S Tomislavom Mamićem razgovarali smo u njegovom uredu. To je neka vrsta ureda i dnevnog boravka, koji se nalazi uz njegovu obiteljsku kuću na splitskim Gripama.
Tu održava poslovne sastanke, ali se i opušta s prijateljima. Za radnim stolom ponekad s društvom odigra na karte, a tu su i veliki ekran koji služi za gledanje utakmica, ali i prezentacije, šank, caffe aparat, biljar....
Zanimljivo je da se u prostoriji nalaze dvije gitare. Jedna za zabavu kada se okupi društvo, a druga je igračka električna gitara koju mu je zaboravio i ostavio unuk koji očito često navrati u taj polivalentni ured.
Vlasnik Tommy-ja, najveće dalmatinske tvrtke čiji je prihod lani iznosio 2,9 milijardi kuna i dobit od 125 milijuna kuna, u razgovoru je vrlo otvoren. Iako se rijetko nasmije Tomislav Mamić ne ostavlja dojam strogog čovjeka. Kavu će vam pripremiti sam na caffe aparatu, piće će sam donijeti. Ne bježi od pitanja. Povod za razgovor vrlo jednostavan - sve češća šaputanja da će Tommy sljedeće godine na burzu. Iako ima niz ponuda za preuzimanje tvrtke, odbacuje svaku mogućnost prodaje, a pozorno prati što se događa s Konzumom.
Kakva je bila ova godina za Tommy?
- Tommy će i ovu godinu završiti s rastom prihoda i s rastom dobiti. Unutar grupe Tommy nalazi se između 4500 i 4600 zaposlenika. Tommy zapošljava oko 3700 do 3800 radnika, Bobis oko 700, a Petason ima stotinjak radnika.
"Konzum je za nas svakako zanimljiva tema, ali znam da je zanimljivo i za niz drugih igrača"
Koliko Tommy ima prodajnih mjesta?
- Tu smo negdje na 213 ili 214 prodajnih mjesta. Radimo u četiri formata: hipermarketi, maximarketi, supermarketi, i marketi. Fokusirani smo na širenje u području supermarketa i maximarketa. Dakle, ne vodimo se isključivo po površini koju zauzimaju prodajna mjesta, nego po tome kakva nam je ponuda. Ako nam je ponuda takva da su izdvojeni pekarski proizvodi, da objekt ima izdvojena prodajna mjesta sa širinom slastičarskih i pekarskih proizvoda, svježeg mesa, ribarnice, voća i povrća onda smatramo da je to ponuda formata hipermarketa. Tako da površina ne mora biti ogromna nego je bitna ponuda i asortiman.
U okolnim zemljama raste trend takozvanih kvartovskih trgovina. Dolazi li taj trend kod nas?
- Kategorizacija objekata nije vezana uz veličinu, nego uz dubinu i širinu asortimana. Nije isto uspoređivati austrijski market i naš. Moguće da je tamo market nešto što je kod nas super ili maximarket. Zadnjih nekoliko godina hipemarketi su bili nešto što je pretpostavljalo 5000 metara četvornih s non-food ponudom. Dakle takva ponuda kod nas ne postoji osim u kategorijama galanterije, posuđa ili tehničke robe... Ne znači da ono što mi zovemo supermarket je u tim zemljama isto supermarket. Slažem se da je nekakav trend u Europi, mada se radi o nekoliko postotaka, da se retail okreće prema malim formatima. Međutim, malim formatima je problem profitabilnost rada i mogućnost ostvarivanja prihoda, pogotovo na zasićenom tržištu. A mislim da je kod nas tržište poprilično zasićeno. Kod nas još uvijek nije došlo vrijeme za donositi takve strateške odluke i odlučiti se razvijati u malim formatima.
Kažete da je tržište zasićeno. Zašto onda još uvijek imamo najave ulaska velikih europskih trgovačkih lanaca?
