![Screenshot_2019-11-17 Bio je to tipičan postsocijalistički gradi, ali prije tri godine dogodio se preokret sve je živnulo, [...]](https://static.jutarnji.hr/images/live-multimedia/binary/2019/11/17/10/Screenshot_2019-11-17 Bio je to tipičan postsocijalistički gradi, ali prije tri godine dogodio se preokret sve je živnulo, [...].png)
Do prije samo tri godine slovačka Nitra bila je tipičan postsocijalistički grad. Relativno nerazvijen, s velikom stopom nezaposlenosti, slabom platežnom moći i niskim životnim standardom, ovaj je grad od 78 tisuća stanovnika u zapadnom dijelu Slovačke životario sudbinom većine nekad razvijenih industrijskih sredina koje su, nakon političkih promjena i sumnjive privatizacije u 90-ima prošlog stoljeća, ostali izgubljeni u tranziciji.
Danas, pri kraju 2019. godine, nezaposlenost u Nitri svedena je na minimum. Potreba za radnom snagom tolika je da se ljudi doslovno uvoze iz cijele Europe, naročito istočne, a natječaji za posao stalno su otvoreni.
Cijeli grad je oživio, stvorila se nova visoka srednja klasa Slovaka koji su daleko od onoga što su bili prije desetak godina, a cijene nekretnina narasle su skoro trostruko. Stan čiji ste najam mjesečno plaćali od 250 do 300 eura, danas teško da možete unajmiti za manje od 700 eura.
Što se dogodilo, pitate se. Nitri se dogodio Jaguar. Veliki svjetski proizvođač automobila, Jaguar Land Rover, uložit će ukupno 1,4 milijarde eura u izgradnju pogona za proizvodnju automobila u maloj Nitri i registrirao tvrtku u Slovačkoj.
Riječ je o najvećoj investiciji u automobilskoj industriji u Europi u posljednjih osam godina. Samim dolaskom odmah su otvorili 1500 radnih mjesta.
U godinu i pol dana poslovanja ta se brojka povećala za dvostruko, pa danas zapošljavaju 2800 ljudi izravno vezanih uz pogon koji proizvodi 150 tisuća automobila godišnje. Kada se ovome pridoda činjenica da su, uz sami Jaguar, u Nitru investirale i tvrtke iz JLR-ova Supply Chaina, njihova lanca dobavljača, koje su ugovorom obvezne otvarati svoje podružnice u neposrednoj blizini Jaguarovih tvornica ako s njima žele nastaviti poslovanje, iznos ukupne investicije u Nitri vrtoglavo nadmašuje inicijalnih 1,4 milijarde.
- Promjene su bile nevjerojatne - kaže Deni Mišlov za Zadarski.hr, 28-godišnji Zadranin, FER-ovac koji je obranio magisterij u Madridu, a sada s kolegom Đanijem Kurićem vodi uspješnu tvrtku “Galo industries”. Bave se software inženjeringom u automobilskoj industriji, a nakon završenog projekta na Ford Focusu u njemačkom Saarlouisu, svoje znanje i iskustvo u sustavu automatizacije donijeli su u Slovačku, u Nitru.
Bilo je to netom prije početka pune produkcije modela Land Rover Discovery te u trenutku kada je počinjala integracija modela Land Rover Defender.
- Dolaskom Jaguara, Nitra se naočigled počela mijenjati. Iz dana u dan, na sasvim običnim stvarima, svjedočili smo
Danas rade u tvornici koja se prostire na 300 tisuća metara kvadratnih, u najsuvremenijim uvjetima, s robotima koji na tvorničkoj traci sklapaju nove Land Rovere nevjerojatnom brzinom. Prosječnom oku takvo radno okruženje više sliči na NASA-in laboratorij nego na običnu tvornicu.
Dolaze Srbi, Bugari, Ukrajinci...
- S početkom projekta, u grad su počele stizati tvrtke iz Europe i Azije koje su, da bi uopće dobile veliki posao s Jaguarom, morale otvarati podružnice u Nitri ili Slovačkoj. S tvrtkama su počeli dolaziti i strani stručnjaci, inženjeri i menadžeri, koji su na određeno vrijeme prebacili svoj boravak u ovaj slovački grad. Vrlo brzo se stvorila kritična masa novih stanovnika, a s njom i disbalans između potražnje dobrih potrošača i ponude u Nitri.
To je rezultiralo otvaranjem novih poslovnih objekata, restorana, slastičarnica, odnosno pokrenuo se cijeli uslužni lanac koji je do tada praktički životario ili ga nije bilo jer nije bilo potrošača.
Počele su se otvarati agencije za posredovanje nekretninama, popunili su se prazni poslovni prostori, a time i potreba za novim projektima u području građevinarstva. Dakle, nije riječ samo o radnim mjestima u autoindustriji, već o cijelom lancu koji je ona pokrenula i praktički oživjela jedan grad veličine Zadra.
Ta nova industrijalizacija, čija je stopa rasta za naše prilike dramatična, stvorila je i jedan novi sloj visoke srednje klase koja, zahvaljujući dobrim primanjima, živi standardom zapadne Europe.
