Modernizacija Zoološkog vrta Zagreb: Uz nove nastambe za životinje, edukacijski centar i restoran, broj posjetitelja gotovo se udvostručio

Zoološki vrt Grada Zagreba smjestio se u parku Maksimir još 1925. godine, i otad njegova infrastruktura nije bila bitnije obnavljana. Stvari su se promijenile 2014. godine, kada je krenuo projekt Modernizacije Zoološkog vrta u Zagrebu. Riječ je o prvoj fazi modernizacije, a ujedno i prvom velikom infrastrukturnom projektu Grada Zagreba i Zoološkog vrta. Prva faza modernizacije Zoološkog vrta bio je i prvi infrastrukturni projekt za koji je Grad Zagreb dobio sredstva iz fondova Europske unije, a služio je i kao ogledni primjer za sve druge infrastrukturne projekte. Ukupna vrijednost ulaganja iznosila je nešto više od pet milijuna eura, od čega je Europski fond za regionalni razvoj pokrio čak 95 posto iznosa, dok je preostalih pet posto osigurao Grad Zagreb.

Radovi na modernizaciji trajali su oko dvije godine, točnije od listopada 2014. do rujna 2016. godine. Zajednički su ih proveli Grad Zagreb kao nositelj i Ustanova Zoološki vrt kao partner, a cijeli proces obuhvaćao je osamnaest aktivnosti i potprojekata, te je izgrađeno deset i obnovljeno devet objekata. Jedan od najupečatljivijih dijelova projekta jest izgradnja novog glavnog ulaza, smještenog na križanju Maksimirske ceste i ulice Fakultetsko dobro, gdje se danas nalazi glavna blagajna. Izgrađena je i volijera za afričke ptice s biofilterom te kompleks Madagaskar s nastambom za madagaskarske životinje i pripadajućom suvenirnicom. Kudravi nesiti, odnosno dalmatinski pelikani, vrsta koja je nekada obitavala i na hrvatskoj obali, dobili su novu nastambu na prvom otoku. Uređenjem Labuđeg otoka zoološki vrt je prvi put od 1930. godine fizički proširio svoju površinu.

Zoološki vrt je uz nastambe za životinje dobio i edukacijski centar, restoran "Kod morskog lava" te odmorište za posjetitelje. Sanirani su i dijelovi temeljne infrastrukture poput centralne kotlovnice, ograde te staza i šetnica, ali i povijesni elementi parka, poput Lavljeg mosta s kipovima lavova, Darwinov most te kip Napuljskog ribara. Izgradnjom Ribarova mosta olakšano je kretanje posjetitelja između pojedinih dijelova vrta. Cilj projekta, kako je pri otvorenju istaknula tadašnja zamjenica ravnatelja Davorka Maljković, bio je gotovo udvostručiti broj posjetitelja, s tada registriranih 260 tisuća na 350 tisuća godišnje. Tijekom 2025. godine, kada je Zoološki vrt obilježio 100. rođendan, brojio je između 300 i 400 tisuća posjetitelja godišnje, što ga je svrstalo na listu jednog od najposjećenijih odredišta u Hrvatskoj. Kada je osnovan, Zoo Zagreb bio je dom za tri lisice i tri sove, a danas je mjesto sa 7000 životinja i gotovo 400 vrsta. Na stotu godišnjicu otvorena je i obnovljena nastamba za bjeloglave supove, koja je postala i novi dom za četiri ćelava ibisa, ugroženu vrstu ptica koja prvi put dolazi u zagrebački Zoološki vrt.

Modernizacija Zoološkog vrta pokazala se tek prvom u nizu ulaganja u ovu ustanovu financiranih europskim novcem. U godinama nakon prve faze Grad Zagreb je nastavio povlačiti sredstva za daljnji razvoj kompleksa, uključujući izgradnju suvremenog oporavilišta za divlje životinje u Dumovcu, čime se sustav skrbi o životinjama u zagrebačkom zoološkom vrtu proširio i na divlje vrste koje se u njemu privremeno zbrinjavaju. Dumovec se kontinuirano unapređuje već desetak godina.

Sadržaj nastao u suradnji sa Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj