompanije je istodobno i sprintanje i maraton. Jako je zabavno, ali je i prilično iscrpljujuće. Htio sam nakon sedam godina takve trke imati više vremena za sebe i obitelj kao i neke druge projekte koji su mi važni - objašnjava.
Još uvijek dosta vremena provodi u TransferWiseu, ali sve više je aktivan kao investitor. Iznos ne želi otkriti, ali dosad je uložio u 50-ak startupa u svijetu, u iznosima od 10 tisuća eura do nekoliko milijuna eura.
Postao je i filantrop. Zajedno s još 30-ak estonskih poduzetnika, što uključuje i one iz najnovijeg estonskog startupovskog hita Taxify - odnedavno pruža usluge i u Zagrebu, a na razgovor smo došli i otišli koristeći baš tog konkurenta Ubera - pokrenuo je prošlog tjedna milijun eura vrijedan fond za obrazovanje nazvan Good Deed (Dobro djelo). Na ideju je došao ljetos, u razgovoru s Martinom Villigom iz Taxifya. Nova generacija estonskih poduzetnika tako želi podržati inicijative u sektoru obrazovanja. Estonski đaci, za razliku od hrvatskih, odlično prolaze na PISA testovima, ali, kako kaže Hinrikus, postoje problemi. Recimo, sve manje mladih ljudi izabire nastavničku profesiju te je danas većina nastavnika u Estoniji starije dobi (najstariji su među OECD zemljama).
- Društvo ne pridaje dovoljno važnosti nastavnicima u odnosu na ono što zaslužuju - tumači, dok je nama preostalo samo da kimamo glavom i pitamo se kada će u Hrvatskoj to sinuti nekom poduzetniku-filantropu.
U Estoniji se presporo usvajaju inovativne tehnike predavanja i učenja, a premalo je i STEM vještina koje se uče u školi, nabraja on dalje. Također, treba povećati broj mladih Estonaca koji nastavljaju školovanje nakon obaveznih devet godina…
Budite kao Estonija
Hinrikus je oko tog fonda prilično ozbiljan, ali njegov angažman u Estoniji tu ne prestaje. Već godinama je savjetnik estonske vlade, a idućeg će tjedna, kaže nam, s predsjednicom države Kersti Kaljulaid lansirati projekt e-Residency 2.0. U pitanju je projekt digitalne nacije za globalne građane koji ulazi u novu fazu, a detalji su zasad skriveni. Estonija je, naime, prva zemlja koja je ponudila stjecanje e-Residency, digitalne osobne iskaznice iza koje stoji vlada, bilo kojem pojedincu na svijetu, a čime se omogućuje sloboda pokretanja i upravljanja biznisom u EU ambijentu.
Treba li Hrvatska sanjati da bude kao Estonija, pitamo Hinrikusa.
- Naravno da trebate. Trebate vladu koja cijeni značaj tehnologije, koja razmišlja o tome kako učiniti vlast efikasnijom i boljom za građane uz pomoć tehnologije - odgovara.
Estonija je bila supersretna da je odmah, na početku tranzicije imala takvu vlast, dodaje. Danas uživa epitet digitalne nacije. Njegov angažman u tom području inicirala je sama vlada, iz nje je došao poziv, a njegov stav je: “Ne možete samo upirati prstom i govoriti to i to ne valja, morate pomoći. Estonija je vrlo mala, kao i Hrvatska. Vlada mora angažirati sve koje može, a kod nas postoji 20 ili 30 ljudi koji grade uspješne startupe”.