Na kraju priče, dolaskom jednog ovako kapitalnog projekta, cijeli prostor dobio je enormno znanje i nevjerojatne mogućnosti za učenjem i napredovanjem. To je, po meni, najveći benefit koji je Nitra dobila u ovoj priči - govori nam Mišlov.
A posla u Nitri i dalje ima na pretek. Trenutno je stanje takvo da se ne mogu popuniti sve otvorene pozicije na natječajima već stalno postoji potreba za uvozom radne snage. U zadnje dvije godine u grad se masovno doseljavaju ljudi iz Srbije, Bugarske i Ukrajine koji traže mogućnost zaposlenja u industrijskoj zoni. A svi su dobrodošli, jer radnika kronično nedostaje.
Osnovna plaća koju Jaguar Land Rover daje svojim radnicima je oko 1100 eura, a nakon štrajka – u kojemu se radnicima priključio čak i slovački premijer - u pogonu VW u Slovačkoj (Bratislava) trenutno su u tijeku pregovori da se ona poveća na gotovo dvije tisuće eura. Riječ je o plaći za radnika u proizvodnji čija pozicija ne zahtjeva visoko obrazovanje.
A pod plaćom se podrazumijeva samo osnovna plaću, bez dodataka za prekovremeni rad, noćne smjene ili rad vikendom i praznicima koji je itekako prisutan u ovakvim postrojenjima i koji se dodatno plaća.
Kako se Nitri dogodio Jaguar, tako se cijeloj Slovačkoj dogodila autoindustrija.
Kako su privukli autoindustriju
Zemlja s pet milijuna stanovnika, koja je nakon razlaza s Češkom početkom 1990-ih imala kompletno ugašenu industriju, bez ijedne velike tvornice, danas je industrijska sila i svjetski prvak u broju proizvedenih automobila po glavi stanovnika.
S proizvodne trake izađe ih više od milijun na godinu, u vrijednosti od 3,7 milijarda eura, a koliko je dramatičan bio taj rast najbolje pokazuje podatak kako su 2005. godine proizvodili samo 200 tisuća automobila. Predviđanja za 2020. godinu su čak 1.350.000 automobila.
Automobilski sektor čini 44 posto industrijske proizvodnje zemlje, čije bi gospodarstvo trebalo ove godine rasti za 4,5 posto. Lani su, na primjer, imali rast od 4,2 posto.
Drugo, autoindustrija danas zapošljava više od 250 tisuća ljudi, dok je nezaposlenost u Slovačkoj pala na samo pet posto. Slovačka trenutno ima četiri velika proizvođača automobila na svom teritoriju, i to sve u krugu od 200 kilometara.
Njemački Volkswagen stigao je prvi u Bratislavu, za njim odmah francuski PSA Peugeot Citroen u Trnavu, godinu dana kasnije korejska Kia u Žilinu, a zadnji Jaguar lani u Nitru. Kako im je to uspjelo?
Prije svega pametnom politikom privlačenja stranih investicija i korištenjem svih strateških prednosti koje su imali na svojoj strani, počevši od tradicije u industrijskoj proizvodnji, iznimno potentnog geografskog položaja u središtu Europe, razvijene cestovne infrastrukture do kvalificirane, a jeftine radne snage.
Veliku je ulogu odigralo i članstvo u Europskoj uniji, odnosno uvođenje eura umjesto krune kako bi se tok novca pojednostavnio i ubrzao, iako se u početku ozbiljno sumnjalo u zrelost Slovačke za ulaz u eurozonu. Prije 15-ak godina počeli su s ozbiljnim provođenjem poreznih i administrativnih reformi, pa je već tada Slovačka imala konkurentnu poreznu politiku i najnižu stopu poreza na dobit u okruženju.
Zahvaljujući razrađenom sustavu poticaja za ulaganja u industriju, strani ulagači su mogli dobiti i direktnu financijsku pomoć.
Naravno, sve se uloženo državi kasnije višestruko vratilo, što kroz poreze, što kroz zapošljavanje. O koliko je važnim i velikim investicijama riječ, najbolje pokazuje baš primjer Jaguara koji je, osim o Nitri, kao o novoj lokaciji za svoj pogon razmišljao i o jednom gradu u Meksiku.
Ček na 125 milijuna eura
Slovačka Vlada odmah je reagirala i ponudila 125 milijuna eura javne potpore, maksimalan iznos koji država članica EU može dodijeliti za takav projekt prema Smjernicama Komisije o regionalnoj državnoj pomoći za razdoblje 2014. - 2020.
Uz to, u paketu su išle porezne i olakšice za plaće radnika. Bio je to do tada neviđeni potez jedne vlade pa je Europska komisija (EK) u svibnju 2017. godine otvorila istragu o opravdanosti tolike financijske injekcije. Istraga je na kraju potvrdila kako je javna potpora Slovačke Jaguaru Land Roveru u iznosu od 125 milijuna eura u skladu s pravilima o državnim potporama, jer je ta mjera pridonijela otvaranju novih radnih mjesta i ekonomskom razvoju regije u nepovoljnom položaju, bez nepotrebnog narušavanja konkurencije.