- Mislim da se radi o diskonterima koji kod nas možda vide određenu tržišnu nišu. Međutim, u vremenu koje slijedi mislim da možemo više razgovarati o tome da se netko na tržište pozicionira i širi akvizicijama, nego organskim rastom. Mislim da je kod nas dosta trgovačkih kapaciteta već raspoređeno. Tako da je naše tržište što se tiče akvizicija i općenito preuzimanja još uvijek otvoreno. Akvizicije su interesantne i postojećim lancima, ali i onima koji tek namjeravaju doći na naše tržište. Vjerojatno će u narednim godinama doći do okrupnjavanja. Ušli su fondovi, spremaju se na ulazak i neke veći lanci.
"Udruživanje domaćih tvrtki za preuzimanje Konzuma nije moguće. Svatko od nas ima svoju poslovnu politiku, a i pitanje je kakve tko od nas ima ambicije"
Je li možda njihova meta najveći lanac u Hrvatskoj, a to je Konzum? Kada bi se mogao očekivati rasplet vezan uz Konzum?
- U ukupnom rješenju Fortenova grupe, vjerojatno će se naći rješenje i za Konzum. Ne vjerujem da će se uskoro odvojeno moći pregovarati o preuzimanju pojedinih kompanija unutar sustava. Teško je očekivati da će netko moći razgovarati o izdvojenom preuzimanju Konzuma, sve dok se ne nađe kompletno rješenje za Fortenova grupu. Situacija oko Fortenova grupe je još uvijek složena i neizvjesna. Tako da je jako teško prognozirati, ali ima nekih naznaka da se rasplet očekuje tijekom iduće godine.
Vlada li interes za Konzum?
- Naravno da vlada. Tu je sigurno dosta kandidata koji bi željeli preuzeti Konzum, uključujući private equite fondove, ali i retail igrače. Teško je sada dati prognozu.
A Tommy? Je li Tommy zainteresiran za takvo nešto?
- Pratimo tu situaciju i nastojat ćemo se uključiti. Naravno, ako to bude realno.
Znači, ipak, čekate rasplet?!
- Konzum je za nas svakako zanimljiva tema. Vidjet ćemo, kažem, kako će se stvari razvijati i u kojem stanju će biti pojedine tvrtke pa i sam Konzum. Svakako da je Konzum za nas zanimljiv, ali znam da je zanimljivo i za niz drugih igrača.
Je li moguće nekakvo udruživanje domaćih lanaca oko preuzimanja Konzuma?
- Mislim da nije. Svatko od nas ima svoju poslovnu politiku. Osim toga, pitanje je kakve tko od nas ima mogućnosti i ambicije. Moje je mišljenje da će svatko svoju situaciju rješavati u okviru mogućnosti.
Zanima li vas isključivo Konzum, ili još neka kompanija unutar Fortenova grupe?
- Nas ne zanimaju ostale kompanije unutar Fortenova grupe. Postoji želja i logika za ulazak u Konzum, ali sve ovisi o raspletu situacije. Vjerojatno ne bismo sami išli u preuzimanje.
Na koji način biste osigurali novac ukoliko biste išli na tako veliku akviziciju?
- Naravno da u ovakvoj situaciji i u ovom trenutku ne razmišljamo da bismo u takvo nešto išli samostalno. To je, dakle, otvoreno pitanje. U ovoj godini smo napravili podjelu društva. Izdvojili smo dio tvrtke, odnosno, izdvojili retail. To znači da smo se pripremili za financijska tržišta, pa ako bude potrebno možemo ići u prikupljanje kapitala.
Koliko je izgledan IPO?
