Poslujemo, ali nedovoljno. Bolje je od nule, ali daleko od pravih brojeva, tom je kratkom rečenicom Davor Simičić, vlasnika pivovare Varionica, objasnio sadašnje stanje craft pivovara u Hrvatskoj koje su se, kao i većina drugih industrijskih grana, našle na udaru nove krize.
Iako prema procjenama upućenih u tu tematiku craft pivovare čine samo nešto više od dva posto pivske industrije u Hrvatskoj, ta gospodarska grana godišnje izravno i neizravno u državnu blagajnu upumpa nešto više od 4,2 milijarde bruto dodane vrijednost. Zbog svoje uske niše, manjih pogona i snažne povezanosti s HoReCa sustavom, craft pivari zapali su u velike probleme zbog zatvaranja hotela i ugostiteljskih objekata. Kako ističe Miroslav Šuvak iz Nove runde, ugostiteljstvo i hotelijerstvo činilo im je oko 90 posto poslovanja.
Moratorij na kredit
- Mi smo možda u malo drukčijoj poziciji od ostalih craft pivara jer nam je točeno pivo glavni izvor zarade. Naravno, limenke koje smo na tržište izbacili prošle godine poboljšale su financijsku stabilnost tvrtke pa nam one sada izvlače ‘hladni pogon’. Pogledamo li brojke, u ožujku smo bilježili pad od 30 posto s obzirom da su barovi dio mjeseca bili otvoreni. Travanj, pak, prikazuje sasvim drukčiju sliku i vidljiv je pad i od 80 posto. Osim toga, nedavno smo imali investiciju od otprilike 5,4 milijuna kuna za koju smo zasad dobili moratorij na kredit, ali pitanje je što će se dogoditi kad završi ta mjera - istaknuo je.
Miroslav Šuvak
Sa sličnim problemima susreli su se i ostali pivari. Da zbog pandemije koja je zahvatila cijeli svijet ne bi morali staviti ključ u bravu, odlučili su svoje poslovanje umjesto dosadašnjoj prodaji u barovima, okrenuti onoj internetskoj.
- Nakon zatvaranja kafića i restorana uveli smo online prodaju putem naših distributera i partnera. Taj nam je kanal jednim dijelom nadoknadio izgubljeno pa smo trenutačno na 50 posto prometa u odnosu na prije - dodao je Bruno Blažičko, suvlasnik pivovare PriMarius.
U ovoj situaciji Šuvak je našao i jednu pozitivnu stranu, a to je upravo okretanje potrošača internetskim trgovinama.
- I mi smo kao i ostali kolege pokrenuli internetsku prodaju putem naših partnera, zbog čega nam je prodaja limenki skočila više od očekivanog. Super je to što su ljudi sada svjesni činjenice da kupnja putem interneta ne mora nužno biti loša. Bez ikakvih problema iz udobnosti svog doma mogu naručiti bilo što, bez čekanja u redovima. No, unatoč pozitivnim rezultatima, takva vrsta prodaje ne može zamijeniti kafiće - objasnio je.
Ipak, poduzetnici su odlučili zadržati sve zaposlenike usprkos zatvaranju jednog cijelog prodajnog kanala.
Krenuli webshopovi
- Povukli smo mjere potpore koje je donijela Vlada i one su nam uvelike olakšale ovu situaciju. Osim mjera za očuvanje radnih mjesta, zatražili smo moratoriji na glavni kredit kojim smo pokrenuli novi pogon. Osim njega imali smo i ostale investicije, poput leasinga za vlastita vozila, koje i dalje plaćamo. Koliko dugo to možemo pokrivati i kakva nas budućnost očekuje, trenutačno ne možemo znati jer je u ovakvoj situaciji nemoguće kreirati plan. Ipak, ne živimo od danas do sutra i uvijek imamo financijskih rezervi, ali ne možemo živjeti od samo 30 posto poslovanja. Ovako radimo i dobro je da radimo, ali to nije smisao poslovanja - objasnio je Andrej Čapka, vlasnik Zmajske pivovare.
Andrej Čapka
Za razliku od kolega, jedna od najvećih i prvih craft pivovara u Hrvatskoj, zagrebačka pivovara Medvedgrad, našla se u nešto drukčijem položaju, objasnio nam je Igor Mijić. Naime, ta pivovara, osim pogona, u vlasništvu ima restorane u kojima dnevno proda više od tisuću litara točenog piva. Od 19. ožujka kada je na snagu stupila odluka o zatvaranju ugostiteljskih objekata, prihodi te pivovare pali su za 50 posto, a razlog nešto manjem padu nego kod ostalih krije se upravo u online prodaji, ističu u pivovari.
- U samo sedam dana uspjeli smo osposobiti webshop i okrenuti se online prodaji koja nam sada čini 80 posto poslovanja, a dostavljamo u cijeloj Hrvatskoj. Uz to, uspostavili smo suradnju s Woltom i Glovom koji uz našu hranu dostavljaju pivo - rekao je Mijić i dodao kako se nadaju kakvom-takvom oporavku nakon otvaranja kafića.
Igor Mijić
- Svakako ćemo otvoriti restorane. Srećom imamo velike terase pa se možemo prilagoditi novonastaloj situaciji, ali ne možemo sa sigurnošću znati što nas čeka. Sada mi je teško bilo što prognozirati - istaknuo je.
Oporavku situacije uz ponovno otvaranje restorana i barova nadaju se i ostali pivari, ali uz veliki oprez. Čapka na ponovno otvaranje gleda optimistično, ali smatra da i taj potez za sobom povlači pitanje koliko će dugo ugostitelji moći poslovati uz tako rigorozne mjere.
Novi kanali
- Situacija će zasigurno biti bolja nego sada, ali craft pivari ovise o ugostiteljima. Ni mi, ali ni oni ne možemo znati koliko će dugo takvo poslovanje biti održivo, tj. hoće li kafići i restorani raditi samo nekoliko tjedana na ovaj način ili će s vremenom nastaviti s uobičajenim radom - poručuje i dodaje da ova situacija za sobom povlači i problem potrošnje.
- Craft pivo pripada premium proizvodima. Ta činjenica za sobom povlači dvije teorije. Jedna je da kupci takvih proizvoda, brz obzira na krizu, imaju mogućnost kupnje premium proizvoda, a druga je da će se upravo na njima prvo rezati - objašnjava.
Ilustracija
Premda podupire otvaranje ugostiteljskih objekata, vlasnik Nove runde u novonastaloj situaciji vidi još jedan problem.
- Zbog strogih mjera postavlja se pitanje opstanka ugostitelja. Veliki broj njih ima male terase, što će biti s njima? Hoće li oni otvarati svoje objekte ili će jednostavno zatvoriti vrata zauvijek - pitao je.
Zbog još nedorečenih pravila i neizvjesne budućnosti, pivari smatraju da će morati krenuti u potragu za novim kanalima poslovanja. Jedan od njih, kako objašnjava Blažičko, ulazak je u pregovore s trgovačkim lancima te izvoz piva na strana tržišta.
- Intenzivno smo krenuli u pregovore s trgovačkim lancima i planiramo dublje ući u tu mrežu, na neki način, moramo nadomjestiti gubitke - rekao je Blažičko.
I dok se veliki broj njih ne nada tako skorom povratku na stari način poslovanja, ističu kako se nadaju da će se slika biti nešto bolja sljedeće godine.
- Da, ovu godinu praktički možemo otpisati jer je sve obavijeno velom tajni. Ne možemo razviti konkretne planove jer još imamo samo pitanja, pitanja i pitanja - zaključio je Čapka.