Poslovna vijest dana, da su Hyundai Motor Company i Kia Motors Corporation odlučili uložiti 600 milijuna kuna u kapital Rimac automobila, kuhala se još od jeseni prošle godine, a Mate Rimac nam kaže da pregovori o detaljima još nisu sasvim završeni.
S obzirom na to da je suvlasnik tvrtke iz Svete Nedelje i njemački Porsche, to nije čudno; u pitanju su tržišni takmaci (Porsche je u vlasništvu Volkswagena koji je direktni konkurent Hyundaiju) i radi se o zaštiti intelektualnog vlasništva i određivanju prava dioničara.
Ugovorima je definirano, tumači Rimac koji više i nije većinski vlasnik tvrtke koju je osnovao, da nitko, ni dioničari ni drugi kupci iz auto-industrije, ne mogu znati detalje što Rimac automobili rade za bilo koga. “Imaju povjerenja da ćemo štititi njihove projekte i strategiju”, naglašava i dodaje da praktički cijela europska automobilska industrija radi s njima.
Hyundai Motor, Kia Motors i Rimac automobili sada će surađivati na razvoju električnog sportskog automobila te hibridnog vozila visokih performansi s pogonom na vodik i električni pogon. Razgovarali smo dan nakon što je Rimac potpisao ugovor o suradnji s izvršnim potpredsjednikom Hyundai Motor Group, Euisunom Chungom. Nije djelovao posebno uzbuđen, ali pokazao nam je u svom uredu graf na kojem se vidi da je njegov startup u deset godina od osnivanja meta ukupno 140 milijuna eura investicija u kapital. “To je više nego sve hrvatske tehnološke startup tvrtke zajedno”, dodaje.
Krajičkom oka, na odlasku, ugledali smo u njegovoj sobi maketu - tvorničke hale, šuma, jezero, zamak s dvije kule... Je li baš to budući Rimčev kampus za 2000 zaposlenika koji najavljuje, investicija od 100 milijuna eura za koju će morati podići i zajam, nije nam potvrdio, ali ni dao da ga fotografiramo.
Zašto su Rimac automobili ušli u partnerstvo s Hyundaijem?
- Zapeli smo im za oko, a surađujemo s njima već nekoliko godina. Poslali su nam jaku delegaciju i čim su vidjeli firmu, vidjeli što radimo, odmah su odlučili investirati. U listopadu prošle godine dali su ponudu i krenuli smo u pregovore. Imati partnerstvo s takvom kompanijom za nas je vrlo značajno. Usporedbe radi, oni imaju prihod od 250 milijardi eura, što je četiri puta više od hrvatskog BDP-a. Osim toga, mi radimo direktno s upravom. Euisun Chung, koji je bio tu na potpisivanju ugovora, izvršni je potpredsjednik, unuk osnivača Hyundaija, koji sada preuzima firmu od svog oca. Mi smo brzi, mali i inovativni, vidimo i stvaramo budućnost i to je njima full zanimljivo. Nama je to užasno važno zato što, s jedne strane, imamo Volkswagen grupu i Porsche, a s druge strane sada Hyundai i Kiju, i već smo s tim kompanijama toliko pokriveni poslovima da ne znamo gdje ćemo sa sobom.
Najbolje je to što oni nisu samo kupci naših proizvoda nego i dioničari, njima je u interesu da firma uspije. Oni će nam pomoći da se brže izgradimo ondje gdje možda imamo neke slabosti, na primjer u industrijalizaciji, u prijelazu iz maloserijske u veliku serijsku proizvodnju. Mi danas radimo vrlo kompleksne sustave za automobile velikih proizvođača, pogonske sustave, baterije, elektroniku itd., postigli smo to jako brzo, ali trebamo strateška partnerstva. To je jako teško, pogotovo prelazak iz male u veliku seriju. Trebamo novac da bi firma ostvarila svoje ciljeve. Jako puno ulažemo, stalno širimo pogone, zapošljavamo više od 500 ljudi, od kojih više od 300 inženjera... Nismo kao ostali, ne žicamo pare od države nego na internacionalnom tržištu dolazimo do novca, a gdje je bolje naći novac nego kod firme koja jako dobro razumije to što radiš, koja je ujedno partner i kupac.
Kakva je sada vlasnička struktura Rimac automobila? Najavio si da nećeš ostati većinski vlasnik.
