U posljednjih godinu dana ekonomski stručnjaci i analitičari upozoravaju na probleme koje bi mogla donijeti nova financijska kriza. Kako će se globalna recesija odraziti na hrvatsko gospodarstvo i hoće li još više uzdrmati tržište rada, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali sa žirijem šestog izdanja svjetskog programa nagrađivanja najuspješnijih poduzetnika - EY Poduzetnik godine.
Da je kvalitetan i stručan kadar jedan od glavnih preduvjeta za opstanak na tržištu, ali i velik problem za domaće tvrtke, složili su se članovi žirija koji ove godine čine, uz predsjednika žirija i predsjednika Uprave Atlantic Grupe Emila Tedeschija, poduzetnik, STEM edukator i predsjednik Uprave Varteksa Nenad Bakić, poduzetnik i investitor Saša Cvetojević, Mate Rimac, izvršni direktor i osnivač Rimac Automobila, Silvio Kutić, predsjednik Uprave vodnjanskog IT diva Infobip, Alan Sumina, suvlasnik Nanobita, Marko Pipunić, osnivač osječke tvrtke Žito, te Đuro Horvat, osnivač Tehnixa.
Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe
- EY Poduzetnik godine jedan je od rijetkih projekata koji je, kako mi se čini, nadmašio očekivanja. Ako tražimo razlog za entuzijazam, vjeru u mogućnosti koje postoje u Hrvatskoj, preprekama unatoč, i pozitivan primjer koji svjedoči da se dobra ideja i trud isplate, trebamo još i pomnije pratiti izbor za EY Poduzetnika godine. Najveći izazov s kojim se susrećemo je odlučiti se za najboljeg - zaključio je Tedeschi.
Ovako razmišljaju ljudi koji biraju pobjednika šestog izdanja EY Poduzetnika godine:
Najave nove globalne recesije sve su glasnije. Prema Vašem mišljenju kako će se ta situacija odraziti na našu poduzetničku klimu?
Mate Rimac: Mislim da je svima koji se kreću u internacionalnim poslovnim krugovima jasno da kriza dolazi uskoro. Znam da se zemlje u našem okruženju spremaju na krizu da istu ne dočekaju nespremni kao prethodnu. Hrvatsko je tržište jako ovisno o stanju u Europi, pogotovo turizam. Kad udari kriza, će srednji sloj zemalja iz kojeg dolaze naši gosti prvo rezati na putovanjima što će sigurno imati značajan utjecaj na naše gospodarstvo.
Mate Rimac
Silvio Kutić: Hrvatska bi takav scenarij trebala dočekati spremnom, a cilj bi morao biti da potencijalna recesija traje što kraće i da bude što bezbolnija. Bitno je to ne samo zbog domaćeg poduzetništva, već i zbog stanovništva općenito. Na nas konkretno posljednja recesija nije utjecala, jer poslujemo na globalnoj razini i neprestano rastemo.
Nenad Bakić: Eventualni dolazak recesije je praktički nepredvidiv, što ne znači da će ju mnogi pokušavati predviđati. Neki od njih će ponekad biti 'u pravu' kao i poznati prof. Roubini tzv. 'Dr. Doom' koji svake godine predviđa burzovni krah – jednom će biti 'u pravu'.
Alan Sumina: Nova recesija bi sigurno imala negativan utjecaj na poslovnu klimu. Naime mi još uvijek se oporavljamo od prethodne i sjećanje na zadnju recesiju je jako aktualno. U slučaju recesije sigurno će se smanjiti sklonost riziku za nove poslovne poduhvate. No nadam se da recesija, ako je bude, neće biti tako intenzivna kao prošla.
Marko Pipunić: Svaka se priča, da bi uspjela, mora izgraditi suvislo od početka do kraja te je potrebno pronaći nišu s kapacitetom potrošnje, dakle moramo proizvoditi nešto što je nekom tržištu potrebno, a netko drugi to ne nudi ili ne nudi u dovoljnoj mjeri. Nužna su ulaganja u nove tehnologije i stvaranje ravnoteže između cijene i kvalitete. To nije garancija uspjeha, no daje vam priliku na tržištu. U Žitu smo s takvim stavom ulazili u svaku novu poslovnu godinu, pa ćemo tako i u narednu. Ova i prethodna godina su bile zahtjevne u poslovanju jer su svi sektori naišli na svojevrsne izazove na tržištu. Vjerujem da nas očekuju novi izazovi, no dosadašnje iskustvo nas je učinilo jačima te dodatno potaknulo razmišljati u novim smjerovima.