- Ukoliko ocijenimo da je potrebno, IPO Tommyja bi mogao ići iduće godine. Naravno da ćemo odluku donijeti ovisno o investicijama i projektima. Sve smo pripremili kako bismo mogli ići prema toj varijanti. Od samih početaka Tommyja, nastojali smo imati jedan stabilan i kontroliran rast. Trudili smo se biti što manje izloženi prema financijskim institucijama. Uvijek smo imali dovoljno rezerve za rast i razvoj. Pogotovo smo se trudili da dug bude maksimalno do dva EBITDA. Zahvaljujući takvom pristupu, ako se ukaže prigoda na tržištu, imamo rezerve da možemo dodatno prikupiti kapital. Svjedoci smo da se na tržištu događaju preuzimanja trgovačkih lanaca.
Postoji li mogućnost preuzimanja Tommyja?
- Tommy je imao i ima ponuda za preuzimanje ili razne aranžmane oko ulaska u vlasništvo. Međutim, Tommy će i nadalje ostati obiteljska tvrtka. Imamo jako dobru poziciju i perspektivu za rast i razvoj. Dakle, nismo na prodaju. Naša pozicija je stabilna, imamo odličan menadžment, kvalitetne radnike. Mi se možemo samo razvijati.
Tommy je uglavnom u poslovanju koncentriran na Dalmaciju i obalni dio Hrvatske. Gdje mislite nastaviti širenje?
- Mi smo praktički u većini obalnih županija tržišni lideri. Imamo planove vezane u smislu širenja prodajne mreže u Istri. Na taj način pokušavamo zaokružiti obalni dio. Usporedo s tim, uvijek smo otvoreni za pojedine investicije u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a možda i šire. U Zagrebu imamo neke projekte u pripremi. S obzirom na to da intenzivno razvijamo projekte duž obale, nismo se u mogućnosti jače angažirati na kontinentu.
"Unutar grupe Tommy nalazi se između 4500 i 4600 zaposlenik"
Koji su važniji investicijski projekti tvrtke Tommy?
- Imamo niz pripremljenih projekata, a neki su blizu realizacije. Od većih izdvajamo trgovački centar Osejava u Makarskoj. Radi se o ozbiljnoj investiciji vrijednoj oko 22 milijuna eura. Pripremamo projekt Park shopa u Planom. Prethodno smo preuzeli prostor nekadašnjeg pogona Plive. Park shop bi imao više od 15.000 metara četvornih korisne površine maloprodajnih objekata te razne druge sadržaje. Vrijednost te investicije je oko 28 do 30 milijuna eura. Interes postoji, a trenutačno smo pred završetkom projektne dokumentacije. Zatim, u Opatiji na lokaciji Kuk prema Rijeci kupili smo zemljište površine 32.000 metara četvornih za realizaciju ozbiljnog projekta koji bi imao oko 60.000 bruto površine. Odatle bismo pokrivali Opatiju i okolna mjesta te zapadni dio Rijeke. Taj projekt je vrijedan negdje oko 45 milijuna eura. To su sve pripremljeni projekti. Naravno, tu je i niz nešto manjih projekata na području Dalmacije i Istre.
Koliki je udjel vlastitih robnih marki na policama Tommyja? Kakva je budućnost robnih marki?
- Očito je da će udjel robnih marki rasti i kod nas. Jednako kako su narasli kod trgovačkih lanaca u razvijenim europskim zemaljama. Ne mogu najpreciznije reći koliki je taj udjel u Tommyju, ali udjel vlastitih marki ne prelazi udjel od oko 17 ili 18 posto. Naše tržište je još uvijek sklonije brendovima.
Što čini razliku kod naših trgovačkih lanaca?
- Neki su uspjeli, a neki nisu. Svaki trgovački lanac ima svoju strategiju. Teško je reći što je prednost. Ima lanaca koji su se koncentrirali na određeni asortiman, tako da kupci ciljano dolaze po određene proizvode, što ne znači da će u njemu kompletirati košaricu. Konkretno mi nastojimo pružiti optimalan odnos cijene i kvalitete, te imati i širinu i dubinu asortimana. Pogotovo pazimo na svježi asortiman. Svježi asortiman je vrlo važan, a mi koristimo neke prednosti koje imamo u tom dijelu. Teško je reći što je to što čini razliku od uspješnih i onih manje uspješnih. Kroz sve ovo vrijeme pokazalo se da Tommy kvalitetno konkurira, a očito imamo i neke prednosti.
