Projekt LIFE CONTRA Ailanthus prvi je u Hrvatskoj problem invazivne strane vrste pajasena obradio sustavno – od znanstveno utemeljenih metoda uklanjanja, preko terenske provedbe na velikim površinama, do razvoja nacionalnih protokola i preporuka za buduće upravljanje. Partnerstvo državnih institucija, javnih ustanova i stručne hortikulturne tvrtke omogućilo je povezivanje zaštite prirode, očuvanja kulturne baštine i upravljanja prostorom.
Projekt je prijavljen u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, a predložen od strane regionalnog koordinatora - Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije - DUNEA.
Provodio se je od listopada 2020. godine do travnja 2025. godine u četirima Natura 2000 područjima ekološke mreže Republike Hrvatske u mediteranskoj regiji (NP „Krka“ i JI Pelješac) te u povijesnim jezgrama Dubrovnika, Stona i Malog Stona.
Voditelj projekta bilo je tadašnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, danas Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Partneri na projektu bile su: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i Vrtlar d.o.o. za javno zelenilo i hortikulturu.
Ukupna vrijednost projekta bila je 2.591.937 eura, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 1.555.161 euro, a vlastita 1.036.776 eura.
Osim na bioraznolikost, invazivne strane vrste negativno utječu i na zdravlje ljudi i gospodarstvo, stoga njihovo uklanjanje izravno doprinosi očuvanju prirodne i kulturne baštine.
Projekt je okupio institucije nadležne za zaštitu prirode, upravljanje zaštićenim područjima i hortikulturnu struku, čime je osiguran interdisciplinarni pristup kontroli jedne od najinvazivnijih biljnih vrsta u Hrvatskoj. Očuvana su prirodna staništa i povećana otpornost ekosustava na širenje invazivnih vrsta. Posebna vrijednost projekta jest što razvijene metode ostaju trajno primjenjive u Hrvatskoj te predstavljaju temelj za buduće upravljanje ovom invazivnom stranom vrstom. Na nacionalnoj razini projekt je dao prve standardizirane smjernice za upravljanje pajasenom koje mogu koristiti sve javne ustanove za zaštitu prirode, jedinice lokalne samouprave i druga tijela nadležna za upravljanje prostorom. Time je Hrvatska dobila trajni model za učinkovitu kontrolu jedne od najproblematičnijih invazivnih biljnih vrsta u Europi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....