- Sada imam... (gleda u mobitel) Samo sekundu, imam to sve u dokumentu...
Ne znaš koliki ti je sada udjel? To ti nije bitno?
- Pa meni to nije bitno. Ljudi to ne razumiju. Ubijam se oko ovog posla i bio bih najsretniji na svijetu ako postoji netko tko bolje može voditi firmu od mene, da ja mogu raditi samo ono što volim, tehnički dio. Sada sam i izvršni i tehnički direktor. A što se vlasništva tiče, sada držim 47,7 posto. Kineski Camel group je na 14 posto, Hyundai na 11 posto, Porsche 10 posto, Kia 2,7 posto i ostalo su manji udjeli dosadašnjih ulagača iz 2012. i 2013. godine.
Jesu li zaposlenici među suvlasnicima?
- Ne, ali upravo radimo na tome, svi zaposlenici će dobiti udjel. Dosad je ESOP bio za njih porezno nepovoljan. Vjerojatno će im ići ukupno sedam posto, od čistačice do direktora, ali neće svi dobiti jednak dio.
Kolika je sada valuacija Rimac automobila?
- Više od 500 milijuna eura.
Zašto nisi išao po kapital kroz IPO, na burzi?
- Puno tehnoloških firmi sada radi IPO na priči, na hypeu, a zapravo gube novac, još nemaju stabilno i profitabilno poslovanje. Recimo Lyft, Uber ili Snapchat. Ja to ne želim. Želim napraviti IPO kad brojke firme budu na razini. Potencijal firme je ogroman, a mi smo sada iskoristili komadić toga i šteta je izaći na burzu s ovim stanjem firme. Za 3-4-5 godina ona će biti na sasvim drugoj razini. Osim toga, imamo dobar pristup kapitalu izvan burze, imamo taj luksuz.
Koliki je lani bio prihod Rimac automobila?
- Ne bih iznosio prihode, još nisu završeni finalni izvještaji. To nam i nije fokus, nego dugoročni trend. Primjer - auto koji sada razvijamo za Hyundai ide u serijsku proizvodnju tek 2023. godine. Takvi su ciklusi naših projekata i nama je, kao i našim dioničarima, apsolutno svejedno koji ćemo financijski rezultat imati ove godine ili sljedeće, mi gradimo dugoročnu priču.
Ostvarujete li dobit ili ste još u minusu?
- Lani smo još bili u minusu jer smo puno ulagali. Važno je napomenuti da taj minus dolazi od novca dioničara, a svi su se složili s time da je to plan firme.
Za što ćete konkretno iskoristiti ovih 600 milijuna kuna?
- Za hrpu toga. To je dio naše C investicijske runde, a još ćemo u ovoj rundi imati investitora, za još 70 milijuna eura, ali ne znamo zasad tko će to biti, vjerojatno financijski investitori. Jedna od stvari u koju ćemo uložiti je gradnja našeg kampusa, razvojno-istraživačkog centra i tvornice, a druga širenje firme, zapošljavanje puno ljudi i opremanje firme. Za tranziciju u serijsku proizvodnju treba opremiti proizvodne pogone, testirati proizvode, razviti ih do kraja, certificirati... To je velik izalogaj.
Gdje će biti novi kampus? I što će sve biti u njemu?
- Projektiramo kampus za 2000 ljudi jer želimo imati dugoročnije rješenje. Tu će biti i sjedište firme, razvojno-istraživački centar, proizvodnja, testiranje, bit će i hotel za goste i zaposlenike koji dolaze izvana, vrtići za djecu zaposlenika, restorani, proizvodnja hrane, frizeri, sportski objekti... Želim da sve tu bude integrirano.
Kad jednom zaposlenici uđu, da uopće više ne izađu... A gdje će to biti i kada ćete krenuti s gradnjom?
- (smijeh) U blizini Zagreba. Lokacija još nije dogovorena, gledamo ih nekoliko, pregovaramo. Gradnja bi trebala krenuti početkom sljedeće godine.
Načelnici općina se sada natječu za vas, nude vam neke pogodnosti? Kada bi se to moglo realizirati?
- Jako su limitirani u tome što mogu ponuditi, nije baš neko natjecanje. Moj je cilj da kampus završimo do kraja 2021., ali to je malo nategnuto.