"Pred završetkom smo dobivanja građevinske dozvole za Villu Rosini. Projekt je vrlo interesantan i atraktivan"
Koliko je važan turizam u poslovanju Tommyja?
- Zahvaljujući turizmu sve trgovačke kuće imaju dodatni promet. Što se tiče same turističke sezone Tommyju promet raste u srpnju i kolovozu za sigurno 60 posto u odnosu na prosjek ostalih mjeseci. Naravno, tu je i određeni porast troškova zbog većih troškova radne snage. Međutim, svima nama ti mjeseci dosta poprave bilancu.
Kako ide obnova Ville Rosina, najzapušteniji i najljepšeg zdanja na Bačvicama? Namjeravate li značajnije ulagati u turizam i hotelijerstvo?
- Pred završetkom smo projektne dokumentacije i pred dobivanjem građevinske dozvole. Tako da vjerujem da će se taj projekt uskoro početi realizirati. Projekt je vrlo interesantan i atraktivan. Za Tommy to nije preveliki teret. A hoćemo li se i nadalje odrediti za realizaciju nekih sličnih projekta, to je otvoreno. Ono što mogu reći je da hotelijerstvo nije za Tommy strateška odrednica.
Je li krenula nova investicija u Bobis?
- Da, investicija je krenula u realizaciju. Ukoliko bude sve išlo prema planovima, investicija bi trebala biti dovršena do početka svibnja iduće godine. Investicija u gradnju i opremanje novog pogona iznosi oko 130 milijuna kuna, što je osjetno više nego smo u samom početku planirali. Odlučili smo se za najsuvremeniju opremu i imat ćemo jednu od najsuvremenijih tvornica na ovom području. Cilj nam je osigurati kvalitetnu stratešku poziciju. U tome nam ide na ruku i činjenica što je Bobis kao brend dovoljno poznat da s te strane nećemo imati problema. U varijanti s novim pogonom stvorit ćemo mogućnost da se ozbiljnije okrenemo i HoReCa kanalu. Imat ćemo vrhunski proizvod i dovoljno kapaciteta da možemo servisirati sve one koji budu zainteresirani.
Što je sa smrznutim programom?
- U ovoj fazi ići ćemo sa svježim programom. Plan je da odmah nakon završetka prve faze, krenemo u realizaciju druge faze. Druga faza bi bila izgradnja pogona za smrznute i polupečene proizvode. To podrazumijeva da ćemo srušiti postojeći pogon i izgraditi novi.
Ima li novosti oko pregovora s Mlinarom vezanih uz Bobis?
- Što se tiče Mlinara mogu reći da smo razgovarali jer smo smatrali da nam Mlinar može biti u nekom dijelu strateški partner. Razmišljali smo da u što kraćem roku i što brže dobijemo tehnologiju, znanje i iskustvo koje ima Mlinar u pojedinim segmentima proizvodnje. Međutim, u razgovorima koje smo imali zaključili smo ipak da se razilazimo u za nas najznačajnijim strateškim pitanjima. Tako da smo odlučili da kao Bobis samostalno nastavimo. Više o tome i ne razmišljamo. Definitivno, Bobis ostaje samostalna tvrtka u sklopu grupe Tommy.
Znači prodaja Bobisa više nije opcija?
- Tako je. Više nećemo voditi nikakve razgovore nas temu strateških povezivanja i prodaje Bobisa.
"Fokusirani smo na širenje u području supermarketa i maximarketa"
Petason je imao ozbiljne investicije. U što je investirano?
