HUP je krajem listopada Ministarstvu financija uputio prijedlog mjera, kojima bi se, tvrde u krovnoj udruzi poslodavaca, olakšalo poslovanje poduzetnika, posebno onih u ICT sektoru.
Radi se, pojasnio je danas Boris Drilo, predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, o "pet malih koraka", koju državu u kratkom roku ne bi puno koštali, a na srednje staze bi proračun čak bio i u plusu, dok bi se funkcioniranje ICT sektora i ostalih grana gospodarstva olakšalo. Uvođenje novih mjera, ističu u HUP-u, dopuštaju postojeći zakoni, pa bi prilagoditi trebalo jedino pravilnike. Dosadašnje zahvate u poreznoj reformi, kao i nove najave zahvata u poreznom sustavu, u HUP-ICT-ju ne smatraju dovoljnima.
Jedan od prijedloga HUP-a i njegove udruge ICT sektora govori o tome da se plaćanje smještaja radnika tretira kao porezna olakšica, čime bi se, ocjenjuju poslodavci, potakla mobilnost radne snage. Takva mjera već postoji u turizmu i samo bi je trebalo proširiti na ostale djelatnosti, pa tako i na ICT sektor. Nadalje, u HUP-ICT-ju predlažu da se kao porezna olakšica poslodavcima tretira i plaćanje hrane radnicima do iznosa od 600 kuna mjesečno. Također, predlažu da u rang poreznih olakšica uđe i plaćanje vrtića za djecu zaposlenika, u čemu vide i demografsku mjeru.
Prijedlog HUP-ICT-ja, koji je ta udruga danas predstavila na konferenciji za medije znakovita naziva "Plaće IT profesionalaca: Može li porezna reforma poduprijeti konkurentnost IT industrije?", govori i o neoporezivom prijenosu udjela u vlasništvu ili dionica poduzeća na radnike. To je jedna od mjera koju poslodavci, inače, koriste kako bi nagradili radnike, pa se tako u pojedinim tvrtkama zaposlenici nagrađuju i "loyalty" dionicama. Na kraju, predlažu i uvođenje neoporeziva bonusa za zaposlenike do iznosa od tri mjesečne prosječne plaće.
- Naš je prijedlog da ove mjere stupe na snagu 1. siječnja 2019. One bi pomogle gospodarstvu, a njima bismo zapravo mogli osigurati još jednu prosječnu plaću - poručio je Drilo.
U HUP-ICT-ju pritom ističu kako ICT sektor ima iznadprosječne rezultate u svim segmentima gospodarstva. Primjerice, samo prošle godine u tom je sektoru otvoreno gotovo 3.000 novih radnih mjesta, izvoz tog sektora raste po dvoznamenkastim stopama, a i investicije u njemu su velike. Međutim, i ICT stručnjaci odlaze u inozemstvo, pa ih, smatraju u HUP-ICT-ju, na neki način treba zadržati u Hrvatskoj.
- Poslodavci ne mogu sve sami riješiti. Naše tvrtke bore se na tržištu EU od 500 milijuna ljudi, na kojem vlada jaka konkurencija - poručio je jučer Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT-ja.
- Stalno pričamo o Agrokoru, Uljaniku i sličnim tvrtkama. No, to nisu industrije budućnosti, već liječenje rana prošlosti. Budućnost je ICT: taj sektor ima dovoljno novaca i samo želi da ono što je dobro bude još bolje i da od toga svi imaju koristi - zaključio je Drilo.