Princip će biti vrlo jednostavan. Sličan, primjerice, rezervacijskoj platformi Booking.com. Samo što će platforma biti investicijska - neće se tražiti smještaj, nego projekt, niti će se nuditi apartman za noćenje, nego objekt na koji bi se mogla staviti fotonaponska elektrana. Investitor će moći “listati”, birati projekte kao da, karikirano, traži smještaj i put. Tako će, vrlo pojednostavljeno rečeno, funkcionirati inovativni projekt “Sunce na dlanu”, koji je pokrenula Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) uz razvojnu i tehnološku pomoć SAP-a i Expertuma. Njihova investicijska web platforma za poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije, koja spaja investitore (domaće i strane) s vlasnikom krova i jednu zelenu priču s digitalizacijom, samo što nije zaživjela. Start je planiran za lipanj, a za vrijeme našeg posjeta Energetskom centru Bračak u Zaboku razvoj je bio pred samim finalom.
Dočekala nas je suvremena, gotovo idilična slika koja je zorno dočarala spoj zelenog i digitalnog. Parkiralište s punionicom na kojem se upravo puni električni automobil vodi do malog dvorca Bračak s velikim energetskim centrom, okruženog zelenilom i šumom. A nasuprot njemu postavljen je transportni stakleni kontejner u kojem SAP-ovi developeri razvijaju web platformu koja će povezati ESCO tvrtke i poduzetnike s vlasnicima krovova zgrada, ujedno i kupcima električne energije. Zanimljivo je što SAP-ovci ne koriste prostore Bračka, nego mobilnim “IT laboratorijem” dolaze odraditi važne projekte tamo gdje treba. Poput “Sunca na dlanu”, koji će doslovce na dlanu dati sve informacije o projektima solarne energije. Ideja je, naime, da to bude jedan informativni centar koji uključuje bazu podataka s detaljima o projektima (potencijalnim, u provedbi i provedenim), definira ugovorne odnose, osigurava pripremu projekata te omogućava agregiranje projekata u investicijske pakete. I, kako posebno napominje ravnatelj REGEA-e Julije Domac, platforma će biti potpuno transparentna jer će svi ugovori biti na webu. U kontekstu nereda koji je politika stvorila u sektoru obnovljivaca u ne tako davnoj prošlosti, to je itekako poželjno.
Kontejner SAP-a
- Platforma će funkcionirati bez obzira na granice, pa će se investicijski paketi moći slagati s projektima iz različitih država i grupirati. Možda nekakav ozbiljniji investitor ovamo neće htjeti dolaziti zbog jedne bolnice, ali ako može u nekoliko klikova imati paket od tri bolnice, tri škole i jednog doma zdravlja, onda će već doći - iznosi Domac dok se iz susjednog ureda, a i s hodnika dvorca Bračak čuje žamor stranih jezika, ljudi koji su došli raditi na razvoju platforme.
Odmah u startu vrijednost projekata na platformi bit će od 10-ak milijuna kuna, a već za tri mjeseca očekuje se i više od 100 milijuna kuna. Domac je u to sto posto uvjeren:
- Zdravstvene ustanove Krapinsko-zagorske županije, domovi zdravlja, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, dvije zgrade Hrvatskih pošta itd. projekti su s kojima mi već ulazimo na platformu. Oni traže investitore, oni su klijenti. Dugo mi to već pripremamo i uvjeren sam da ćemo doći i do 100 milijuna kuna. Turistički sektor je zainteresiran, razgovaramo s hotelima i svi oni ne samo da su zainteresirani da dođu na platformu nego čak i da budu ulagači - otkriva nam.
S obzirom na način kako je zamišljena, na platformi nije komplicirano biti ni jedno ni drugo: ni investitor ni klijent.
- Unesete, primjerice, svoju kuću i spojit će vas s nekim investitorom, koji će ponuditi određene uvjete za postavljanje solarne elektrane: za toliko godina i za takvu cijenu kupujete energiju od mene i onda za toliko godina cijela infrastruktura prelazi u vaše vlasništvo. Potencijal određuje operator platforme, a vi stavljate položaj, adresu, kvadraturu i trošak energije. To je ono što vi znate. Ne želimo odbiti ljude nekakvim komplikacijama - pojašnjava nam Domac proceduru za klijente, koja će i potencijalnim ulagačima olakšati odluku.
Na platformu se, inače, mogu prijaviti svi: i obiteljske kuće, višestambene zgrade, javne i privatne ustanove, i svi koji se bave “solarnim biznisom”. No za sada je, doduše, solarna energija u prvom planu jer je investicija isplativa bez ikakvih poticaja kada se na istoj lokaciji ostvaruje veća potrošnja električne energije nego što se proizvodi iz fotonaponske elektrane. To je u Hrvatskoj trenutačno moguće u javnim institucijama i komercijalnim pogonima (hoteli i sl.), no ideja je jače se otvoriti i drugim klijentima i izvorima energije, samo što to ne ide preko noći. Kao što nije išao ni sam razvoj platforme. On traje već šest mjeseci, a prvi korak u razvoju bio je kada su REGEA-ini inženjeri bili u SAP-ovoj središnjici u Njemačkoj u veljači ove godine, gdje su nekoliko dana imali radionicu design thinking i zajednički definirali temeljne funkcionalnosti platforme na temelju iskazanih potreba potencijalnih investitora. SAP-ovci su tada to došli u Bračak oživiti. No sama ideja, kaže Domac, kuhala se dulje vrijeme.