- Da, puno smo uložili u liniju trajnih i polutrajnih odnosno suhomesnatih proizvoda. Dakle, Petason sada osim svježeg mesa, proizvodi pečenicu, buđolu, suhi vrat, razne vrste kobasica plus sušeno meso poput nogica, rebara, pancete...U zadnje vrijeme proizvodni asortiman širimo na polutrajne proizvode. To su neke vrste salama i kobasica.
Koliko je Petason investirao zadnjih nekoliko godina?
- U sam objekt te u nabavu opreme investirano je oko pet milijuna eura. To je ozbiljna investicija zahvaljujući kojoj je Petason dobio sve moguće certifikate. Petason je potpuno usklađen sa svim standardima, a po nekim pitanjima je i korak ispred tih standarda.
Koliki udjel ima Tommy u plasmanu Petasonovih proizvoda?
- Petason radi samostalno na tržištu. Tommy je, istina, glavni kupac, Tako da se oko 65 posto Petasonovog prometa odvija kroz Tommy. Najveći udjel je svakako svježe meso. Zahvaljujući Petasonu Tommy može bez problema kontrolirati kvalitetu. Maksimalno želimo iskoristiti domaće izvore svježeg mesa. U segmentu junećeg mesa negdje smo na oko 97 posto domaćeg mesa. Samo je, dakle, par postotaka uvozne junetine. Petason uveze junetinu samo u situaciji kada nema domaće sirovine. Što se tiče svinjskog mesa, tu smo dijelom osuđeni na uvoz jer je općenito poznato da Hrvatska nema dostatan uzgoj svinja za svoje potrebe. Praktički je nemoguće imati potpuno domaću svinjetinu. Nema je na tržištu.
Tommy ima vlastitu tvrtku za pakiranje sušenog voća i povrća. Kako radi?
- Imamo tvrtku Spectar, koja je specijalizirana za pakiranje sušenog voća i povrća. S obzirom na to da je na tržištu bilo teško naći kvalitetnog dobavljača u tom segmentu, odlučili smo to raditi sami. Zahvaljujući tvrtki Spektar imamo odlične proizvode i što se tiče cijene i što se tiče kvalitete.
Kako rješavate nedostatak radne snage?
- Taj nedostatak je općenit. Neki sektori imaju veći, a neki manji problem, ali je problem nedostatka radne snage tu. Tommy je napravio značajan iskorak i po pitanju plaća i po pitanju uvjeta rada. Nastojimo i u tom dijelu biti ispred konkurencije.
Što to konkretno znači: biti ispred konkurencije po standardu radnika?
- Za sve zaposlenike uključujući čistačice i pomoćno osoblje osigurali smo za redovito radno vrijeme, minimalna neto primanja u iznosu od 5000 kuna. Naravno, tu su i dodatne naknade za prekovremeni rad, rad vikendom i slično. Krenuli smo u osnivanje posebne službe socijalne skrbi i zaštite, namijenjenu za pomoć naših socijalno ili na neki drugi način ugroženih zaposlenika. Imat ćemo jedan stručni tim koji će zaprimati zahtjeve koji će se baviti tim problemima. Pokrenuli smo inicijativu da se to zakonski omogući te da se u poreznom okviru naprave neke izmjene kako bi se moglo isplaćivati sredstva u tu svrhu, a da to ne bude dodatno oporezivano. Nije baš normalna situacija da možemo pomoći radniku neke druge tvrtke, a da ne možemo radniku svoje. U tom smislu je potrebno napraviti određene izmjene i prilagodbe. Čak u dogledno vrijeme planiramo i jedan program stambenog zbrinjavanja. I na taj način namjeravamo pomoći svojim zaposlenicima koji rješavaju stambeno pitanje. Razmatramo i model da zaposlenici jedan dio uplaćuju u fond, a da Tommy uplaćuje znatno više. Tommy je kroz čitavo ovo vrijeme napravio veliki iskorak što se tiče tvrtke tako da takvo nešto možemo omogućiti zaposlenicima. Možemo im pomoći da riješe stambeno pitanje.