- Naša istraga je otkrila da je takva financijska pomoć bila potrebna i nužna kako bi Jaguar Land Rover investirao u Europu, a ne u Meksiko. Pozitivni učinci ovog projekta na regionalni razvoj očigledno nadmašuju svako narušavanje tržišnog natjecanja uzrokovano državnom potporom - kazala je Margrethe Vestager, povjerenica Europske komisije zadužena za politiku tržišnog natjecanja.
Evo što jedna takva, financijska, injekcija u praksi znači za početak proizvodnje.
- Takva instant potpora na početku projekta uvelike olakšava posao investitoru, u ovom slučaju Jaguaru, koji ukupan iznos od 1,4 milijarde ne ulaže odjednom, već parcijalno od 2015. do 2022. godine.
Ako su inicijalno dobili 130 milijuna eura od države, to znači da su prve modele počeli proizvoditi bez neke značajnije investicije te da daljnje investiranje već pokrivaju s prihodima proizvodnje koja je u tijeku. Ali ta politika poticanja nije vezana samo uz megaprojekte autoindustrije, jer su ogromne pogodnosti i olakšice dostupne i manjim ulagačima, odnosno investicijama od 200 tisuća eura - objašnjava Mišlov uspješnu strategiju zemlje koja je nekad bila na istom tranzicijskom začelju kao i Hrvatska, a danas je za nas industrijska velesila o čijem BDP-u možemo samo sanjati.
Uspješan slovački recept kopiraju i druge zemlje u okruženju, pa se pogoni BMW-a, Renaulta, Fiata otvaraju u Mađarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Srbiji ili Sloveniji. A gdje je u toj priči Hrvatska?
Ako je suditi po izjavama premijera Andreja Plenkovića, Hrvatska je još uvijek u potrazi za “konkretnijim potezima Vlade koji bi dali svojevrsni pečat kao signal automobilskoj globalnoj industriji”.
Izjavio je to krajem lipnja ove godine, kada je sa čak petoricom ministara i članovima uprava Hyundaija i Porschea obišao pogone Mate Rimca. Pola godina kasnije, bez ozbiljnih investicija na vidiku, očito smo još uvijek samo u potrazi.
Dobra je vijest da Mišlov, Rimac i njihovi kolege iz auto industrije kažu kako još uvijek nije kasno da Hrvatska uhvati taj vlak. Loša je vijest da nam vrijeme lagano ističe, a mi još nismo ni blizu početka. Evo i zašto.
Imamo dobre uvjete, ali...
- Da bismo uopće bili atraktivni ulagačima ovakvih razmjera, prvo moramo odrediti što im uopće želimo i možemo ponuditi.
Trenutno ne postoji čak niti bilo kakav nacrt ideje kako privući ovakve projekte, što direktno implicira kako nama, kao zemlji, takva ulaganja uopće nisu zanimljiva.
Drugo što moramo napraviti su konkretni investicijski paketi te detaljno definirane olakšice koje određeni investitor dobiva, ovisno o veličini investicije.
Treće, poreznu politiku treba stabilizirati. Ako je već toliko teško napraviti to na državnoj razini, onda barem to možemo napraviti u slučaju ovakvih investicija. Nitko ozbiljan neće ulagati u područje gdje porezi variraju iz godine u godinu. A prije svega, jer ni to još ne znamo, treba odrediti u koja područja želimo privući takve kapitalne projekte.
Naravno da bi apsurd bio graditi tvornicu u Dalmaciji, pored Like i Slavonije kojima su ovakve investicije prijeko potrebne, nabraja Mišlov sve korake kojima se priprema teren za privlačenje ozbiljnih igrača.
- Unatoč svemu, mi imamo dobre predispozicije za ovakve investicije, prvenstveno zahvaljujući izuzetno dobrim obrazovnim programima na tehničkim fakultetima u Hrvatskoj.
Velikim firmama, što se vidi na primjeru Slovačke, izrazito nedostaje stručnjaka i jedan od najvažnijih kriterija prilikom odabira lokacije za investiciju, naravno uz ekonomsku isplativost, jest prisutnost i kvaliteta akademske zajednice.
Druga velika prednost je ono što nam je trenutno najveći nedostatak.
Naime, na našem prostoru još uvijek nema velikih igrača i kada se prva takva tvrtka odluči doći u Hrvatsku, veliki dio gospodarstva će se okrenuti prema njoj. Takva pozicija investitora stavlja u iznimno povoljnu situaciju kada je u pitanju odnos s kooperantima, što je ulagačima iznimno važno – poručuje mladi hrvatski inženjer čija je tvrtka nedavno dovršila posao na integraciji novog Land Rovera Defender, modela 90 i 110, koji je prošli mjesec predstavljen u Frankfurtu, najvećem svjetskom sajmu automobila.
Pitanje je samo čuje li ga itko?