- Svojedobno me zvala jedna ESCO tvrtka iz Madrida, dakle potencijalni investitor, i pitali su kako mogu ući na hrvatsko tržište solara, kako im mogu pomoći. Ja sam rekao da dođu i da naprave projekt, no oni neće dolaziti u nesigurnost i neznanje. Onda se dogodila spontana ideja. Danas je sve na platformama i aplikacijama, pa zašto ne bismo i mi to napravili?! - upoznaje nas s počecima te dodaje da su u isto vrijeme pratili kako cijena opreme pada i kako ti projekti postaju komercijalni bez nekakva poticaja.
Bolnica Bračak u Zaboku
Naime, cijena fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije od 2009. do 2018. godine pala je za 86 posto. Do 2025. na globalnoj razini očekuje se prosječna cijena električne energije od sunca od samo 5-6 američkih centi po kWh. Stoga je temeljna ideja bila spojiti investitora i klijenta i napraviti isplativu priču. Testirali su priču, i to u susjedstvu, odmah preko puta na modernoj Općoj bolnici Zabok. Za 20-ak dana bolnica će dobiti prvu fotonaponsku elektranu u zdravstvenom sustavu, što je investicija od oko dva milijuna kuna.
- Raspisali smo natječaj da vidimo kako će tržište reagirati i ono je reagiralo odlično. Nedavno smo potpisali prvi ugovor. Bolnica će dobiti fotonaponsku elektranu, koja će biti postavljena kroz 20-ak dana, a radove će izvršiti tvrtka Solaris Pons. Elektrana će biti snage 470 KW, što je odlično, i sva energija će se trošiti za bolnicu po cijeni 10 posto jeftinijoj nego što je plaćaju sada. Nakon deset godina čitava infrastruktura fotoelektrane pripast će bolnici i oni tu elektranu mogu koristiti još barem 15 godina, a za vrijeme tih deset godina ulagač će si naplaćivati troškove iz struje prodane bolnici - Domac pojašnjava poslovni model na konkretnom primjeru.
Slični modeli u Europi postoje, ali ne i takve platforme (nešto slično postoji u Singapuru) i potencijal je velik, što je prepoznao i sam SAP. Rok Magister, direktor tehnologije u SAP-u za centralnu i istočnu Europu, koji je došao u Zabok na jedan dan, kaže nam da su ovo tek sami začeci.
- Ovo nije samo razvoj jedne ideje s REGEA-om, nego dugoročno partnerstvo. Nismo ovdje samo zbog tehnologije. Voljeli bismo da platforma izraste u nešto veće, kao platforma koja povezuje ne samo investitore i vlasnike objekta za solare nego i za ostale zelene segmente. Da se iz toga napravi poslovni model i za nas i za regiju - jasan je Magister.
Rok Magister, direktor tehnologije u SAP-u
I Sonja Popović, direktorica SAP-a u Hrvatskoj, smatra da je SAP Cloud Platforma idealna za nadogradnje te proširenje s obzirom na to da sadrži tehnologije poput umjetne inteligencije, prediktivne analitike i interneta stvari, što je čini idealnom za moderna poslovna rješenja u digitalnoj ekonomiji:
- SAP ovime postavlja standard za budući razvoj naprednih projekata u energetici i gospodarstvu - ističe.
Potencijal ove inovativne web platforme nepobitno je golem. Kako kaže i Domac, ona sama može postati investitor i otvoriti vrata mirovinskim fondovima ili, kao što su napravili kolege u Križevcima, građanima. Mirovinski fondovi, napominje, jako su zainteresirani.
- Razgovarao sam s Europskim udruženjem mirovinskih fondova i oni su rekli: "Daj nam zelene projekte i projekte u javnom sektoru koji su nama sigurni, ne treba nam prinos veći od nekoliko posto i mi ćemo ti dati više novca nego što ti možeš potrošiti", otkriva ravnatelj REGEA-e.
Solarna elektrana, ilustracija
To i jest plan: u konačnoj fazi omogućiti ulaganja za velike institucionalne investitore poput mirovinskih i investicijskih fondova te izravno za građane te za druge projekte, kao što je energetska učinkovitost, toplinska energija i sl. Za sve, zapravo, što se može financijski vrednovati. Zaključnim riječima Domca, to je ulaganje i za građane i za mirovine.
- Stavit ću si fotonaponsku elektranu, dobivat ću nešto jeftiniju struju i nakon 10 godina imat ću tu fotonaponsku elektranu. Za 10 godina će sigurno zaživjeti i europska direktiva koja će mi omogućiti sudjelovanje na tržištu i ja ću prodavati struju u mrežu. To je potpuna demokratizacija energetike jer tek kad svi mi budemo mogli proizvoditi i trgovati energijom, onda ćemo, zapravo, biti neovisni - sumira značenje cijelog projekta.
