Nakon što je prije desetak dana Europska komisija odobrila program preustroja splitskog Jadroplova, očekuje se da će taj brodar iduće godine biti restrukturiran i održivo poslovati. Dakle, očekuje se da će tvrtka konkurentno poslovati na svjetskom tržištu rasutih tereta.
Europska komisija objavila je da je hrvatski plan za restrukturiranje Jadroplova u skladu s pravilima EU o državnim potporama te tako odobrila državnu potporu od 105,6 milijuna kuna. Planom restrukturiranja predviđeno je da Jadroplov zadrži šest postojećih brodova pod hrvatskom zastavom, uz zapošljavanje domaće posade i kadeta.
Vlastiti doprinos programu restrukturiranja, prema riječima predsjednika Uprave Branimira Kovačića, neće biti problem osigurati. Europska komisija je, kako je rekao, priznala 144 milijuna kuna vlastitog doprinosa koji je već uvelike realiziran.
- Imali smo prijavljeno oko 360 milijuna kuna vlastitog doprinosa, od čega je Europska komisija priznala 144 milijuna kuna. Priznat nam je vlastiti doprinos, koji se odnosi na smanjenje troškova poslovanja te prodaju dvaju brodova u 2015. godini. Dobar dio vlastitog doprinosa pokriven je kolateralima koji će biti dani za realizaciju novih kreditnih linija. Radi se o vrijednim nekretninama koje Jadroplov ima u svom vlasništvu. Osim upravne zgrade na Zapadnoj obali, jedna nekretnina nalazi se iza hotela Marjan na Dražancu, a druga je smještena uz toranj Splitske banke na Komulovića putu - objašnjava Kovačić.
Plan restrukturiranja zapravo obuhvaća razdoblje od 2015. do 2019., tako da Jadroplov već iduće godine izlazi iz njega. Prema tom planu, trenutno nije predviđen ulazak nikakvog strateškog partnera u Jadroplov, ali prema Kovačićevim riječima, nakon dovršetka restrukturiranja otvaraju se razne mogućnosti.
- Otvaraju se mogućnosti od privatizacije ili uvođenja strateškog partnera do dokapitalizacije. Jadroplov bi nakon dovršetka plana restrukturiranja, dakle iduće godine, trebao biti financijski restrukturirana tvrtka. S obzirom na resurse i znanje koje posjedujemo, Jadroplov bi trebao postati interesantan, između ostalog, i međunarodnim ulagačima. Putem dokapitalizacije svakako bi se, s jedne strane, ojačala kapitalna pozicija Jadroplova, a s druge bi se promijenio omjer vlasništva - pojašnjava.
Država je, inače, vlasnik 70,3 posto, a ostalo drže mali dioničari. Predstoji i prijenos kratkoročnih dugovanja u dugoročna. S obzirom na oporavak cijena brodova i vozarina te cijena nekretnina, Jadroplov bi u toj situaciji, smatra Kovačić, bio normalno zadužena kompanija.
- Plan je da se riješimo tih nekretnina ili da ih aktiviramo tako da budu profitabilne. Dakle, pomoć države koju je Europska komisija odobrila, od 105,6 milijuna kuna, sastoji se od 13 milijuna kuna bespovratne novčane pomoći i 82,6 milijuna kuna pomoći koja bi se trebala osigurati jamstvima za kredite koja će, prema planovima Uprave Jadroplova, biti osigurana njegovom imovinom - kaže Kovačić.
- Jamstva neće biti dana tek tako, nego će biti pokrivena imovinom. To uključuje i kredit u HBOR- u od 46,5 milijuna kuna, koji bi se trebao realizirati sukladno planu restrukturiranja. Drugi kredit iznosi 50 milijuna dolara, od čega bi država dala jamstvo od 10 milijuna dolara - pojašnjava. Uprava očekuje da bi Vlada uskoro trebala odobriti jamstva, a prethodno treba dogovoriti uvjete s bankama.
- Ove godine očekujemo da bismo mogli doći na normalne i profitabilne cijene vozarina. Vozarina je trenutno nešto više od 10.000 dolara dnevno za malo veće brodove od naših u segmentu u kojem poslujemo, što je granica profitabilnosti. Sukladno rastu potražnje i ne prevelikom priljevu novih brodova u ovoj klasi, može se očekivati da će te vozarine rasti - zaključuje Kovačić.
Jadroplov ima 132 aktivna pomorca na brodovima. Kako je posada na plovidbi vani pola godine, u Jadroplovu plovi oko 250 pomoraca. Svake godine obuči od 60 do 70 kadeta. Prosjek starosti brodova je 12 godina.
Stanje na tržištu: "Rast cijena nafte progurat će i vozarine"
Tijekom 2017. zabilježen je rast pomorske trgovine od 3,9 posto. Od toga je prijevoz nafte porastao 2,6 posto, prijevoz kontejnera 5,5 posto, a suhog tereta 3,8 posto. U segmentu rasutih tereta, u 2018. je došlo do godišnjeg rasta nosivosti flote od 3 posto. Za Jadroplov je osobito zanimljiv segment tržišta od 40.000 do 65.000 ukupne nosivosti (DWT), koji je rastao po stopi od 4 posto. Jadroplov raspolaže sa šest brodova za prijevoz rasutih tereta. Prosječne najamnine porasle su od 46 do 108,4 posto u odnosu na 2016. na svim tipovima brodova.
- To je prije svega rezultat uravnoteženja povećanja nosivosti flote u promatranom razdoblju, koja je narasla prosječno 3 posto na godišnjoj osnovi., dok je porast količine prevezenog tereta bio oko 3,8 posto - napominje Kovačić.