Pretpostavljam da će kampus i u estetskom smislu biti nešto posebno.
- Devet internacionalnih i nekoliko hrvatskih arhitektonskih studija trenutno rade prijedloge idejnih rješenja za kampus. Među njima je i lord Foster (britanski arhitekt Norman Foster, op. ur.), sastali smo se prije neki dan. On je radio Appleov kampus i brojne druge najpoznatije svjetske građevine. Svi su se toliko zapalili oko tog projekta i rade odlične prijedloge. Kažu mi da tako nešto nigdje ne postoji, ta kombinacija koju ja želim - otvorenost kampusa za javnost, briga oko zaposlenika i spajanje s prirodom.
Serijska proizvodnja vašeg hiperautomobila C-Two je najavljena za iduću godinu. Gdje ćete to raditi?
- Uzeli smo halu u Velikom Trgovišću. Prototipovi C-Two sada se još rade ovdje u Svetoj Nedelji, a kad ih završimo, selimo proizvodnju prototipova u Veliko Trgovišće. Tamo već proizvodimo baterije i pogonske sustave jer smo ovdje ostali bez prostora. Tu smo sada u pet zgrada i tražili smo nešto bliže Svetoj Nedelji, ali jednostavno nije bilo. Budući da u Hrvatskoj nema industrije, nema baš ni hala za unajmljivanje. Tako da smo sada i u Velikom Trgovišću, a u Splitu i Osijeku imamo centre.
Zašto ste njih tamo otvorili, raspršili se?
- Toliko smo brzo rasli prošle godine. U Splitu sada imamo 15-ak inženjera, a u Osijeku 10-ak i to su sada naši centri kompetencije - u Splitu rade naše vlastite alate za razvoj softvera za automobile, a u Osijeku visokonaponske punjače. U Osijeku imamo i odličnu suradnju s fakultetom koji je zajedno s nama pokrenuo automobilski inženjerski smjer, prvi takav u Hrvatskoj.
Premijer nikada nije bio u vašem pogonu?
- Nije, nikad. Da se razumijemo, ja ne tražim ništa od Vlade. Sve što radim je da potaknem Vladu da napravi prave stvari da dovuče auto-industriju u Hrvatsku. Ja sam dokazao da je to moguće.
Tvrtka se zove Rimac-Camel, a mi imamo 40 posto udjela u njoj
Kako idu poslovi u Kini? Kad si dogovorio ulaganje od 30 milijuna eura kineske Camel grupe, deal je bio da Rimac automobili ulože pet milijuna eura u tvornicu pogonskih sustava u Kini.
- Da, a oni su u tvornicu uložili 15 milijuna eura i kineska vlada još toliko. Imamo već prve projekte, krenula je prototipna proizvodnja, a iduće godine serijska. To što tamo radimo je samo za kinesko tržište. Imamo svoj tim od šest ljudi tamo, a i ovdje je tim koji je zadužen samo za Kinu i razvija proizvod.
Kakva su iskustva?
- Kina ima najjasnije definiranu strategiju za razvoj električnih automobila. Interes je ogroman. No tamo je sve okrenuto prema cijeni proizvoda, od nje se kreće, dok u Europi s klijentima uvijek prvo gledamo tehničko rješenje, da bude najbolje moguće.
A i odnos prema radnicima u Kini je jako različit od europskog i tvog. Kako si to riješio?
- Važno mi je bilo da odnos bude isti kao ovdje. Kinezi, naši zaposlenici tamo, na to su malo čudno gledali. Tvrtka je zajednička, zove se Rimac-Camel, a mi imamo 40 posto udjela u njoj i zajednički upravljamo.
Na Croatia E-mobility Forumu u Zagrebu iznio si prijedlog oko privlačenja automobilske industrije u Hrvatsku. Je li bilo reakcije iz Vlade?
- Ne, ali oni znaju za moje ideje. Već sam ih u par navrata spomenuo. Hoću ih prezentirati i vrhu Vlade, ali još nismo uspjeli uskladiti termine. Razgovarao sam s dosta ministara, ali svi mi kažu: “Plenković to mora čuti i reći OK, idemo u to”. Još nisam imao priliku razgovarati s njim. Dao sam im sada datume u sljedeća dva mjeseca kad sam dostupan i čekam povratnu informaciju kad Plenković može doći i vidjeti prezentaciju.