Marko Pipunić, vlasnik tvrtke Žito d.o.o., pogon za proizvodnju pršuta
Saša Cvetojević: Globalna kriza će pogoditi naše gospodarstvo posebnom snagom, ponajviše zato što, tijekom proteklih godina, ponovo nismo proveli neophodne mjere restrukturiranja i smanjenja potrošnje u javnom sektoru. Stoga isti, kako poreznim tako i administrativnim nametima, otežava poslovanje, a kriza sve to dodatno potencira.
Đuro Horvat: Globalna recesija zahvatit će naravno i naša poduzeća. Potrebno je na vrijeme poduzeti one poslovne korake koji će povećati konkurentnost uz smanjenje troškova.
U posljednjih nekoliko godina navodi se kako su tvrtke iz ICT sektora tvrtke budućnosti. Možemo li očekivati neke promjene na gospodarskoj sceni? Očekujete li možda jačanje još nekog sektora?
Mate Rimac: ICT sektor ima neograničen potencijal i Hrvatska ima sreću da ima mnoge kvalitetne tvrtke u ovom segmentu – Infinum, Five, Bornfight i druge tvrtke. No ono što malo tko shvaća je koliko je Infobip važan za naše gospodarstvo i koliko ima potencijala za donijeti vrijednosti cjelokupnom društvu. Ono što je nekad bila brodogradnja, će uskoro postati naš ICT sektor.
Silvio Kutić: Hrvatski ICT sektor je u porastu. Imamo dobru priliku pojedine dijelove Hrvatske pretvoriti u prave centre izvrsnosti, ne samo u ovom dijelu Europe, već i na globalnoj razini. U Infobipu smo fokusirani upravo na to i takvo što želimo napraviti u Vodnjanu, kroz projekt Tech city. Danas je inovativnost ključ uspjeha i svatko tko je uspješan u tome ima predispoziciju za uspjeh i rast. Potrebno je implementirati nova znanja, inovirati te ulagati u kvalitetan kadar i razvoj zaposlenika. Za tvrtke je danas bitna i digitalna transformacija jer tako one postaju u neku ruku i softverske.
Silvio Kutić, osnivač Infobipa prima nagradu za EY Poduzetnika godine
Nenad Bakić: Bojim se da je Hrvatska relativno loše pozicionirana za konkurentan razvoj raznih sektora. Na koncu, zadnjih 10 i zadnjih 20 godina smo najlošiji u EU – s razlogom.
Alan Sumina: Osim ICT-a i turizma koji je tradicionalno jak, ne očekujem veće promjene na hrvatskoj tržištu. Dapače, mislim da je hrvatski ICT još uvijek relativno mali i nedovoljno razvijen, te dosta fragmentiran. No prilično sam siguran da će domaći ICT nastaviti rasti.
Marko Pipunić: Svakako vidim ogroman neiskorišteni potencijal prehrambene industrije. Naši su potencijali veći od naših kapaciteta i zbog toga su nam vanjska tržišta izuzetno bitna. To je i razlog velikih ulaganja Žito grupe u dosad neviđene tehnologije na ovim prostorima. U Hrvatskoj imamo preduvjete pratiti globalne trendove kako bismo mogli biti i konkurentni na tržištu.
Saša Cvetojević: Cijela grupa takozvanih kreativnih industrija, dio koje je i industrija proizvodnje softvera, jačat će i u narednim godinama.
Saša Cvetojević, poduzetnik i investitor
Đuro Horvat: Mislim da je poslovni prostor u ICT industriji popunjen. Možemo očekivati značajan rast u prehrambenom sektoru i industriji suvremenih tehnologija u preradi metala i automobilskoj industriji.
