Hrvatske su tvrtke lani u inozemstvo izvezle robe u vrijednosti od gotovo 107,6 milijardi kuna, ili nešto manje od 14,5 milijardi eura, dok smo iz inozemstva uvezli robe u vrijednosti nešto većoj od 175,4 milijardi kuna, ili oko 23,6 milijardi eura, pokazuju preliminarni podaci DZS-a.
Riječ je o rastu robnoga izvoza (u kunskim iznosima) od 2,9 posto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz, s druge strane, porastao 7,4 posto. Kada se podvuče crta, Hrvatska je 2018. godinu zaključila s manjkom u robnoj razmjeni s inozemstvom od oko 67,8 milijardi kuna, ili 9,1 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj je godini, prema prvim podacima državne statistike, iznosila 61,3 posto.
I dok je velika stopa rasta uvoza, upozoravaju analitičari, rezultat oporavka domaće potražnje, ali i uvoza repromaterijala, potrebnog za preostalu hrvatsku industriju, skromniji rast izvoza reflektira usporavanje gospodarske aktivnosti na vodećim hrvatskim izvoznim tržištima, poput Italije, koja je već potonula u recesiju, ali i slabosti hrvatske industrije. Hrvatskoj, ocjenjuje Damir Novotny, jednostavno nedostaje više proizvoda koji bi bili rezultat ulaganja u istraživanje i razvoj, a još uvijek imamo i puno lohn poslova (poslova dorade), kod kojih nema puno dodane vrijednosti.
- U Hrvatskoj nema dovoljno industrijskih investicija, pa time ni novih proizvoda, a premalo se ulaže i u razvoj proizvoda. Izuzetak je farmaceutska industrija, koja je u nas razvijena i može konkurirati drugima u Europi - ocjenjuje Novotny.
Preliminarni podaci DZS-a pokazuju da je hrvatski izvoz u ostale članice EU, u kunskim iznosima, lani porastao 8,8 posto, te je dosegao vrijednost veću od 73,8 milijardi kuna, ili preko 9,9 milijardi eura, dok je izvoz u treće zemlje pao 8,1 posto u odnosu na 2017. godinu i iznosio je nešto manje od 33,8 milijardi kuna, ili oko 4,6 milijardi eura. I taj podatak, kažu ekonomisti, pokazuje promjenu koja se u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom dogodila nakon ulaska u EU, odnosno pokazuje rast značaja EU-bloka za hrvatsko gospodarstvo, uz istodobni pad važnosti ostalih tržišta. Nešto slično se, uostalom, dogodilo i kod drugih zemalja nakon što su one pristupile Uniji.
- Promjena smjera naših izvoznika prema EU je očekivana jer se naša poduzeća, posebno ona manja i srednja, sve više angažiraju u nabavnim lancima u EU, dok udjeli trećih zemalja, posebno članica Cefte, padaju, budući da ta tržišta za nas više nemaju tako velik značaj - napominje Novotny.
I na strani hrvatskog uvoza u prošloj godini dominirale su ostale članice jedinstvenog europskog tržišta, no veliku stopu rasta uvoza imali smo i u trgovini s ostalim zemljama. Tako je, pokazuju podaci DZS-a, uvoz iz EU lani, u kunskim iznosima, porastao 7,3 posto u odnosu na 2017. godinu, i dosegao je vrijednost od gotovo 136,8 milijardi kuna, ili 18,4 milijardi eura, dok je uvoz iz trećih zemalja skočio 7,8 posto, te je iznosio oko 38,6 milijardi kuna, ili 5,2 milijardi eura.
Za podrobniju analizu podataka o robnoj razmjeni sa svijetom morat ćemo pričekati detaljnije podatke DZS-a za 2018. godinu. Ipak, i danas objavljeni podaci pokazuju da se Hrvatska nastavlja integrirati s ostalim članicama Unije, kao i da jačanje domaće potražnje nastavlja generirati jači rast uvoza od izvoza. Analitičari već godinama poručuju i da bi Hrvatska morala poraditi na jačanju vlastite industrije, ali i proizvoda, kako bi uopće imala što ponuditi svjetskom tržištu na kojem vlada jaka konkurencija.