Pronalazak i zadržavanje kvalitetnog radnog kadra jedan je od glavnih izazova hrvatskih poduzetnika. Postaje li to sve izazovnije i hoće li u idućoj godini to postati najveća prepreka razvoju?
Mate Rimac: Smatram da domaće tvrtke moraju promijeniti način razmišljanja. Ne možeš pronaći kapital u Hrvatskoj? Umjesto da se „kuka“ o „neprijateljskim bankama u stranom vlasništvu“ – pronađi investitore vani. Ne možeš pronaći zaposlenike u Hrvatskoj? Izgradi firmu koja je u stanju ponuditi internacionalnom kadru zanimljivo radno mjesto. Mi smo zaposlili preko 100 ljudi u ovoj godini i imamo kolege iz preko 30 zemalja. Naravno da nije jednostavno pronaći odguravajući kadar, ali mislim da se niti jedna internacionalno konkurenta firma ne može osloniti na isključivo domaći kadar – svejedno da li se radi o firmi iz hrvatske ili bilo koje druge zemlje. Također smatram da je izuzetno važno da se tvrtke uključe u suradnje s obrazovnim sustavom – fakultetima, srednjim školama i projektima studenata/učenika. Na taj način mogu direktno utjecati kakav će kadar imati na raspolaganju.
Silvio Kutić: Poslodavci u Hrvatskoj imaju velika izdvajanja po pitanju doprinosa na plaće zaposlenika, a posebno je to slučaj za one veće plaće. Bilo bi potrebno da se doprinosi smanje kako bi se zaposlenici ovdje mogli zadržati. Velik je izazov zaposliti ljude s ekspertizom koja nam je potrebna, osobito u našoj industriji. Imamo pozitivnu poduzetničku klimu. Moramo osmisliti i stvoriti jasan sustav s ciljem privlačenja ljudi izvana da dođu raditi u Hrvatsku i da ovdje stvaraju dodanu vrijednost.
Nenad Bakić: Izazov je u porastu. Ključ je u rastu bogatstva države, a bogatstvo države raste srazmjerno bogatstvu njenih biznisa. Dovoljno je pogledati zašto smo najnekonkurentnija zemlja u EU i poduzeti što je nužno.
Nenad Bakić
Alan Sumina: Sasvim sigurno je zapošljavanje i zadržavanje kvalitetnog kadra izazov za svakog poduzetnika, neovisno o sektoru u kojem djeluje. Da, vlada može pomoći s daljnjim smanjenjem poreznog opterećenja plaća, jer očekuje se da neto plaće idu gore, ali naša poduzeća i dalje ne ostvaraju dovoljno visoke razine dobiti da bi mogle pratiti očekivano povećanja plaća. Naime, mi i dalje nismo dovoljno konkurentni u usporedbi s drugim državama EU-a, a naš radnik kao i svi drugi radnici mogu raditi bilo gdje u EU. Nažalost, jedna smo od najsiromašnijih članica EU-a pa više ljudi odlazi iz zemlje nego što ih se vraća i dolazi. Smanjivanje poreznog opterećenja bi bar malo kompenziralo taj efekt, naprosto porezi su i dalje previsoki s obzirom na naš stupanj razvijenosti.
Marko Pipunić: Situacija na tržištu rada značajno se promijenila. Iako se i dalje bilježi velik broj nezaposlenih, uvelike se osjeti povećanje potražnje i nedostatak radne snage, posebice one kvalitetne koja je sklona migrirati prema boljim radnim uvjetima. Što se našeg područja tiče, možemo reći kako još uvijek uspijevamo pronaći odgovarajuću radnu snagu te kontinuirano zapošljavamo, no činjenica je da pronalazak ljudi postaje sve teži i dulje traje. Zaposlenici su najvrjedniji kapital svake tvrtke stoga poslodavci trebaju osvijestiti nedostatak radne snage te kontinuirano ulagati u svoje ljude. Smatram da su primjerena primanja, obogaćivanje svakodnevice te kreiranje sadržaja za zajednicu u kojoj tvrtka posluje način pružanja dodane vrijednosti potencijalnim zaposlenicima.
Saša Cvetojević: Kadar je već sada, u onim industrijama koje se najviše razvijaju (primjerice ICT, ali i ostali) osnovna kočnica rastu. Posla ima, no sve je teže naći kvalitetne ljude koji ga mogu odraditi. Glavni razlog je dugogodišnje zanemarivanje i urušavanje sustava obrazovanja i visokog školstva, koje ne proizvodi kadar sukladno potrebama tržišta, ali i iseljavanje radno aktivnog stanovništva. Vlada može učiniti puno, prvenstveno u smanjenju poreznog opterećenja rada, ali i u uređenju države i društva, kako bi isti bili poticajni onima koji stvaraju i proizvode nove vrijednosti. No, po tom pitanju nisam optimist jer je svim vladama populizam ipak preči od gospodarstva.
Đuro Horvat: Mislim da Vlada čini pozitivne pomake u smanjenju općih troškova poslovno-proizvodnog sektora, pojednostavnjuje sustave dobivanja dokumenata za razvoj i nove investicije. Posebno je Vlada aktivna u dijelu financiranja novih tehnologija za inovativne proizvode te mogućnost povezivanja visokoobrazovnih institucija sa proizvodnim sektorom u cilju pronalaženja novih razvojnih inovativnih projekata. Vlada može pomoći smanjenjem općih troškova poslovanja, realnim tečajem kune ili što skorijim uvođenjem eura. Čestitamo Vladi na ulasku u schengen što će bitno doprinijeti i pojednostavniti sustav poslovanja i transporta.
Đuro Horvat, vlasnik jedne od najvećih međimurskih tvrtki Tehnix
Dosadašnji pobjednici EY Poduzetnika godine dolazili su iz različitih gospodarskih sektora. Što je za vas osobno ključno prilikom odabira EY Poduzetnika godine?
Mate Rimac: Meni je EY Poduzetnik godine izuzetno drag prvenstveno jer se svaki put iznenadim vidjeti neko novo izvrsno poduzeće u Hrvatskoj za koje ranije nisam znao. Svima nama uključenim u projekt je jedna stvar zajednička – izuzetno nas veseli uspjeh drugih i želimo jedni druge podržavati koliko god je to moguće. Meni osobno je najvažnije da je tvrtka globalno uspješna, da nije fokusirana na domaće tržište i da ima velike ambicije i planove. Srećom, takvih tvrtki ima u Hrvatskoj sve više.
Silvio Kutić: Osim samog poslovnog i tehnološkog modela kompanije i načina na koji generiraju vrijednost, važan kriterij bit će mi razina inovativnosti, koliko ulažu u razvoj svojih ljudi, ali i zajednicu u kojoj djeluju. Pred nama je puno kvalitetnih i inspirativnih kandidata koji su inovativni te se trude pozitivno utjecati na zajednicu u Hrvatskoj. Odabir neće biti lak.
Nenad Bakić: Uzimam u obzir sve kriterije. Najviše naravno poslovni uspjeh, ali i dugoročnost razvoja, održivost i osobnost.
Alan Sumina: Meni je bitno da se radi o osobi s autentičnom pričom i integritetom. Osim toga, bitne su i brojke – rast prihoda, dobiti, novootvorenih radnih mjesta te koliki utjecaj taj poduzetnik odnosno njegov poslovni pothvat ima na lokalnu i globalnu zajednicu.
Alan Sumina, suvlasnik i član Uprave Nanobita
Marko Pipunić: Inovacija, razmišljanje izvan okvira i upravljanje kao ključna karakteristika. Puno je lakše funkcionirati u uređenom društvu, no uspješni se poduzetnici snalaze i u neuređenom i uređenom. To je filozofija kojom se i osobno vodim u upravljanju Žito grupe.
Saša Cvetojević: Ključan je poduzetnički put, koji mora biti inspirativan bar koliko i uspješan.
Đuro Horvat: Bitno je prepoznati ambicioznost poduzetnika koji upravljaju gospodarskim subjektima te koliko je u poslovni sektor kompanije unijeto inovativnog kapaciteta te kakve tržišne prilike i rezultate postiže poduzetnik i da li je poslovni kapacitet baziran na timskom radu koji omogućuje viši standard svih zaposlenih.